Kada disk koji se nalazi izmeÄ‘u kraljeÅ¡aka pukne, njegovo meko unutarnje tkivo se izboÄi kroz slabo podruÄje u Ävrstom vanjskom sloju. Hernija (ruptura ili proboj) diska uzrokuje bol i katkada oÅ¡tećuje (pritišće) živce.
Kost (latinski osse, ossis) ili koÅ¡tano tkivo, vezivno je tkivo koje podupire tjelesnu strukturu. Kosti svojom Ävrstoćom i izdržljivošću omogućuju uspravan stav, Å¡tite unutarnje organe od vanjske traume, okružuju i zaÅ¡tićuju u svojoj unutraÅ¡njosti delikatnu koÅ¡tanu srž, te služe kao izvor i spremiÅ¡te kalcija, fosfata i bikarbonata, neizostavnih sudionika metaboliÄkih procesa u organizmu.
Sve kosti u ljudskom tijelu zajedno Äine ljudski kostur, a zajedno s miÅ¡ićima Äine sustav organa za kretanje. IzmeÄ‘u epifize i dijafize kosti nalaze se zone rasta. Na tim zonama kost raste u dužinu, dok okoÅ¡tavanjem dijafize raste u Å¡irinu. Kost u dužinu raste do izmeÄ‘u 16. i 23. godine, a poslije toga samo u Å¡irinu, okoÅ¡tavanjem (npr. kosti lubanje i lica).
RazliÄita graÄ‘a dijelova kralježnice
Kralježnica (hrptenjaÄa ili kiÄma) najvažniji je i najkompliciraniji dio Äovjekova kostura. Ona nosi glavu, podupire trup, u njoj je skrivena i zaÅ¡tićena leÄ‘na moždina, ona daje uporiÅ¡te korijenima živaca. Ruke i noge povezane su s kralježnicom preko ramenog obruÄa, odnosno zgloba kuka. Pri tom kralježnica neposredno ili posredno sudjeluje u većini pokreta tijela. Budući da Å¡titi leÄ‘nu moždinu, svaka promjena u graÄ‘i i funkciji kralježnice može izazvati smetnje u gibljivosti, osjetima i drugim funkcijama tijela.
Kralježnica je elastiÄni koÅ¡tani stup. Sastoji se od lanca kralježaka: u vratu ih je sedam, u grudima dvanaest, u boÄnom dijelu ili slabinama pet, a zatim dolaze krstaÄa i trtica. Kralježnica, s takozvanim fizioloÅ¡kim krivinama, dobiva karakteristiÄan oblik u prvoj godini života. Gledano sa strane, ima oblik dvostrukoga slova S. Na njoj se razlikuju: vratno ulegnuće (lordoza), grudna izboÄina (kifoza) i slabinsko ulegnuće (lordoza). ÄŒvrstoću joj daju sveze (ligamenti) i miÅ¡ići, s kojima Äini cjelinu. Da nema tih sveza i miÅ¡ića, kraljeÅ¡ci bi se, zbog velikog pritiska u diskovima, proÅ¡irili i kralježnica bi izgubila fizioloÅ¡ki oblik.
RazliÄita graÄ‘a pojedinih dijelova kralježnice primjerena je njenoj ulozi i namjeni u pojedinom predjelu, npr. slabinski kraljeÅ¡ci moraju biti snažno razvijeni da bi podnijeli velika opterećenja slabinske kralježnice. Kralježnica nije u svih ljudi onakva kakvu nalazimo u anatomskim atlasima. Postoje brojna i Äesta anatomska odstupanja od normalnoga, Å¡toviÅ¡e, Äešća su odstupanja od normalnoga nego tzv. normalna graÄ‘a. MeÄ‘utim, svako odstupanje od normalnoga Å¡to ga, na primjer, vidimo na rendgenskoj slici nije i bolesna pojava.
Za Äovjekovu kralježnicu karakteristiÄan je oÅ¡tar prijelaz izmedu slabinske kralježnice i krstaÄe. Uspravno držanje Äovjeka, u usporedbi s ostalim Äetveronožnim kralježnjacima, u bioloÅ¡kom smislu za kralježnicu znaÄi povećano opterećenje, jer ona nosi glavu, trup i ruke. Tako možemo i objasniti zaÅ¡to je kralježnica Äovjeka, u usporedbi s ostalim ÄetveronoÅ¡cima izložena većim oÅ¡tećenjima. U Äetveronožaca vidimo, u usporedbi sa Äovjekom, manje od 3 posto promjena diska i posljedica tih promjena, a iznimke su samo neki psi (jazavÄari, pekinÅ¡ki psi, buldozi).
