Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH razmatralo je danas sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini.
Kako je u izjavi za novinare kazao predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić, sigurnosna situacija u svijetu odražava se i na sigurnosne prilike u Bosni i Hercegovini, a “relativna pasivnost” bh. institucija doprinosi stanju nesigurnosti.
– Postoje odreÄ‘eni sigurnosni rizici u državi, o Äemu svjedoÄe i nedavni teroristiÄki napadi u Rajlovcu i Zavidovićima. Nepostojanje politiÄkog konsenzusa meÄ‘u bh. politiÄarima o tim dogaÄ‘ajima rezultira relativnom pasivnošću Äelnika i pripadnika razliÄitih sigurnosnih agencija u BiH – kazao je Ljubić.
Po njegovim rijeÄima, bez obzira na disperzivnost odgovornosti u okviru policijskih i sigurnosnih agencija, BiH ima kapacitete nositi se s tim problemima, ali pod uvjetom da svi najodgovorniji ljudi u tim agencijama slijede isti cilj.
– BiH će u ovom nesigurnom svijetu imati najsigurnije mjesto u okviru Europske unije i NATO-a. Å to se prije postigne konsenzus o tome, lakÅ¡e ćemo se nositi sa svim izazovima – istaknuo je Ljubić.
Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo KreÅ¡ić dodao je kako svi unutar sigurnosnog sustava BiH moraju dati svoj puni doprinos u smanjenju rizika i prijetnji s kojima se BiH suoÄava u posljednje vrijeme.
Glavno vijeće HNS-a razmatralo je danas i informaciju o institucijama kulture u BiH, kao i hrvatskim kulturnim institucijama u BiH.
– Smatramo kako država treba imati kulturne institucija od državnog znaÄaja koje trebaju imati rijeÅ¡en status i financiranje. MeÄ‘utim, to se ne može rjeÅ¡avati “ad hoc” odlukama razliÄitih vlada i grantovima. Mora postojati kategorizacija tih institucija na osnovi jasnih kriterija – kazao je Ljubić.
HNS je zadužio Odjel za kulturu i medije HNS-a da zajedno s predstavnicima HNS-a u institucijama vlasti na federalnoj i državnoj razini naprave kategorizaciju kulturnih institucija, među kojima su i institucije od vitalnog interesa za hrvatski narod u BiH, na osnovi koje će se rješavati njihova statusna pitanja i pitanja njihove održivosti.
Voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i bivši ministar pravde BiH Bariša Čolak izjavio je danas u Mostaru kako je strane suce u Ustavnom sudu BiH davno trebalo zamijeniti domaćim.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o odluci Ustavnog suda BiH koja se odnosi na Zakon o praznicima Republike Srpske, ÄŒolak je kazao kako su odluke Ustavnog suda konaÄne i obvezujuće, ali je istaknuo kako su vlasti u BiH zakazale po pitanju redefiniranja uloge Ustavnog suda BiH, s obzirom na to da su, prema Daytonu, to bile obvezne uraditi u roku od pet godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
– Zamijeniti strance u Ustavnom sudu BiH moguće je prema Ustavu i nije potrebna izmjena Ustava. Ja sam taj prijedlog ranije nekoliko puta inicirao Å¡to, naravno, nije naiÅ¡lo na neko veliko prihvaćanje stranih sudaca. Moramo konaÄno pokazati jesmo li država, a ako jesmo, prioritet je rjeÅ¡avanje pitanja Ustavnog suda. Prva stvar koju moramo uraditi je zamijeniti strane suce domaćim – kazao je ÄŒolak.
Dodao je kako se pitanje državnih praznika ne može rjeÅ¡avati na ovaj naÄin, te da mu je neuvjerljivo obrazloženje da se Dan Republike Srpske ne može slaviti na dan kada se slavi i vjerski blagdan jednog naroda, jer je u vjerskim kalendarima praktiÄno svaki dan neki blagdan.
Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić složio se s ÄŒolakom da je potrebno mijenjati strane suce, istaknuvÅ¡i kako se ne može zanemariti politiÄka dimenzija odluke Ustavnog suda BiH.
– Ja osobno nema nikakvog razloga slaviti 9. sijeÄnja, jer je nakon tog dana 1992. iz Republike Srpske protjerano ili izbjeglo 95 posto mojih sunarodnjaka. Ali za stabilnost BiH važno je stajaliÅ¡te legitimnih predstavnika sva tri konstitutivna naroda – kazao je Ljubić.
Po njegovim rijeÄima, i predstavnici hrvatskog naroda u proÅ¡losti su bili nezadovoljni odlukama Ustavnog suda BiH.
– Konkretno, u pitanju je Zakon o RTV servisu. Tada su svi izabrani predstavnici hrvatskog naroda i suci iz red hrvatskog naroda imali stajaliÅ¡te da taj zakon naruÅ¡ava vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda, ali je glasovima stranih sudaca i sudaca jednog naroda to stajaliÅ¡te zanemareno – dodao je Ljubić. tropolje.info