Ivana Maletić: Hrvatskoj je potrebna temeljita reforma poreznog sustava i fiskalna stabilnost

Europarlamentarka Ivana Maletić, 42-godišnja Šibenčanka, glavna ekonomistica novog HDZ-a, zaMagazin Jutarnjeg lista ekskluzivno otkriva smjernice HDZ-ova programa, u kojem obećava zaokret u ekonomiji i zapošljavanje 180.000 ljudi u četverogodišnjem mandatu ukoliko HDZ osvoji vlast.

-Voditeljica ste Radne skupine za izradu gospodarskog programa HDZ-a. Je li program gotov i možete li nam reći pet glavnih smjernica?

– Izborni program je u zavrÅ¡noj fazi izrade i objavit ćemo ga uskoro. Temelji se na jačanju poduzetniÅ¡tva kao glavnog motora gospodarskog rasta i zapoÅ¡ljavanja, stvaranju povoljne poslovne klime uklanjanjem administrativnih prepreka, izgradnji javne uprave koja će biti servis graÄ‘anima i poduzetnicima, pravnoj stabilnosti i sigurnosti, poreznom sustavu usmjerenom na poticanje rasta i otvaranju radnih mjesta, poticanju ulaganja, modernizaciji i stavljanju u funkciju neiskoriÅ¡tene imovine i resursa, razvoju strateÅ¡kih sektora poput poljoprivrede, turizma, energetike, reindustrijalizacije, obrazovnom sustavu prilagoÄ‘enom tržiÅ¡tu rada, poticanju novih znanja i inovacija, jednostavnoj i graÄ‘anima prilagoÄ‘enoj politici zapoÅ¡ljavanja, demografskoj obnovi, socijalnoj pravednosti te ravnomjernom razvoju svih krajeva Hrvatske uz učinkovito koriÅ¡tenje EU sredstava.

-Program se radi na podlozi studije njemačkog Ifo instituta. Koje ste savjete uvažili, a koje ne?

– Veliki dio preporuka je uvažen s tim da smo kroz naÅ¡ program razradili konkretne mjere za njihovu realizaciju. Izdvojit ću neke. OlakÅ¡ati porezni tretman honorarnog rada, odnosno rada s nepunim radnim vremenom. Omogućiti da oni ljudi koji naÄ‘u posao uz plaću i dalje primaju dio naknade za nezaposlene, socijalne naknade ili mirovine. Zaposlene u javnoj upravi nagraÄ‘ivati prema rezultatima rada te nastaviti borbu protiv korupcije. Posebnim mjerama spriječiti odljev mozgova i pretvoriti ga u protok mozgova – poticati meÄ‘unarodnu razmjenu znanstvenika i povratak iseljenika u Hrvatsku. Povećati autonomnost sveučiliÅ¡ta i poticati konkurenciju meÄ‘u njima kroz povećanje udjela javnog novca za koji će se sveučiliÅ¡ta meÄ‘usobno natjecati…

-Treba li Hrvatska ići u daljnju liberalizaciju i privatizaciju ili se HDZ više zalaže za neki drugi smjer?

– HDZ se zalaže za razvoj Hrvatske kao socijalno-tržiÅ¡nog gospodarstva. Uz brigu i pomoć najosjetljivijim skupinama druÅ¡tva, država mora stvoriti okvir koji će biti poticajan za poduzetnike. U pogledu privatizacije državne imovine, naÅ¡ primarni cilj je aktivirati državnu imovinu i staviti je u funkciju. U državnim poduzećima provest ćemo temeljito restrukturiranje koje uključuje i depolitizaciju uprave, povećanje upravljačke autonomije i odgovornosti uz postavljanje jasnih ciljeva i redovito ocjenjivanje rezultata.

-U kampanji će očito važna tema biti i porezi. Koje bi HDZ poreze smanjio, koje ukinuo?

