Connect with us

Magazin

Za jedinstvo Å panjolske, protiv referenduma u Kataloniji

Policija odlučna u namjeri da spriječi glasanje, izbili sukobi s katalonskim biračimaPolicija odlučna u namjeri da spriječi glasanje, izbili sukobi s katalonskim biračima

Stotine pobornika referenduma i dalje je ispred Å¡kola u kojima je sruÅ¡ena internetska veza, čime je onemogućeno prikupljanje podataka o biračima i registracija glasovanja. Na jednom mjestu graÄ‘ani postavljaju barikade ispred biračkog mjesta12:45 Trideset i osam osoba ozlijeÄ‘eno je gumenim mecima i pendrecima koje je upotrijebila Å¡panjolska policija poÅ¡to su joj se stotine osoba ispriječile na ulazima na biračka mjesta u Kataloniji gdje se odvija referendum o nezavisnosti unatoč zabrani Å¡panjolskog Ustavnog suda, priopćila je katalonska vlada. Liječničku pomoć je od 9 sati ujutro zatražilo 38 osoba od kojih su tri teže ozlijeÄ‘ene, navela je vlada iz Barcelone na Twitteru. PoÅ¡to je jutros regionalna policija Katalonije odbila ispuniti sudski nalog i zatvoriti Å¡kole u kojima se održava glasovanje slijedila je operacija Å¡panjolske nacionalne policije i civilne garde. Kako bi prokrčili put prema biraliÅ¡tima upotrijebili su gumene metke i pendreke. Stotine pobornika referenduma i dalje je ispred Å¡kola u kojima je sruÅ¡ena internetska veza, čime je onemogućeno prikupljanje podataka o biračima i registracija glasovanja. Na jednom mjestu graÄ‘ani postavljaju barikade ispred biračkog mjesta. “Slika koju je u svijet odaslala Å¡panjolska država sramotna je i taje će imidž ostati zauvijek”, rekao je katalonski predsjednik Carles Puigdemont u obraćanju medijima. Pozvao je stanovnike da nastave izlaziti na biračka mjesta unatoč televizijskim snimkama na kojima se vidi intervencija policije te ozljede od gumenih metaka. Kao i drugi čelnici pokrajinske vlade, tako je i predsjednik Puidgemeont uspio glasati, učinivÅ¡i to na glasačkom mjestu gdje njegov dolazak nije bio najavljen jer je na njegovu biraliÅ¡tu policija zaplijenila glasačke listiće razbivÅ¡i prozore kako bi uÅ¡la u prostoriju. ÄŒak i sama Å¡panjolska vlada nevoljko se prihvatila te zadaće. Cilj nacionalne policije i civilne garde je zaplijeniti izborni materijal, a ne dirati ljude koji žele glasati, rekao je Enric Millo, predstavnik Å¡panjolske vlade u Kataloniji. “Prisilili su nas da činimo neÅ¡to Å¡to ne želimo”, rekao je na konferenciji za novinare. Osudio je, meÄ‘utim, postupanje katalonskih policajaca. “Odbili su naredbu da spriječe ilegalni referendum i trebali su spriječiti otvaranje biraliÅ¡ta, no nažalost to nisu učinili”, požalio se i rekao da je to “golema neodgovornost” katalonskog vodstva. Glasnogovornik katalonske vlade Jordi Turull rekao je da su otvorene tri četvrtine biraliÅ¡ta na kojima su birači mogli glasati. Katalonska vlada najavila je da će skupina sveučiliÅ¡nih profesora procijeniti rezultate katalonskog referenduma u nedjelju navečer, ali ne i odziv, o čemu će, kako se očekuje, informacija slijediti u ponedjeljak ujutro. Å panjolska vlada je poručila iz Madrida da se referendum neće održati, jer je nezakonit. Ministarstvo unutarnjih poslova je priopćilo da se nakon ruÅ¡enja elektronskog sustava glasovi ne mogu izbrojati pa je on dodatno izgubio ne regularnosti jer osobe sada mogu glasati viÅ¡e puta. Katalonska vlada ustvrdila je pak da je na djelu sustav koji će osigurati da se ne može glasati dva puta. Policijska operacija se nastavlja diljem Katalonije, pokrajine na sjeveroistoku Å panjolske. “Policija uklanja glasačke kutije kako bi ispunila nalog suda i poÅ¡tivala zakon uslijed ilegalnog referenduma”, poručio je Å¡panjolski ministar unutarnjih poslova Juan Ignacio Zoido preko Twittera. Å ef katalonske policije u nedjelju se nije pojavio na sastanku sigurnosnih službi. 