Connect with us
Sretna NOVA GODINA!

Magazin

SENZACIONALNO OTKRIĆE Na brdu Turbek kod Sigeta našli grob turskog osvajača Sulejmana

Brdašce Turbek na rubu mađarskog gradića Sigeta dugo vremena bilo je poznato samo po vinogradima i pašnjacima. Ipak, turbulentna prošlost ovog mjesta počela je izlaziti na površinu, a istraživači i turisti hrle na brdo na kojem su se odigrali događaji koji su promijenili europsku povijest.

Mađarski i turski istraživači koji rade na Turbeku vjeruju da su konačno pronašli grobnicu sultana Sulejmana Veličanstvenog, najvećeg vladara Osmanskog carstva koji je umro u Sigetu 1566. godine, javlja Al Jazeera.

Sulejman je preminuo prirodnom smrću dva mjeseca prije svog 72. rođendana, i to samo nekoliko sati prije nego što je njegova vojska osvojila zamak Siget, čemu je prethodila krvava bitka.

Kako bi spriječili da vijest o sultanovoj smrti naruši moral vojske, Sulejmanovi bliski suradnici odlučili su njegovo tijelo prokrijumčariti natrag u Konstantinopol, gdje je trebao biti pokopan.

Međutim, vrijeme je bilo toplo, a put predugačak da bi se prenijelo tijelo mrtvaca, zbog čega su, prema legendi, sultanovo srce i ostale organe izvadili i pohranili u zlatnom kovčegu na mjestu gdje je preminuo.

U narednim godinama, podignuto je svetište oko kojeg se razvilo naselje Turbek – po turskoj riječi “turbe” što znači grobnica.

Kada su Habsburgovci osvojili to područje 1680. godine, ovaj simbol osmanskog osvajanja sravnili su sa zemljom i tijekom stoljeća, lokacija Sulejmanove grobnice postala je predmetom nagađanja i rasprava.

Profesor zemljopisa Norbert Pap sa Sveučilišta u Pečuhu, koji je pronašao lokaciju na kojoj se vrše iskopavanja, kaže da je shvatio da se lokacija grobnice mora nalaziti na višoj i udaljenijoj točki od zamka Siget, suprotno onome što navode drevni izvori.

Prije dvije godine napravljena je analiza terena koja je potvrdila teoriju profesora Papa.

– Lani su iskopani temelji četvrtaste građevine koja je identificirana kao Sulejmanova grobnica. Ove godine iskopana je džamija i derviško svetište. Pronađene kovanice, noževi, ostaci keramike, cijevi… sve potvrđuje dosadašnju teoriju – kazao je profesor Ali Uzay Peker sa Sveučilišta u Ankari.

To je prema Pekerovom mišljenju definitivan dokaz da se zaista radi o grobnici najvećeg turskog sultana, jer povijesni izvori u kojima je opisana spominju upravo da su se ova dva zdanja nalazila pored.

Opsada Sigeta

Opsada Sigeta trajala je od 6. kolovoza do 8. rujna, 1566. Zapamćena je po hrabroj pogibiji zapovjednika Nikole Šubića Zrinskog i čitave posade, koja se nije htjela predati Turcima – i svojom žilavom obranom spasila Mađarsku, Hrvatsku i Austriju od pada u turske ruke.

1566., sultan Sulejman I. kreće s više od 100 000 vojnika i 300 topova na šesti vojni pohod s ciljem da ovaj put osvoji Beč. Nikola Zrinski (tadašnji gospodar Međimurja i zapovjednik Mađarske južno od Dunava) je dobro opskrbio grad, te je prije velike i sudbonosne bitke tražio od svojih 2500 ratnika, koji su velikim dijelom bili Hrvati, da mu obećaju poslušnost i vjernost do smrti. Prije toga sam je prisegnuo ovim riječima:

Wikicitati „”Ja, Nikola knez Zrinski, obećavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada ne ću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!””

Nadmoćni Turci su nastojali opsadu okončati što prije, kako bi mogli udariti na Beču. Sa svojih 300 topova neprestano su tukli Siget, te su izvodili uzastopne pješačke napade na utvrdu. Na upit izmorenih suboraca o pomoći kojoj se mogu nadati, Nikola Zrinski je odgovorio “Bog je visoko, a kralj daleko”. Nakon što su zadnjeg dana opsade napadači uspjeli zapaliti tvrđavu koju malobrojni preživjeli branitelji nisu više mogli ugasiti, krenuo je Nikola Zrinski sa svojim vojnicima u proboj: u teškoj borbi s daleko nadmoćnijim neprijateljem skoro su svi izginuli.

Makar je posada Sigeta od 2.500 ljudi izginula praktično do zadnjega (od Turaka su poslije otkupljena samo 4 zarobljenika), Turci su izgubili – računa se – čak do 30.000 ljudi. Tijekom opsade je umro i sam car Sulejman Veličanstveni, te je turska vojska odustala od plana da napadne Beč i time zagospodari širim europskim područjem.

O Sigetu

Siget je gradić u južnoj Mađarskoj. Ime dolazi od mađarske riječi za otok. Upravno je sjedište Sigetske mikroregije u Baranjskoj županiji.

Grad je poznat kao mjesto sigetske bitke. Od 1833. se svake godine održavaju svečanosti u spomen na junaštvo Nikole Šubića Zrinskog i posade njegove tvrđave.

Južno od grada prolazi željeznička pruga Velika Kaniža-Pečuh u pravcu istok-zapad. 2007. je imao 11.103 stanovnika. Mađari su činili 93,3%, Romi 2,0%, Hrvati 0,7%, Nijemci 0,7% te ostalih 6,6%.

U Sigetu djeluje hrvatska manjinska samouprava./tropolje.info

Continue Reading