Connect with us

Kultura

Promicati kulturu života i smislenosti

„A nije on Bog mrtvih, nego živih. Ta svi njemu žive! (Lk 20, 38)”Promicati kulturu života i smislenosti

Promatrajući današnji suvremeni svijet, uočavamo kako su vrijednosti i vrednote u njemu promjenjive, pomiješane i poljuljane. Jedan od najvećih čovjekovih darova i vrijednosti jest život. Ne može se platiti nikakvom cijenom, niti smo vlasnici svojega života ili života drugih ljudi. Život nam je od Boga darovan, preko suradnika roditelja na čemu neprestano trebamo biti zahvalni. Ni sami roditelji nisu vlasnici života svoje djece, nego suradnici Božji u njegovu prenošenju i darivanju u uzajamnoj  ljubavi.

Nažalost, život je kao nikada postao jeftin i beznačajan. Osobito je čovjekov život i život novorođene djece, postao manje važniji i od životinjskoga. Jer su životinje zakonom zaštićene, a ubojstvo nerođene djece zakonom je dopušteno.

Biblija promatra Boga kao tvorca ljudskoga života, a nas stvorene na Njegovu sliku i priliku. Bog je živ, životan i djelatan kroz povijest Izabranoga naroda. Uvijek je s njim da ga vodi, štiti i brani. Kako s narodom, jednako je tako i sa svakim čovjekom – osobito vjernikom.

Biblijski Bog je drugačiji od boga uma i filozofa, kojega su ljudi stvorili u svojoj maÅ¡ti kao ideju, Silu, Apsolutnog i apstraktnog Pokretača – koji je izvan stvorenoga svijeta. Znanstvneik, filozof i duhovni pisac Blaise Pascal je iskusio biblijskoga Boga te Njegovu zauzetost i djelatnost u svijetu. Iz doživljenoga iskustva Božje blizine, Pascal osobno svjedoči: „Bog Abrahamov, Bog Izakov, Bog Jakovljev. Ne filozofa i učitelja. Bog Isusa Krista….“

Kako u Starom,  a na osobit način u Novom Zavjetu, naviješta se i objavljuje da ćemo i dalje nakon smrti živjeti s Bogom. Kao uskrsli te da smrt nije kraj, nego prijelaz i početak novoga i boljega života! Ali ne tek kao utjeha i samozavaravanje u svjetskom besmislu i očaju, nego životna stvarnost.

Bogočovjek Isus iz Nazareta, objavio nam je dobroga Boga i milosrdnoga Oca. Koji je živ i djelatan u svijetu i životu svakoga od nas. Kao ljudi a napose vjernici kršćani, pozvani smo brinuti se za život drugih a osobito za svoj vlastiti. Braniti život od samoga početka i začetka, promičući kulturu života i smislenosti, nasuprot smrti, besmisla i ništavila.

 

REVOLUCIJE

Revolucije se vode:

mačem ali i perom,

u ratu ali i u miru,

na bojnom polju ali i u srcima,

silom ali i pasivnim otporom.

Njihove vođe se pojave, prekroje dio karte svijeta i povedu za sobom mase, a iza sebe ostave leševe, ucviljene u crnini, ideje, ideologije i moguće puteve. Naglo nestanu, ostave biljeg na kotaču povijesti i ruleti (ne)sreće koja se za svakoga neprestano vrti. (Tomislavgrad, 9. siječnja 2017.)

 

KIÅ A RIJEÄŒI I Å UTNJA

Bio sam u društvu čovjeka koji se u razgovoru razbacivao na sve strane, pokazivao svoje znanje i iskustvo, svima se nametao i želio biti u središtu pozornosti. Pokušao sam nešto reći,  ali od toga „pričalice“ nitko nije mogao doći do riječi. Konačno sam se uspio istrgnuti iz takvog društva, te osjećao gotovo satrveno pod kišom izgovorenih riječi.

Znati drugoga slušati u razgovoru a ne tek zapljuskivati izgovorenim riječima, značajka je čovjeka koji uvažava sugovornika i ne želi ga maltretirati niti gušiti onim što gotovo nikom nije privlačno. Šutnja je itekako glasan govor, kojim pokazujemo poštovanje prema drugima, ali smo uz to i privlačni sugovornici! (Tomislavgrad, 19. siječnja 2017.)

 

TEÅ KA NARAV RANJENIH OSOBA

Neki ljudi imaju tešku narav „bojdžije“, koji u svakome vide suparnika s kojim se treba „obračunati“, „izazvati na dvoboj“  i slavodobitno pokazati „tko je gazda“. To su ranjene osobe koje nisu iskusile potrebnu ljubav u djetinjstvu, što se odražava na njihovo duševno stanje s kompleksom manje vrijednosti. Imaju stalnu potrebu dokazivanja, što je ustvari tihi krik i vapaj da im se pomogne.

Radi vlastite sigurnosti takve je najbolje izbjegavati u „širokom luku“ i s njima ne imati ozbiljnijeg posla. Ipak, ako to nije moguće ne treba se dati uvući u velike rasprave što bi rado dočekale niti burno reagirati, jer je takvim osobama najbolji odgovor smirena reakcija, šutnja i ignoriranje. (Tomislavgrad, 14. siječnja 2017.)

