Connect with us
Sretna NOVA GODINA!

Kultura

Migracije Duvnjaka

(ima nešto u ovom tekstu zašto ga objavljujem !vidjećete poslije izbora: tropolje info

Tužan sam gledajući ne prvi puta, kako nam mladi odlaze „trbuhom za kruhom“

PoÅ¡tovani TomislavgraÄ‘ani, preko pola stoljeća svjedok sam viÅ¡e oblika migracija naÅ¡ih sugraÄ‘ana. Tako je 50-ih godina proÅ¡log stoljeća bila politička i ekonomska emigracija – bježalo se na crno preko granice, a početkom 60-ih godina počela je kontrolirana migracija onih podobnih koji su bili odani tadaÅ¡njem režimu, pa su samo takvi mogli dobiti putovnice. Krajem 60-ih godina doÅ¡lo je do potapanja BuÅ¡kog polja i „egzodusa“ 70% Bužana te masovne migracije Duvnjaka na takozvani privremeni rad u zemlje Srednje i Zapadne Europe. Tako je  bilo sve do Domovinskog rata, da bi ta migracija 90-ih godina neÅ¡to splasnula i svi smo pomislili da su napokon teÅ¡ka vremena iza nas, Å¡to je obilježeno podizanjem spomenika duvanjskom „gastarbajteru“ na autobusnom kolodvoru 2014. godine, u uvjerenju i s nadom da se to viÅ¡e nikada neće dogoditi. MeÄ‘utim, nismo se dobro ni naspavali a svjedoci smo da se povijest ponavlja i mladi nam masovno ponovo odlaze i ne samo mladi nego i cijele obitelji Å¡to je joÅ¡ veća tragedija. StraÅ¡no je i pomisliti, a kamoli odlučiti se napustiti svoj dom i s cijelom obitelji poći u tuÄ‘inu, gdje nisi siguran Å¡to te čeka. S druge strane imamo neodgovornih političara koji znaju reći, „pa Å¡to ima veze, neka idu, Duvnjaci su uvijek iÅ¡li u svijet i vraćali se“, Å¡to je krajnje skandalozno da takvi vode politiku. Točno je da je u povijesti bilo i bit će migracija, ali svaka od njih ima svoj specifikum; vrijeme, uzroke, povod, motive i posljedice. Mali je broj onih koji odlaze iz radoznalosti i Å¡to vole promjene, da upoznaju druge i drugačije. Neki pored dobra traže joÅ¡ viÅ¡e i bolje, neki idu u turizam, odmor ili stručno usavrÅ¡avanje, a oni koji su najbrojniji i kojima je najteže traže samo normalan život za sebe i svoju obitelj Å¡to im se ovdje ne može osigurati i zbog toga moraju s bolom u srcu i tugom u duÅ¡i napuÅ¡tati svoju rodnu grudu. To je sudbina naÅ¡ih sugraÄ‘ana koji su uvijek morali poći u tuÄ‘inu, a nisu željeli. Prema tome, za sve dosadaÅ¡nje migracije mogli smo optužiti nekog drugog, na Å¡to ovoga puta nemamo pravo. Sami smo si krivi, mislim na općinsku politiku, koja stvara okvire i trasira razvojni put općine. Ako nismo mogli zaustaviti migraciju mogli smo je bar donekle ublažiti i onima koji žele ostati osigurati radno mjesto, Å¡to je minimum minimuma. Nažalost, moram konstatirati da postoje brojni kritičari općinske politike i vlasti, rekao bih s opravdanim razlogom, kojima i sam pripadam. Svi bi neÅ¡to mijenjali, a kad ih pitaÅ¡ Å¡to bi oni mijenjali i kako bi to mijenjali nemaju odgovora ili nemaju pravog odgovora. Moj odgovor je: Općini Tomislavgrad trebaju reforme ili blaže rečeno reformske promjene, jer riječ „reforma“ ima revolucionarnu konotaciju pa da me se ne bi pogreÅ¡no shvatilo – cilj je isti. Te reforme ili reformske promjene treba provesti u gospodarstvu i općinskoj samoupravi Å¡to je polaziÅ¡te rjeÅ¡avanju svih drugih pitanja. ÄŒvrsto sam odlučio da ću o tome otvoreno progovoriti bez fige u džepu i dlake na jeziku. O reformi u gospodarstvu i općinskoj samoupravi govorit ću drugom prilikom. MeÄ‘utim, poÅ¡to su nam lokalni izbori  pred  vratima, izabiremo novu općinsku vlast, koja na samom početku svog mandata mora pokazati koliko je (ne)sposobna odgovoriti trenutku vremena u kojem živimo. U tom kontekstu zalagati ću se za „novi diskurs“ u raspravama o radu Općinskog vijeća i za „novo“ duvanjsko domoljublje koje će se mjeriti po broju otvorenih radnih mjesta i smanjenju broja odlazaka naÅ¡ih sugraÄ‘ana „trbuhom za kruhom“. Naravno, pod uvjetom da ću biti izabran u Općinsko vijeće u Å¡to ne sumnjam i čvrsto vjerujem.