– Hrvatskoj je potrebna temeljita reforma poreznog sustava i fiskalna stabilnost kako bi se uklonile prepreke razvoju gospodarstva. Proteklih godina bili smo svjedoci parcijalnih rjeÅ¡enja u poreznom sustavu i stalnih izmjena zakona. U mandatu Milanovićeve Vlade provedene su 44 izmjene i dopune u poreznom sustavu. HDZ će provesti sveobuhvatnu poreznu reformu kako bi porezni sustav bio stabilan, jednostavan, konkurentan. Gospodarstvu ćemo dati dodatni impuls smanjenjem stope poreza na dobit, smanjenjem parafiskalnih nameta kao i uklanjanjem administrativnih prepreka. GraÄ‘ane ćemo rasteretiti smanjenjem stope poreza na dohodak, proÅ¡irenjem poreznih razreda kao i uvoÄ‘enjem snižene stopa PDV-a na odreÄ‘ena dobra i usluge, prvenstveno na isporuku električne energije, na repromaterijal za poljoprivrednu proizvodnju, na dječju hranu i pomagala. U drugoj godini mandata snizit ćemo opću stopu PDV-a za jedan postotni bod, a do kraja mandata na 23 posto.

-Kako riješiti najveće boljke države? Mirovinski sustav, zdravstvo, pravosuđe, korupciju i netransparentnu javnu nabavu?

– Provest ćemo reformu mirovinskog sustava. Trajno ćemo usklaÄ‘ivati visinu mirovina s rastom plaća, u odnosu na kretanje BDP-a, proračunskog deficita i troÅ¡kova života s ciljem da se mirovine postupno povećavaju prema razini od 60 posto prosječne plaće. Tijekom naÅ¡eg mandata mirovine će se povećati za 5 posto. Uspostavit ćemo institut nacionalne mirovine za osobe koje nisu samostalno sposobne privreÄ‘ivati i raditi. U području zdravstva, uspostavit ćemo moderan i financijski održiv sustav koji naÅ¡im graÄ‘anima pruža zdravstvenu sigurnost i osigurava kvalitetnu zaÅ¡titu na cijelom području. Reorganizacijom rada ukinut ćemo liste čekanja za hitne slučajeve te smanjiti liste čekanja na realno vrijeme za ostale preglede. Unaprijedit ćemo bolničku mrežu kroz model razvoja nacionalnih specijalističkih centara i strateÅ¡kih kliničkih mreža te model razvoja malih bolnica. Unaprijedit ćemo hitnu medicinsku pomoć s ciljem obavljanja pregleda pacijenta unutar maksimalno jednog sata, a postavljanje dijagnoze unutar četiri sata. Osigurat ćemo kvalitetniju primarnu zdravstvenu zaÅ¡titu i omogućiti liječnicima obiteljske medicine bolje radne uvjete kako bi ojačali njihovu ulogu unutar zdravstvenog sustava. Poduzet ćemo niz mjera kojima ćemo ojačati pravnu sigurnost, s posebnim naglaskom na ujednačavanje sudske prakse. Skratit ćemo trajanje sudskih postupka izmjenama procesnih zakona. Znatno ćemo smanjiti broj starih nerijeÅ¡enih predmeta. U tu svrhu izradit ćemo jasan i precizan plan rjeÅ¡avanja starih nerijeÅ¡enih predmeta te motivirati suce na brzo rjeÅ¡avanje. Rasteretit ćemo pravosudne dužnosnike proÅ¡irenjem ovlasti sudskih savjetnika. PoboljÅ¡at ćemo organizaciju pravosudnih tijela i osigurati bolje upravljanje ljudskim potencijalima i mobilnost kadrova. Inzistirat ćemo na joÅ¡ snažnijoj borbi protiv svih vrsta kriminala i korupcije. Kadrovski i materijalno ćemo ojačati DORH i USKOK te u Zakonu o kaznenom postupku uvesti i sudsku kontrolu državnog odvjetnika nakon Å¡to on odbaci kaznenu prijavu. U cilju učinkovitijeg postupanja osnovat ćemo Visoki kazneni sud. Reformirat ćemo javnu nabavu, povećati transparentnost, ali i smanjiti troÅ¡kove poduzetnicima kroz elektroničku dostavu ponuda.

-Što s državnom upravom? Treba li racionalizirati sustav da bude servis građanima, a ne mjesto za uhljebljenje političkih kadrova?