11:59 Prema informacijama agencije AFP, u čitavom nizu incidenata diljem Katalonije ozlijeÄ‘eno je najmanje 38 osoba. Koliko je situacija na trenutke dramatična svjedoči i snimka s jednog biraliÅ¡ta u Barceloni, na kojem je vidljivo kako se interventni policajci prilično grubo odnose prema sudionicima referenduma o neovisnosti Katalonije. 11:05 Glasnogovornik katalonske vlade Jordi Turull tvrdi da je diljem ove Å¡panjolske pokrajine otvoreno 73 posto biraliÅ¡ta. BBC javlja da su u srediÅ¡tu Barcelone policajci ispalili nekoliko gumenih metaka na pristalice katalonske neovisnosti koji su nakon glasanja organizirali prosvjedni skup. Najmanje dvije osobe su pritom lakÅ¡e ozlijeÄ‘ene. 10:36 Španjolska policija počela je u nedjelju plijeniti glasačke kutije i biračke listiće s biraliÅ¡ta u Kataloniji, a Å¡panjolska interventna policija upala je na biraliÅ¡te malo prije najavljenog glasanja katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta na referendumu o neovisnosti, koji je Madrid proglasio ilegalnim. Policija je sjekirama razbila prozor sportskog centra u pokrajini Girona, u kojemu je organizirano biračko mjesto na kojem je katalonski predsjednik trebao glasati, i silom je otvorila vrata. Na televizijskim snimkama vidjelo se kako su se policajci s crnim beretkama i Å¡titovima raÅ¡irili po biraliÅ¡tu očito tražeći glasačke kutije dok su birači pjevali katalonsku himnu. Puigdemont je najavio da će glasati na biraliÅ¡tu nedaleko od Girone u 9.30 sati, otprilike u vrijeme kada je tamo upala policija, ali ga na televizijskim snimkama nije bilo. Katalonski predsjednik u meÄ‘uvremenu je uspio glasati, pokazale su snimke tv postaje TV3. Glasao je u selu Cornella del Terri u pokrajini Gironi, a ne na biračkom mjestu na kojem je to bilo planirano, a na koje je provalila policija. Å panjolska nacionalna policija počela je plijeniti glasačke kutije i biračke liste i listiće na katalonskim biraliÅ¡tima, priopćilo je ministarstvo unutarnjih poslova u vrijeme kada je dio birača počeo glasati na spornom katalonskom referendumu u nedjelju. Interventna policija sukobila se s biračima ispred jednog biračkog mjesta gdje su deseci policajaca koristili Å¡titove kako bi odgurnuli ljude, rekli su očevici. Birači su uzvikivali “mi smo ljudi mira” i “ne bojimo se”. Kako javljaju agencije, policija je odgurivala birače na nekim biraliÅ¡tima u Barceloni i Gironi. Uz zapljenu glasačkih kutija i listića, policija ima nalog izbjegavati upotrebu sile te samo upozoriti ljude da napuste biraliÅ¡ta. Organizatori referenduma pozvali su pak birače na miran otpor u slučaju upada policije.  Katalonske vlasti planirale su održati referendum na viÅ¡e od 2.300 biračkih mjesta za 5,3 milijuna registriranih birača, no Å¡panjolska vlada u subotu je priopćila da je policija zatvorila “većinu” lokacija na kojima je trebao biti proveden referendum. Katalonska vlada u nedjelju ujutro je pozvala birače da glasaju na drugome mjestu, ako je njihovo biračko mjesto policija zatvorila. 