Držanje kralježnice ne ovisi samo o graÄ‘i, te o statiÄkim i dinamiÄkim opterećenjima, već i o psihi. Držanje Äovjeka odraz je tjelesnih i duÅ¡evnih osobina, odraz cijele njegove osobnosti i njegove snage. Time se može objasniti to Å¡to psihiÄke smetnje mogu izazvati i organske promjene u disku i cijeloj kralježnici, iako uloga psihe u vezi s bolovima u križima joÅ¡ nije objaÅ¡njena.
Kralježnica je zakrivljena i zato može imati i ulogu opruge. Stupu zakrivljenom na viÅ¡e mjesta potrebno je manje napora, uz iste mogućnosti opružanja, nego stupu sa samo jednom krivinom. Iz toga proistjeÄe da je kralježnica u obliku S, manje podložna oÅ¡tećenjima. Nadalje, kralježnica sa svojim krivinama zadržava povoljan položaj težiÅ¡nice. (Izvor: www.inet.hr)
Kralježnica, hrptenjaÄa ili kiÄma je glavni koÅ¡tani oslonac trupa nužan za pokretanje, potporu gornjeg trupa i glave, stabilizaciju zdjelice, stav tijela i zaÅ¡titu osjetljivih struktura kralježniÄne moždine. Ona Äini temeljni dio kostura, te povezuje kosti udova, glave i trupa. Oblikuju je 33-34 kraljeÅ¡ka: 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih (srasli u križnu kost, sakrum) i 3-5 trtiÄnih kralježaka (srasli u trtiÄnu kost). KoÅ¡tane elemente vratnih, prsnih i slabinskih kralježaka meÄ‘usobno odvajaju meÄ‘ukralježniÄni diskovi.
Izbijanje jezgre diska
Pojedini kraljeÅ¡ci same kralježnice odijeljeni su diskovima graÄ‘enim od hrskavice. Svaki disk ima jaki vanjski sloj i mekÅ¡i unutarnji dio koji djeluje kao amortizer, oblažući kraljeÅ¡ke za vrijeme pokretanja. Ukoliko disk propadne, na primjer, nakon ozljede ili starenjem, unutarnji dio diska se može izboÄiti ili popucati kroz vanjski sloj (hernija diska). IzboÄeni unutarnji dio diska može pritiskati ili nadraživati živÄani korijen, a može ga Äak i ozlijediti. Izbijanje jezgre diska kroz raskinuti prsten diska znaÄi da je degeneracija diska dosegla vrhunac.
Od tog su trenutka nadalje moguće stalne tegobe. Prsten može popustiti na bilo kojem mjestu. MeÄ‘utim, zbog statiÄko-dinamiÄkih i strukturnih posebnosti u slabinskom dijelu kralježnice, hernija se najÄešće pojavljuje na stražnjem dijelu diska. Dakle, izboÄenje jezgre diska straga, najÄešći je oblik hernije i na tome je dijelu kralježnice stražnja boÄna hernija vrlo znaÄajna, jer onuda prolaze korijeni živaca.
Na kralježnici se straga nalazi stražnja uzdužna sveza koja je priliÄno jaka i ne dopuÅ¡ta ispade, pa je ondje hernija rijetka. NajÄešće hernija nastaje straga desno ili lijevo (dorzo-lateralno), jer je ondje najneotpornije mjesto (locus minoris resistentiae). Bulging (engl. ispupÄenje) je vrlo blagi oblik hernije diska, koji najÄešće ne radi znaÄajnije simptome, osim u bolesnika kod kojih je uži koÅ¡tani spinalni kanal (priroÄ‘eno ili steÄeno).
Simptomi
O smjeÅ¡taju (položaju) puknutoga diska (diskus hernije) ovisi gdje će osoba osjećati bol, izgubiti osjet ili imati slabost. O jaÄini pritiska i/ili oÅ¡tećenja živÄanog korijena ovise jakost boli ili ostali simptomi. Većina diskus hernija nalazi se u donjem dijelu leÄ‘a (lumbalna kralježnica) i obiÄno zahvaća samo jednu nogu. Takva hernija može uzrokovati bol ne samo u donjem dijelu leÄ‘a nego i niz živac ishijadikus koji ide iz kralježnice u stražnjicu, nogu i petu (bol se zove ishijas).
Hernije diska u donjem dijelu leđa uzrokuju i slabost nogu i osoba može imati posebno teškoće u podizanju prednjeg dijela stopala (viseće stopalo). Hernija diska koja je vrlo velika i smještena u središtu kralježnice može zahvatiti živce koji upravljaju funkcijom crijeva i mokraćnog mjehura, oštećujući sposobnost pražnjenja stolice i mokrenja i zahtijevajući hitnu medicinsku pomoć.