– Samo brza, transparentna, dobro organizirana, jednostavna i rezultatima usmjerena javna uprava može biti servis graÄ‘ana i poduzetnika. Umjesto dosadaÅ¡nje uloge i pozicije promatrača javnu upravu učinit ćemo aktivnim sudionikom i partnerom svih graÄ‘ana i poduzetnika. U svakoj instituciji i ustanovi uspostavit ćemo jasan sustav u kojem se mogu mjeriti i pratiti rezultati rada svakog od zaposlenika. Svi poslovni procesi bit će popisani i opisani, točno će se utvrditi za svako radno mjesto koji se zadaci obavljaju i u kojem vremenu te koji se rezultati od radnika očekuju. To je preduvjet za uvoÄ‘enje novog sustava nagraÄ‘ivanja u kojem će se zaposleni motivirati za Å¡to bolji i kvalitetniji rad. Investitorima, poduzetnicima i graÄ‘anima omogućit ćemo bržu, transparentniju, fleksibilniju i učinkovitiju komunikaciju s javnom upravom. Digitalizacijom svih procesa omogućit ćemo pružanje javnih usluga bez traženja dokumentacije koja je već u posjedu nekog drugog tijela javne uprave. Stvorit ćemo jedinstveno upravno mjesto na kojem će svaki graÄ‘anin ili poduzetnik moći na jednom mjestu dobiti sve odgovore. Neće viÅ¡e biti lutanja od vrata do vrata. Informatizacijom tog upravnog mjesta, graÄ‘ani i poduzetnici moći će dobiti sve odgovore i putem interneta. Tako će Å¡alter postati računalo, tablet ili mobitel.

-Treba li smanjiti broj jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave?

– Kvaliteta i uspjeÅ¡nost rada nije nužno vezana uz veličinu i broj lokalnih jedinica Å¡to pokazuju brojni primjeri država članica EU. Lokalne jedinice najbliže su graÄ‘anima i najbolje mogu prepoznati potrebe svog kraja i provoditi politike prilagoÄ‘ene stanovniÅ¡tvu. Ukinut ćemo dosadaÅ¡nje preklapanje funkcija državne i lokalne razine te utvrditi kriterije i poslove koji će se obavljati kao zajednički poslovi za viÅ¡e lokalnih jedinica s ciljem snižavanja troÅ¡kova i povećanja efikasnosti. Poticat ćemo lokalne jedinice na izvrsnost i efikasnost u radu te zadovoljavanju potreba lokalnog stanovniÅ¡tva, a pratit ćemo ih i ocjenjivati godiÅ¡nje prema definiranoj metodologiji. Županije i lokalne jedinice postat će pokretači novog razvojnog ciklusa.

-Treba li prodavati državne udjele u Podravci, što s IPO-om HEP-a?

– Podravka je jedna od kompanija u kojoj se vidi napredak otkad je uÅ¡ao svježi novi kapital mirovinskih fondova. To je dobra formula za daljnju prodaju državnih udjela i u ostalim državnim poduzećima koja nisu od strateÅ¡ke važnosti, od koje najviÅ¡e koristi imaju naÅ¡i graÄ‘ani. HEP treba restrukturirati, to je kompanija koja ima puno potencijala i uz pametno upravljanje treba ostati dio strateÅ¡kog državnog portfelja.

-Kako riješiti problem prezaduženih cestarskih tvrtki?

– U suradnji sa Svjetskom bankom ministar Butković je započeo financijsko restrukturiranje koje je nužno i znatno će sniziti troÅ¡kove duga i učiniti ga održivim. Uz to neophodno je i poslovno restrukturiranje te kvalitetno upravljanje uz postavljanje ciljeva, mjerenje njihova ispunjavanja i praćenje efikasnosti.

-Drugi mirovinski stup, treba li ga ukinuti ili pojačati?

– Treba ga pojačati. NaÅ¡ cilj je prvo povećanje za jedan postotni bod odnosno s pet posto na Å¡est posto. Pritom nikako nećemo povećavati doprinose i opterećivati radnike ili poslodavce već ćemo smanjiti izdvajanje u I. mirovinski stup sa 15 posto na 14 posto. Potencijalni deficit u I. mirovinskom stupu bit će anuliran iz veće gospodarske aktivnosti odnosno većih poreznih prihoda. U perspektivi, kad se za to ostvare ekonomski preduvjeti, po istom principu nastavit ćemo povećanje izdvajanja u II. stup do razine od osam posto. Dodatno ćemo osigurati viÅ¡e mirovine uslijed većih prinosa na način da ćemo, umjesto sadaÅ¡nje donje granice, propisati gornju granicu ulaganja mirovinskih fondova u domaće državne obveznice od 50 posto.

