Connect with us

Uncategorized

TAJNA KINESKOG ZIDA:

Teško je u potpunosti riječima dočarati ljepotu Kineskog zida. Možda će barem dio njegove čarolije prenijeti fotografije.

Otkako je svijeta i vijeka, ljude zanima što je s one strane zida – što je to iza imaginarnog zida u Igrama prijestolja (Game of thrones), što je iza nedavno srušenog zida u Branimirovoj, što je iza susjedovog zida? Mnogi će na prvi spomen zida pomisliti i na Kinu. Veličanstveni Veliki kineski zid vjerojatno je najpoznatiji zid na svijetu. Pravi Kineski zid je najveća građevina na svijetu dugačka 21,196 km kilometara koliko je za sad otkriveno. Naime, radovi na pronalasku dijelova zida jos uvijek traju, baš kao i proučavanje već pronađenih dijelova. Naime, veliki dijelovi zida prekriveni su šumom i gotovo je nemoguće u potpunosti razaznati radi li se o planini, šumi, zidu. Dijelove zide pojeo je zub vremena, dijelove su razmontirali ljudi, no, ono što je ostalo fascinantno je i uopće ne čudi što milijuni ljudi svake godine dolaze vidjeti to remek-djelo kineske gradnje.

f41a23cd-f7c1-4263-b7ce-ffdb2c0dc924

Prvotni dijelovi budućeg zida vjerojatno su nastali u 7. stoljeću prije Krista, podataka ima raznih, no, ovo je uglavnom službeno prihvaćena činjenica. Gradnja zida kakvog poznajemo danas započela je 214. godine prije Krista prema naredbi prvog cara ujedinjene Kine, Čin Ši Huangdija. Isti taj car zaslužan je za još jedno remek-djelo Kine – Vojsku od terakote. Gradnja Kineskog zida trajala je sve do 17. stoljeća uz manje ili veće pauze koje su ovisile o ekonomskoj situaciji u Kini, ali i odnosima sa susjedima. Naime, zid je građen kao obrana od sujsednih naroda, prije svega Mongola, koji su pretendirali na osvajanje Kine. O izgradnji Kineskog zida postoje mnogobrojne legende i priče, a vjerojatno je najpoznatnija priča da je kada je zid napokon izgrađen ostala samo jedna kamena cigla viška jer su kineski projektanti bili toliko precizni u izračunu potrebnog materijala. Od toga kako je zid nastao, koliko se gradio i čemu je služio pa sve do činjenice da su prošle godine pronašli nove dijelove zida za koji nisu znali da postoji – sve je fascinantno! Potvrđuje to i više od 10 milijuna turista koji ga svake godine posjete. Pa, dok oni istovremeno prenose informacije o ljepotama Kineskog zida diljem svijeta, istovremeno ga i pomalo uništavaju svojim dolaskom. Naime, mnogobrojni turisti, i strani i domaci, urezuju svoja imena na zidine.

Ova praksa postala je popularna unazad nekoliko godina, posebice kod Kineza koji i sami sve više putuju i posjećuju ponos nacije. Kineska vlada tek treba pronaći način kako se izboriti s ovim trendom koji je sve popularniji među turistima, a čija popularnost ne prestaje. Za početak su dopustili turistima da na određenim dijelovima zida upisuju svoje ime. No, baš poput problema koje Paris ima s lokotima na poznatim mostovima diljem rijeke Siene, Kina ima s imenima na Kinekom zidu i nizu drugih znamenitih građevina. Naime, urezivanje ili ispisivanje imena bojama trajno uništava zidine. Jedan od načina da svi budu i dalje zadovoljni jest postavljanje digitalnog zida na koji turisti mogu elektronički upisati svoje ime kao trajni znak svoga dolaska. Trenutno su u Pekingu za posjetitelje otvorena tri dijela zida. Badaling je najpopularniji i tu dolaze stotine turista, trgovina, preprodavača, svega… Kad se prikazuju fotografije gužvi na Zidu, onda je to ovaj dio. Tu ima i najviše urezanih imena i problema oko istog.

e2919134-e36e-4d49-891b-86970383c3d7 (1)

Drugi dio otvoren za turiste je Mutianyu, malo manje popularan od Badalinga, ali i dalje uglavnom krcat turistima. Ono što se najčešće vidi na razglednicama kad prikazuju predivan zid i zelenilo oko njega je dio zida koji je udaljen 140 kilometara od Pekinga, a nalazi se na potezu  Jinshanling – Simatai. Ovaj dio zida nastao je davne 1570. godine za vrijeme Ming dinastije i od tada navodno nije obnavljan. Ovo je uistinu dio zida za odvažne jer se hoda po odlomljenim komadima zida, na mjestima raste drveće, strmine su zastrašujuće, provlači se kroz male i uske prolaze i hodnike unutar zida – onako kako je to originalno i napravljeno, za razliku od ostatka zida koji je prilagođen turistima. Ali uokolo nema ničega: nema zgrada, putova, elektrana, trgovina, restorana – ničega! Samo zid i priroda! Nema tisuća turista koji blicaju fotoaparatima, nema urezanih imena po zidovima. Nema apsolutno ničega što bi narušilo gracioznost jedne od najpoznatijih građevina Kine koja se, unatoč glasinama, ipak ne vidi iz svemira. Postoji mnogo nagađanja vidi li se iz zemljine orbite golim okom, no za sada nema potvrde da je zid vidljiv. Ali, zato se svakako isplati spustiti na zemlju i pogledati zid izbliza.

Teško je u potpunosti riječima dočarati ljepotu Kineskog zida. Možda će barem dio njegove čarolije prenijeti fotografije. tropolje.info

Continue Reading