Connect with us
Sretna NOVA GODINA!

Kultura

Misnim slavljem obilježena obljetnica stradanja Škabrnje

„NaÅ¡a budućnost je čvršća ako se oslonimo na one koji su znali živjeti za druge, na naÅ¡e mučenike”, poručio je gospićko-senjski biskup Mile Bogović u propovijedi misnog slavlja koje je predvodio 18. studenoga u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Å kabrnji na 24. obljetnicu stradanja tog mjesta u zadarskom zaleÄ‘u u Domovinskom ratu.

Suslavili su brojni svećenici iz cijele Hrvatske i okupilo se viÅ¡e tisuća ljudi iz cijele domovine. U Å kabrnji treba postaviti pitanje kako je moguće da čovjek tako okrutno postupa prema drugom čovjeku, rekao je mons. Bogović, istaknuvÅ¡i da je pokraj žrtvenika Isusa Krista najlakÅ¡e shvatiti i osmisliti svaku žrtvu, pa i Å¡kabrnjsku. „Na oltaru se slavi pobjeda nad neprijateljem, smrću, ali i spremnost da se živi za drugoga i da se život položi za drugoga. U tom svjetlu Å¡kabrnjska žrtva postaje osmiÅ¡ljenija i vrjednija”, rekao je mons. Bogović. Tragom evanÄ‘elja o slijepcu iz Jerihona, biskup je potaknuo kako „bi bilo dobro da svi molimo Gospodina, ‘Daj da progledam!’. Koliko puta smo osjetili sljepoću naÅ¡eg naroda, gluhoću za istinu? Kao da neÅ¡to smeta naÅ¡im uÅ¡ima da čuju punu istinu, naÅ¡im očima da vide Å¡to se dogaÄ‘a. Slijepac iz evanÄ‘elja je i pored tjelesne sljepoće prepoznao glavno u svojoj sredini, svoga spasitelja, Sina Davidova”, istaknuo je mons. Bogović.

Oko Isusa je bilo puno ljudi koji ga i pored zdravih očiju nisu uočili. „Gledali su tren u Isusa, tren u neÅ¡to drugo, sve im je bilo jednako. ÄŒesto smo slijepi za očite stvari. Koja gluhoća i sljepoća o žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, koja gluhoća i sljepoća za žrtve Vukovara, Å kabrnje i ostalih žrtava. Ima ih koji to osjećaju, ali koliko je joÅ¡ sljepoće u tom naÅ¡em narodu”, upozorio je mons. Bogović. U vremenima velikih stradanja u cijeloj Hrvatskoj osjećali smo da se sve trese, nismo na čvrstom tlu, da su sile ovog svijeta podivljale i sve uniÅ¡tavale, no „vjerujemo da zadnju riječ o životima stradalih nisu rekli njihovi mučitelji, nego njihov spasitelj, Isus Krist”, istaknuo je biskup.

„Mnogi lutaju, zadržavaju se na nevažnome, a ne prepoznaju u ovom svijetu nazočnost Gospodara vremena i vječnosti. Postoji razraÄ‘ena tehnika kako čovjeka uvjeriti i nagnati da prihvati laž. Sv. Pavao je pisao da su se neki okrenuli od istine i okrenuli se lažima; laž podmeću i prodaju kao istinu i to čine vjeÅ¡to. To je moguće kad se makne Boga, kad čovjek uzme sebi pravo igrati se Božjom ulogom”, upozorio je biskup. Spomenuo je molitvu u crkvi Notre Dame u Parizu nakon tamoÅ¡njeg masakra. Upravo u ovom mjesecu, 10. studenog 1793. g., za vrijeme Francuske revolucije revolucionari su doÅ¡li u tu crkvu i unijeli u nju na nosilima obnaženu glumicu. Nazvali su je božica Razuma i odali joj božansko poÅ¡tovanje. „Time su htjeli reći, čovjek je sve, Bog i Majka Božja su priče za vjerski zaslijepljene. Nema Boga, samo čovjeku pripada čast i slava, govorili su i klanjali se stvorenjima. Nisu bili svjesni posljedica tog čina” rekao je mons. Bogović, dodavÅ¡i da je nakon nekoliko dana taj s čela povorke koja je unosila božicu razuma u crkvu, zavrÅ¡io na giljotini od onih koji su ga veličali.