 

NAPETI ODNOS MLADIH I STARIJIH

Mladi su skloni govoriti kako su stariji zaostali, te ne razumiju suvremeno vrijeme. Stariji prigovaraju mladima kako ih ne poštuju, te će upropastiti sve što su oni godinama stvarali. Naše djelovanje i odnosi prema drugima znadu biti zatrovani, osjećajima veće vrijednosti i važnosti koje dovode do razdijeljenosti. (Tomislavgrad, 16. siječnja 2011.)

 

BAKLJA VJERE

Trebamo sami biti zapaljeni poput baklje, zagrijani i oduševljeni vjerom, kako bi toplinu mogli davati drugima i grijati. Da bismo toplinu Božje ljubavi mogli prenijeti drugima, moramo je najprije sami u srcu imati. Ako smo samo dim koji se širi kroz govor, lako možemo ugušiti vlastitu vjeru i drugih oko sebe. (Tomislavgrad, 16. siječnja 2011.)

 

OBITELJ

Obitelj je temelj društva na čijim vrjednotama svi grade izgrađujući cjelovite osobe!

Majka je srce obitelji, koja osobito voli svoju djecu i osposobljava za daljnju ljubav!

Otac je stup obitelji, koji je drži na okupu i sa suprugom najbolje okružje za cjeloviti rast i odgoj zajedničkog potomstva! (Tomislavgrad, 8. siječnja 2017.)

 

CRNA MAÄŒKA

Mnogo ih je praznovjerno kada ispred njih ulicu prijeđe crna mačka, držeći da će im donijeti nesreću. Ne shvaćaju da je ovo stvorenje krenulo svojim putom, vođeno instinktom hranjenja ili brigom za pomladak, dok je nesreća u glava takvih ljudi! (Tomislavgrad, 9. siječnja 2017.)

 

STAVITI SVE NA SVOJE MJESTO

Nije nam potreban veliki prostor, kako bi se smjestili! Naprotiv i mala soba bit će funkcionalna, ako se prostor racionalno iskoristi i svaka stvar ima svoje mjesto. Slično je i u životu! Sve što nam se događa dobiva smisao kad stavimo na svoje mjesto, te na pravi način shvatimo i prihvatimo. (Tomislavgrad, 12. siječnja 2017.)

 

Å UPKOUVLAÄŒITELJI

Osvjedočeni šupkouvlačitelji kod nedostatka gazde – predatora postanu vrlo žalosni i obezglavljeni, nesigurni i izgubljeni poput ribe na suhom, jer se radi koristi i interesa više nemaju kome uvlačiti do bubrega! (Tomislavgrad, 13. siječnja 2017.)

 

POTICAJNE MISLI

Kako je samo nepodnoÅ¡ljivo teÅ¡ko, kada ti netko toliko puno znači da ti postane sve. A znaÅ¡ da ga nepovratno gubiÅ¡ i da nikada viÅ¡e biti neće, kao Å¡to je do tada bilo. Kako je teÅ¡ko tada biti jak i ne pustiti suzu uz jecaj. Srce se razdire i para, dok sjećanja naviru, al’ u dubini znaÅ¡ da mora živjet se dalje. (Tomislavgrad, 14. siječnja 2011.)

Nije lako roditeljima koji su  u svoje vrijeme činili, iste ili još veće gluposti od kojih bi htjeli odvratiti vlastitu djecu. (Tomislavgrad, 16. siječnja 2011.)

Svako vrijeme ima svoje krize i probleme za koje se traže kolektivni krivci! (Tomislavgrad, 6. siječnja 2017.)

Tri zvjezdoznanca kralja nakon Å¡to su se poklonili novoroÄ‘enom Kralju, vratiÅ¡e se u svoje zemlje „drugim putom“. Svatko od nas nakon Å¡to se susretne sa živim Bogom ne može ostati isti, nego se u svakodnevni život vraća obnovljen i produhovljen. (Bogojavljenje – Tri kralja, Tomislavgrad, 6. siječnja 2017.)

Materijalno ili duhovno stvaralaštvo čovjekova su iskonska želja da i nakon života ostane zapamćen. Izraz klice božanske besmrtnosti i neprolaznosti, jer se ne mirimo kako ćemo jednom morati otići, zauvijek nestati i biti zaboravljeni. (Tomislavgrad, 8. siječnja 2017.)

Smijmo se, radujmo i budimo dobre volje bez obzira što nam život do(od)nio, jer takvi smo i bez šminke uvijek lijepi! (Tomislavgrad, 8. siječnja 2017.)

U životu drugih i u svijetu mnogo toga ne možemo promijeniti, ali možemo iskazati suosjećanje i pružiti utjehu! (Tomislavgrad, 8. siječnja 2017.)

Ono što se postiže na zakonit i pravni način, nerijetko može biti nepravedno i nemoralno! (Tomislavgrad, 8. siječnja 2017.)