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća 8. srpnja obilježen je Dan općine Tomislavgrad, rekao bih; svečano, dostojanstveno i primjereno imenu kraljevskog grada, odabrani uzvanici i gosti, a domaćin na visini svog zadatka. U ime domaćina govorili su, a tko bi drugi doli Predsjednik Općinskog vijeća i Načelnik općine. Toliko su bili slatkorječivi, nahvalili su jedan drugog da više nisu imali riječi. Predsjednik vijeća održao je dojmljiv govor, a nije se ni pripremao, a Načelnik mu je uzvratio, „a kako bi tek bilo da si se pripremao“. U redu, valjda to tako i treba biti, jednom se u godini slavi Dan općine. A što se tiče uzvanika i gostiju oni su puni pozitivnih dojmova ističući kako Općina Tomislavgrad može biti primjer mnogima što je zasluga općinske politike i njenog načelnika s čim se u dobrom dijelu mogu složiti. Međutim, govor Načelnika koliko je god bio svečan, toliko je bio i predizborni u čemu ne vidim ništa sporno. Ono što je meni zasmetalo je to da se Načelnik silno obrušio na kritičare općinske politike s poantom da je sve toliko sjajno da nema mjesta kritici. Uradili smo više nego itko prije nas, Duvno više nije kasaba, sad su izbori, izvolite… To je eklatantan primjer pokazivanja mišića i političke moći. Bez dileme mogu potvrditi da je Načelnik trenutno uistinu najmoćniji političar u općini i s te strane ima i veću političku odgovornost u određivanju kojim smjerom će ići općinska politika, a svaka konstruktivna kritika dobro dođe.

Dragi prijatelju, (upućeno Načelniku), ne dozvoli da te opije slava i ponese moć koju trenutno imaš, jer narodna mudrost veli; „Dugo posjedovanje vlasti neizbježno korumpira razum“, i takvi što god rade misle da je to jedino dobro i ispravno. To je virus od kojeg obolijevaju pretežno političari i nisam siguran je li tvoja osobnost još imuna od te rasprostranjene bolesti. Ti si profesionalni političar i dobro znaš da se kaže „Dobra je ona vlast koja ima dobru oporbu“. Evidentno je da oporbe nema ni u tvojoj stranci ni u Općinskom vijeću. Općinsko vijeće je samo forma koja je pokriće tvojim odlukama. To je istina koje trebaš biti svjestan i moja dobro namjerna kritika kao prijatelju. Migracija Duvnjaka nije počela s tobom niti će završiti  s tobom, u čemu nemam iluzije, ali da ima prostora za racionalizaciju i kritiku općinske politike ima i u tom sam siguran. Metaforički i kršćanski rečeno ti si pastir duvanjskog stada, a pastir mora znati u svakom trenutku je li mu stado na broju i koliko se stado povećava ili smanjuje. Kad si se na svečanoj sjednici obrušio na svoje kritičare po tom pitanju nisi rekao koliko je ukupno Duvnjaka otišlo van, a koliko si ih osobno zaposlio u prošloj godini.

 

Kratki komentar na neka važna događanja u 2016.

a) RiTE Kongora, projekt vrijedan pažnje, nije rješenje za Općinu Tomislavgrad. Duvnjaci o tom projektu imaju negativnu percepciju što bi pokolebalo one koji su imali namjeru ulagati nešto na prostorima općine. Budućnost općine Tomislavgrad je u razvoju sitnog i srednjeg poduzetništva, stočarstva, poljodjelstva i nada sve razvoj turizma.

b) Gradnja VP i HC su prihvatljivi projekti uz zaštitu općinskih interesa.

 

c) Nakon tri godine povuci-potegni objavljeni su rezultati o popisu stanovništva BiH 2013. O tome mogu reći; rezultati su frizirani, svi žele prikazati da ih ima više, lažemo sami sebe i druge čime potvrđujemo staro pravilo da je statistika „točan zbroj netočnih podataka“.

 

d) Puna potpora zaboravljenim braniteljima s porukom: idite do kraja imate, moju potporu.

 

Božo Drmić,                                                                                                                                        

Samostalni kandidat na Lokalnim izborima 2016. tropolje.info

Continue Reading