„I Å¡kabrnjskom kipu Majke Božje i Isusu u naručju odsječena je glava. U kipu je sad i sjekira kojom je to učinjeno. To je grozota o kojoj piÅ¡e Makabejska knjiga; kad su htjeli uniÅ¡titi sve sveto u Izraelu, stvorili su grozotu kojoj su se klanjali i častili. ÄŒemu se klanja taj koji odrubljuje glave? Ostanemo bez riječi”, rekao je mons. Bogović. Kad se zaniječe Božja slika u čovjeku, onda se zaniječe i svako njegovo dostojanstvo, upozorio je gospićko-senjski biskup.

„Takvi su doÅ¡li i do Vukovara i pjevali ljudožderske pjesme, a tako su se i ponaÅ¡ali. Pojavili su se i u Å kabrnji i masakrirali nedužne ljude. Takvi su uÅ¡li u Slunj i doÅ¡li pred Gospić. Takvi su spremni milijune pobiti. Oni umjesto Boga sebe stavljaju kao vrhovnu normu i rade Å¡to žele” upozorio je biskup. „NaÅ¡ i odgovor Crkve nije u osveti i mržnji, nego da u Boga stavljamo povjerenje, tražimo ga da ispravno vidimo i sudimo, ali konačni sud prepustimo Bogu. Vjernici ne misle da su nasilnici rekli zadnju riječ o stradalima. Vjerujemo da su stradali doÅ¡li pred lice milosrdnog suca, ali i da oni koji su nemilosrdno postupali prema njima, neće izbjeći sud Boga pravednoga”, rekao je mons. Bogović.

Biskup je aktualizirao i navjeÅ¡taj prvog čitanja, o kralju Antiohu koji je htio uspostaviti kraljevstvo u kojem se svi trebaju odreći svojih običaja, vjere, prihvatiti jedinstveni kult i nametnutu kulturu, kao da nije bilo niÅ¡ta Å¡to su prije imali i Å¡to ih je držalo, kao da je sve to Å¡tetno i beskorisno. „Kad se relativiziralo stečene vrednote, vjera i povijest naroda, to je bio uvod u totalitarizme, diktature i nasilja nad ljudima, nad njihovim životima i savjestima. Kad se potiralo bogoljublje i domoljublje, stradavalo je i čovjekoljublje. To je vodilo diktaturama 20. st., komunizmu, faÅ¡izmu, nacional-socijalizamu. Ako se na čovjeka prenese pravo koje pripada Bogu, raÄ‘aju se Hitleri, Staljini, Tite i slični onima koji su uniÅ¡tili Å kabrnju, Vukovar, koji su palili i ruÅ¡ili po Hrvatskoj”.

„ImaÅ¡ li ti Hrvatska, Europo, neke svetinje koje treba Å¡tititi i braniti, koje treba uvijek imati na umu, koje treba spasiti i za sve koji će poslije živjeti, koje ćeÅ¡ kao dragocjeni dar prenijeti na nove naraÅ¡taje? ImaÅ¡ li, Hrvatska, vrednota koje treba sačuvati za iduća pokoljenja, za koje se treba i boriti kao Å¡to su se borili naÅ¡i branitelji i uz rizik vlastitog života”, zapitao se biskup Bogović u propovijedi te se spomenuo i gradnje Crkve hrvatskih mučeika na Udbini i svih onih koji su pali za Domovinu a ne zna im se grob. „Za takve predlažemo Svehrvatski grob na Krbavskom polju, koje se nalazi podno Crkve hrvatskih mučenika. Na tom je mjestu naÅ¡e veliko groblje, jer je tu 1493. g. u nekoliko sati poginulo oko deset tisuća branitelja. Å kabrnja je mjesto gdje treba spomenuti i ta pitanja, jer njena stradanja nisu samo rana tog mjesta i tog kraja, nego su rana na tijelu naÅ¡e zajedničke domovine Hrvatske, koju svi osjećamo i nosimo”, zaključio je biskup Bogović.

Prije mise izaslanstva su položila cvijeće i svijeće kod spomen-obilježja masovne grobnice u Škabrnji. Nakon mise na Trgu dr. Franje Tuđmana održan je komemorativni kulturno-umjetnički program, potom hodnja do groblja sv. Luke. Tu su na spomen-obilježju kod središnjeg križa brojna izaslanstva položila svijeće i cvijeće te se molilo odrješenje za pokojne. U škabrnjskom predjelu Ambar 18. studenog 1991. g. agresor je masakrirao četrnaest branitelja i četrdeset i četvero civila, uglavnom starije životne dobi. U Škabrnji je u Domovinskom ratu poginulo 86 žrtava.

 

M.M. bpz.ba

Continue Reading