9:32 Čini se da je Å¡panjolska policija sve odlučnija u namjeri da spriječi referendum. El Pais je objavio snimku nasilnog ulaska policajaca u biraliÅ¡te na kojemu bi trebao glasati predsjednik Katalonije Carles Puigdemont. Å panjolska interventna policija počela je rasporeÄ‘ivati svoje snage na području Barcelone u nedjelju malo prije planiranog otvaranja biraliÅ¡ta u 9 sati, izvijestio je list El Pais. Video snimka postvaljena na internetskoj stranici El Paisa prikazuje interventnu policiju suočenu sa skupinom ljutitih birača nedaleko od biračkog mjesta u jednoj barcelonskoj Å¡koli. Birači su dignuli ruke i uzvikivali “van”. Nacionalna policija je rasporeÄ‘ena nakon Å¡to katalonska regionalna policija nije zatvorila biraliÅ¡ta u skladu sa sudskom odlukom. Prve procjene o izlaznosti birača na zabranjenom referendumu bit će objavljene prije podneva, priopćila je katalonska vlada. Policija upada u biraliÅ¡te na kojemu treba glasati katalonski predsjednik Carles Puigdemont 9:15 Dio biraliÅ¡ta u Kataloniji je otvoren, ali na dijelu ima naguravanja birača s policijom, koja ih nastoji spriječiti da glasaju na referendumu. Posvuda vlada velika nervoza. Na nekim lokacijama policija je odmah po otvaranju uÅ¡la u prostorije biraliÅ¡ta te zaplijenila referendumski materijal. 8:52 Prve glasačke kutije postavljene su u nedjelju ujutro na biraliÅ¡ta u Kataloniji, a policija zasad ne pokuÅ¡ava ući u Å¡kole u centru Barcelone u kojima se one nalaze. U osnovnoj Å¡koli blizu ulice La Rambla stotinjak osoba stoji na ulazu, a unutra se postavljaju stolovi i glasačke kutije, javlja Hinin dopisnik s lica mjesta. ÄŒetvorica pripadnika katalonske policije su ispred i za sada ne pokuÅ¡avaju uzeti kutije. “Ne želimo isprovocirati nikakvo nasilje, procijenimo li da ulazak nije odgovarajuća mjera vratiti ćemo se i to prenijeti nadležnima”, rekao je Hini jedan od policajaca. Zagovornici referenduma čitavu su noć proveli u Å¡koli, a kada se u 6.40 sati pojavila policija stali su na vrata nakon čega se policijski automobil okrenuo i otiÅ¡ao. Policija se vratila i stoji 20 metara od ulaza u Å¡kolu. Slična je situacija i na drugim mjestima. “Nadamo se da ćemo glasati, zato smo ovdje”, rekao je 51-godiÅ¡nji Andres koji je od sinoć na ulazu. Katalonska policija dobila je sudski nalog zaplijeniti sav materijal i time onemogućiti referendum nakon Å¡to ga je Å¡panjolski Ustavni sud zabranio. Katalonska vlada pozvala je 5,3 milijuna stanovnika da se izjasne od 9 sati do 20 sati jesu li za nezavisnost Katalonije. Å panjolska vlada u Madridu poručila je u subotu da se referendum neće održati. 8:40 Katalonski birači počeli su u nedjelju ujutro blokirati vrata biraliÅ¡ta i okupljati se ispred njih kako bi ih zaÅ¡titili u slučaju policijske akcije s ciljem sprečavanja održavanja zabranjenog referenduma o odcjepljenju Katalonije od Å panjolske. Organizatori na biraliÅ¡tu u jednoj Å¡koli u Barceloni zamolili birače da blokiraju ulaz i da primijene pasivan otpor ako policija intervenira kako bi spriječila referendum koji bi trebao početi u 9 sati. Organizatori su pozvali birače da doÄ‘u ranije na biraliÅ¡ta i da se već od sedam ujutro počnu masovno okupljati. Agencija