Bol pri herniji diska je obiÄno jaÄa pri pokretanju i mogu je pojaÄati kaÅ¡alj, smijeh, mokrenje ili napinjanje pri pražnjenju stolice. Mogu se javiti neosjetljivost i svrbež nogu, stopala i nožnih prstiju. Simptomi mogu nastati naglo, spontano nestati i javljati se u razmacima ili mogu biti stalni i dugotrajni.
Drugo najÄešće sijelo diskus hernije je vrat (cervikalna kralježnica). Simptomi obiÄno zahvaćaju samo jednu ruku. Kada doÄ‘e do hernije diska u cervikalnoj kralježnici, osoba obiÄno ima bol u lopatici i pazuhu ili na hrptu i vrhu ramena, koja putuje niz ruku u jedan ili dva prsta. MiÅ¡ići ruke postaju slabi; rjeÄ‘e je zahvaćen pokret prsta. (http://www.msd-prirucnici.placebo.hr)
Tko najÄešće oboljeva?
Nastanku doprinosi teži fiziÄki rad, posebno podizanje tereta u sagnutom položaju, kao i duže sjedenje. NajriziÄnija grupa po pitanju nastanka ovog bola su muÅ¡karaci u starosti izmeÄ‘u 40 i 60 godina. Zato se oni posebno trebaju pridržavati savjeta o prevenciji – treba izbjegavati rad u sagnutom položaju, dugo sjedenje (praviti povremene pauze i razgibavati se), a podizanje tereta uvijek raditi iz ÄuÄnja, odnosno s ispravljenim leÄ‘ima. Tako se opterećenje viÅ¡e prenosi na noge, a manje na leÄ‘a.
Hernija diska takoÄ‘er nastaje i kao posljedica traume, obiÄno nakon nezgodnog, naglog pokreta. LijeÄenje klasiÄnim fizikalnim metodama ponekad ne daje željene rezultate. Problem je Å¡to sve navedene metode djeluju na ublažavanje tegoba, ali ne i na uzrok samog problema, a to je mehaniÄki pritisak na korijen živca. Kada viÅ¡e ne djeluju ni tablete, ni injekcije, ni fizikalna terapija, tada se obiÄno preporuÄuje operativni zahvat, ali tek nakon Å¡to se iscrpe sve druge mogućnosti.
Postavljanje dijagnoze
Simptomi koje pacijent opiÅ¡e lijeÄniku svakako su najbitniji u postavljanju dijagnoze. Prilikom fizikalnog pregleda, lijeÄnik ispituje kralježnicu s obzirom na podruÄja osjetljivosti i pretražuje osjet, usklaÄ‘ivanje pokreta, miÅ¡ićnu snagu i reflekse (npr. trzaj koljena). Rabeći postupak, kao Å¡to je test ispružene noge, pri kojem osoba podiže nogu, a da ne savine koljeno, lijeÄnik uoÄava u kojem se položaju bol pojaÄava.
LijeÄnik procjenjuje miÅ¡ićni tonus u rektumu stavljanjem prsta u rektum. Slabost miÅ¡ića oko anusa uz poteÅ¡koću pri mokrenju ili u kontroli mokrenja su posebno teÅ¡ki znakovi – lijeÄenje je hitno. Rendgenogram kralježnice može pokazati suženje prostora izmeÄ‘u diskova, ali kompjuterizirana tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MRI) otkrivaju problem puno jasnije.
LijeÄenje
Ukoliko gubitak živÄane funkcije ne napreduje i ako nije težak, većina se ljudi s hernijom diska u donjem dijelu leÄ‘a oporavi bez operacije. Nelagoda obiÄno prestaje s oporavkom kod kuće. U rijetkim sluÄajevima ljudi moraju nekoliko dana ostati u krevetu. Aktivnosti koje su stresne za kralježnicu i uzrokuju bol – na primjer, dizanje teÅ¡kih predmeta, sagibanje ili napinjanje – općenito treba izbjegavati.
KirurÅ¡ki zahvat može doći u obzir ako se neuroloÅ¡ki simptomi pogorÅ¡avaju – na primjer, ako osoba razvije slabost i gubitak osjeta ili jaku i stalnu bol. Nesposobnost kontroliranja mokraćnog mjehura (mokrenje) i crijeva (defekacija) općenito zahtijevaju hitnu operaciju. NajÄešće se uklanja probijeni disk. ÄŒešće se radi uklanjanje diska kroz vrlo malen rez rabeći mikrokirurÅ¡ku tehniku.