Biti duga u nečijem oblaku veliko je i vrijedno, a svjetlo na kraju tunela neprocjenjivo je i sveto! (Tomislavgrad, 8. siječnja 2017.)

Želja upravljena znatiželjnim ljudima koji se bave tuđim životima da se sobom zaokupe, nije za takve kletva nego blagoslov! (Tomislavgrad, 8. siječnja 2017.)

Ljudska pravda je nedostižna i izgleda poput šake jada! (Tomislavgrad, 8. siječnja 2017.)

Stariji teže opraštaju i veća su zlopamtila, jer su više opterećeni prošlošću, starim dugovima i „repovima“ koje za sobom vuku nose. (Tomislavgrad, 9. siječnja 2017.)

Žena je poput mačke! Koga voli uz njega će se privijati i maziti, a koga ne podnosi izgrebat će ga i od njega pobjeći! (Tomislavgrad, 9. siječnja 2017.)

Jedni se u obrazima crvene radi stida, a drugi zbog vina! Vrijedno je da se možemo zacrvenjeti bilo jer su u: „Laži kratke noge!“ ili „U vinu je istina!“. Ne dopustimo da nam obraz postane bezosjećajan poput kremena! (Tomislavgrad, 9. siječnja 2017.)

Potrebno je znati kad u životu trebamo okrenuti novu stranicu, a kada knjigu možemo potpuno zatvoriti! (Tomislavgrad, 9. siječnja 2017.)

Ne kritizirajmo niti strahujmo od vjere drugih i njene prijetnje, nego radije jačajmo i živimo vlastitu vjeru! (Tomislavgrad, 9. siječnja 2017.)

Ne smije (može) biti bilo kojeg (čijeg) zločina, bez potrebne (primjerene) kazne! (Tomislavgrad, 10. siječnja 2017.)

Sa svima budite fini i prijateljski, ali s manjom ili većom dozom distance i opreza! (Tomislavgrad, 10. siječnja 2017.)

Teško je zimi podnositi niske temperature, hladnoću i led oko nas, ali još teže kada bez obzira na godišnje doba zalede naša srca i zavlada hladnoća među ljudima! (Tomislavgrad, 10. siječnja 2017.)

Neki imaju bujnu kosu, dug jezik i uređene nokte, ali kratku pamet, plitak razum i bijedno srce! (Tomislavgrad, 10. siječnja 2017.)

Ni za kim tko nas ostavi ne treba se previše žalostiti niti očajavati. Bez svakoga se može, a brzo se priviknemo da netko nije dostojan biti u našoj neposrednoj blizini! (Tomislavgrad, 10. siječnja 2017.)

Kod nas jedni vladaju i obećavaju, a drugi kukaju i gladuju! (Tomislavgrad, 10. siječnja 2017.)

Oni koji obećavaju i izvršavaju, nemaju potrebe druge lagati i zavaravati! (Tomislavgrad, 10. siječnja 2017.)

Tko ništa ne radi ne mora se bojati vlastitih pogrješaka! (Tomislavgrad, 10. siječnja 2017.)

Tko živi u oblacima magla mu je pred očima i nema veze s realnošću, a tko se prilijepi samo za zemlju upada u lokve i ne širi pogled prema obzoru. (Tomislavgrad, 10. siječnja 2017.)

Prisjećanje i zaboravljivost najbolji su pokazatelj prolaska vremena i starenja! (Tomislavgrad, 10. siječnja 2017.)

Svaki prolazni trenutak našega života, najavljuje nam neprolaznost vječnosti koja nas čeka! (Tomislavgrad, 10. siječnja 2017.)

Baš čudno! Svakom nešto nedostaje: u nogama ili u glavi, dok su medicina i tehnika na vrhuncu napretka?! (Tomislavgrad, 10. siječnja 2017.)

Neki kad govore galame, svima zaglušuju uši i smućuju um, dok njima samima smeta i najmanji tuđi šum! (Tomislavgrad, 10. siječnja 2017.)

Mnogi i nesvjesno žive obzire, strahove i želje drugih, ali ne i vlastite snove! (Tomislavgrad, 13. siječnja 2017.)

Kažu kako je najvažnija mudrost  do sada rečena i zapisana! Ipak, svaki čovjek iznova traži odgovore na vlastite upite, a generacije ispisuju vrijednosti vremena u kojem žive. (Tomislavgrad, 13. siječnja 2017.)

Ne zalijećite se u prosudbi vina i čovjeka. Pravu vrijednost pokazat će vrijeme! (Tomislavgrad, 13. siječnja 2017.)

Kod nas svi piju kad je s tuđeg računa, a svi su (pre)pametni kad je na tuđi račun! (Tomislavgrad, 13. siječnja 2017.)

Neki su uvjereni da ne lažu, nego pokatkad zaobilaze istinu! (Tomislavgrad, 13. siječnja 2017.)

Nakon prestanka nečijeg tjelesnog života svi se oko njega pretvore u lešinare, koji se u većoj ili manjoj mjeri time žele okoristiti. (Tomislavgrad, 14. siječnja 2017.)

 

fra Mate Tadić

Continue Reading