dpa javlja da su birački listići i glasačke kutiji dopremljeni tijekom noći na desetke biraliÅ¡ta unatoč ranijim tvrdnjama Å¡panjolske vlade da je uspjela zaustaviti “ilegalni” referendum. Katalonci su već rano ujutro počeli formirati redove, a počela se rasporeÄ‘ivati i civilna garda u Barceloni gdje je stiglo stotinjak policijskih kombija. Tisuće policajaca su rasporeÄ‘ene kako bi blokirali ulaz na biraliÅ¡ta. Å panjolske vlasti ranije su zaplijenile glasački materijal, ali lokalni mediji javljaju da se na nekim biraliÅ¡tima nalaze nove glasačke kutije. Katalonska policija dobila je nalog da isprazni sve zgrade do nedjelje ujutro, a policajci su dobili naputak da se suzdrže od primjene sile. Najavljeni referendum, koji je gurnuo Å panjolsku u najgoru ustavnu krizu u zadnjih 40 godina i izazvao strah od uličnog nasilja, predstavlja test snage volje izmeÄ‘u Madrida i Barcelone. Ne obazirući se na prijetnje sankcijama, globama, premetačinama, ispitivanjima, pobornici se pripremaju održati referendum o samoodreÄ‘enju, iako je Katalonija sa 7,5 milijuna stanovnika duboko podijeljena po tom pitanju. Polovica Katalonaca ne želi neovisnost, no dvije trećine njih želi se izjasniti na referendumu. Å panjolska je suočena s najvećom krizom u svojoj 42-godiÅ¡njoj demokratskoj povijesti jer katalonske vlasti nisu odustale od nedjeljnog referenduma unatoč zabrani Å¡panjolskog ustavnog suda i prijetnjama policijskom represijom. Otkako je zavrÅ¡ena Francova diktatura 1975., Å panjolska je preživjela jedan pokuÅ¡aj državnog udara i porazila baskijske oružane separatiste. Sada riskira secesiju jedne od svojih najbogatijih regija, uključujući i jednog od najkozmopolitskijih europskih gradova, Barcelone. “Želite li da Katalonija bude neovisna država u obliku republike?”, glasi pitanje na koje će u nedjelju biti pozvano odgovoriti 5,3 milijuna Katalonaca. “Ako volja katalonskog naroda bude neovisnost, Katalonija će krenuti tim putem”, rekao je ovaj tjedan katalonski predsjednik Carles Puigdemont. Ali on bi mogao zavrÅ¡iti i u zatvoru ako nastavi s tim planom, a nejasno je i kako misli provesti referendum poÅ¡to je Å¡panjolska policija zaplijenila 10 milijuna glasačkih listića, onemogućila elektroničko glasovanje i blokirala dobar dio predviÄ‘enih biračkih mjesta. “Ne bojimo se, no prisutna je velika neizvjesnost jer nitko ne zna Å¡to će biti ujutro. Nikada nismo imali ovakvu situaciju”, rekao je Hini 51-godiÅ¡nji Andres ispred osnovne Å¡kole pored ulice La Rambla u srcu Barcelone. “Spremamo se za mirni otpor”, kaže jedna 40-godiÅ¡nja žena koja je htjela ostati anonimna. Nitko joÅ¡ uvijek ne zna gdje se nalaze glasačke kutije i listići, no svi ondje očekuju da ih netko donese rano ujutro. Glasanje bi prema dosadaÅ¡njim planovima trebalo početi u 9 sati, a oko 5,3 milijuna stanovnika Katalonije s pravom glasa trebalo bi do 20 sati reći jesu li za stvaranje samostalne republike. “Referenduma neće biti jer demokracija ne može prihvatiti krÅ¡enje ustava”, tvrdi konzervativni Å¡panjolski premijer Mariano Rajoy, optužujući pritom katalonske vlasti za “barbarsko krÅ¡enje” vladavine prava. Napetosti izmeÄ‘u Madrida i Barcelone eksalirale su otakako je katalonski parlament 6. rujna izglasao zakon o referendumu. Zakon je proÅ¡ao tankom većinom, a dva dana kasnije nevažećim ga je proglasio Å¡panjolski ustavni sud i time policiji i vladi dao zakonski temelj da zaustave referendum. Å panjolski ustav dopuÅ¡ta referendume samo na teritoriju cijele države. Ministarstvo unutarnjih poslova preuzelo je potom kotrolu nad katalonskom policijom, Mossos d’Esquadra, i poslalo policijsko pojačanje u regiju. “Mi smo uvijek bili i ostat ćemo nenasilni narod. Naravno, Madrid čini sve Å¡to može da nas isprovocira, ali nećemo pasti u tu zamku. To je naÅ¡a velika snaga”, kaže europarlamentarac Ramon Tremosa i Balcells, zagovornik katalonske neovisnosti. Katalonija je nakon Francove smrti postala autonomna regija, ali su neuspjeli pokuÅ¡aji da tu autonomiju proÅ¡iri zadnjih godina potaknuli secesionističke osjećaje. Važnu ulogu igra i ekonomija jer Katalonija kao bogata regija viÅ¡e uplaćuje u državni proračun nego Å¡to od njega prima. Katalonsko druÅ¡tvo ugrubo je podijeljeno popola oko neovisnosti, ali golema većina želi da se to pitanje rijeÅ¡i na legalnom referendumu. “Naravno da bi Å¡kotski model bio bolji”, kaže Tremosa, aludirajući na činjenicu da britanska vlada 2014. dopustila održavanje Å¡kotskog referenduma o neovisnosti na kojem su pobijedili unionisti. “Ali Å¡panjolska vlada i premijer Rajoy u zadnjih sedam godina 18 su puta odbili zahtjev katalonskog civilnog druÅ¡tva za referendumom”, dodaje Tremosa. U nedjelju će na biraliÅ¡ta uglavnom izaći pobornici neovisnosti, ali s obzirom na to da će biti teÅ¡ko jamčiti urednu provedbu glasanja i pouzdano brojanje glasova, mnogi referendum vide tek kao simbolični čin neposluha čiji će se uspjeh zapravo mjeriti brojevima o odazivu. Oko 2,3 milijuna ljudi, od 5,3 milijuna koliko ih je na to imalo pravo, odazvalo se savjetodavnom referendumu o neovisnosti 2014., takoÄ‘er proglaÅ¡enom nezakonitim, i viÅ¡e od 1,8 milijuna glasalo je “za”. Ovoga puta separatisti su se nadali prijeći granicu od dva milijuna. Dan prije referenduma, meÄ‘utim, organizatori su kazali da će biti zadovoljni i s milijunom. S obzirom na sve Å¡to je Madrid učinio da poremeti referendum, milijun glasova za neovisnost bio bi izvanredan uspjeh, misli Jordi Sanchez, predsjednik Katalonskog nacionalnog skupa (ANC), najveće graÄ‘anske skupine koja želi neovisnost. Eurozastupnik Tremosa uvjeren je da će glas “za” biti obvezujući i da mora dovesti do proglaÅ¡enja neovisnosti. “U suprotnom, zaÅ¡to bi se Å¡panjolska vlada toliko trudila da ga spriječi?”. Anketa u El Paisu pokazala je meÄ‘utim da 61 posto Katalonaca ne vjeruje u validnost ovog glasanja, ali ih 82 posto želi potpuno zakoniti referendum, u dogovoru s Madridom. Po katalonskom piscu Rafelu Nadalu Farrerasu, Å¡panjolski premijer Rajoy i katalonski predsjednik Puigdemont “dvojac su impotentnih igrača u slijepoj ulici”. Prvi jer dolazi iz konzervativne stranke i nije u mogućnosti ponuditi viÅ¡e autonomije, a drugi jer nema Å¡iroki mandat za jednostrane poteze. “Ja sam pesimist, obje strane će i nakon nedjelje nastaviti po svom i neće pokuÅ¡ati naći kompromisni ‘treći put’ za izlaz iz krize”, rekao je Nadal. “Da sada odete Kataloncima i kažete im, ‘nema referenduma danas, ali dobit ćete ga za tri godine, s kvalificiranom većinom i tri opcije (neovisnost, Å¡ira autonomija, čvršći federalizam), njih 90 posto bi pitalo, ‘gdje da potpiÅ¡em?'”, zaključio je Nadal.

Continue Reading