-Kako potaknuti zaposlenost, koje industrije razvijati?

– ZapoÅ¡ljavanje ćemo potaknuti gospodarskim rastom, odnosno stvaranjem poticajnog okružja za razvoj poduzetniÅ¡tva i obrta, nova ulaganja te jednostavnom politikom zapoÅ¡ljavanja usmjerenom na ključne potrebe graÄ‘ana, kao i obrazovanjem prilagoÄ‘enim tržiÅ¡tu rada. Ulaganjima, modernizacijom i razvojem strateÅ¡kih sektora, koji počivaju na komparativnim prednostima, razvojnom potencijalu i konkurentnosti, potaknut ćemo gospodarski rast i novo zapoÅ¡ljavanje. Upravo u tim područjima, a koji uključuju revitalizaciju poljoprivrede i ruralnog kraja, brojne neiskoriÅ¡tene turističke potencijale, energetiku, održiv razvoj i zaÅ¡titu okoliÅ¡a, prometnu infrastrukturu, reindustrijalizaciju, inovacije i digitalizaciju, uz istovremenu reformu politike zapoÅ¡ljavanja i poreznu politiku usmjerenu na rast, stvorit ćemo u sljedeće četiri godine 180.000 novih radnih mjesta. Mjerama politike zapoÅ¡ljavanja posebno ćemo poticati samozapoÅ¡ljavanje. Tako ćemo za mjeru samozapoÅ¡ljavanja povećati poticaj sa 25.000 kuna na 30.000 kuna. Osigurat ćemo povoljne kredite i bespovratna sredstva za mlade u iznosu do 350.000 kuna za pokretanje vlastitog posla.

-Kako smanjiti javni dug?

– U ovom trenutku javni dug iznosi 288,3 milijarde kuna, odnosno 85,8 posto BDP-a, a na kraju 2015. je bio 86,7 posto BDP-a. Dakle ministar Marić je kvalitetnim upravljanjem zaustavio kontinuirani trend rasta javnog duga i preokrenuo ga u smanjivanje. U ovom trenutku smo jedna od država članica s najvećim smanjenjem javnog duga. Uostalom uskoro će ministar predstaviti strategiju upravljanja javnim dugom koju Milanovićeva Vlada nije ni znala ni htjela donijeti. Javni dug se može smanjivati na tri načina: gospodarskim rastom, Å¡to je najbolji način i znači veće prihode, fiskalnom konsolidacijom odnosno smanjenjem rashoda ili prodajom imovine. NaÅ¡ put će biti u prvom redu gospodarski rast koji će u zadnjoj godini mandata biti 5 posto, a iz godine u godinu će se povećavati u tom smjeru. Smanjit ćemo javni dug za 10 posto u sljedeće četiri godine.

-Bili ste jedna od glavnih kritičarki Milanovićeve Vlade. Što su po vama ključni pogrešni koraci?

– ÄŒetiri godine Milanovićeve Vlade su izgubljene godine za Hrvatsku. Nije provedena nijedna reforma, ciljeve i planove koje su sami sebi zadavali nisu ispunjavali, gospodarstvo je prepuÅ¡teno stihiji i ovisilo je isključivo o vanjskim kretanjima. Hrvatska se naÅ¡la pred korektivnim mjerama. Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2015. Milanovićeva Vlada ocijenjena je kao Å¡esta najgora na svijetu. Kreditni rejting padao je dva puta, spuÅ¡teni smo u rang smeća. Nisu otvarali izvore financiranja poduzetnicima. Konačno od lipnja ove godine poduzetnici mogu dobiti kredite za investicije uz kamatnu stopu 0,5 posto, a sufinanciranje projekata mikro, a i malih i srednjih poduzetnika ide na 85 posto. NiÅ¡ta od toga nisu znali napraviti. Da ne govorim o malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja su se morala natjecati na istom natječaju s velikim proizvoÄ‘ačima i to po kriterijima koji su iÅ¡li na ruku velikima. To je bila Vlada koja ne samo da nije imala viziju i program, oni jednostavno nisu bili sposobni neÅ¡to provesti.

-Kampanja je započela u negativnom smjeru. U javnost izlaze različite afere, u zadnje vrijeme više iz SDP-a. Mislite li da će toga biti još?

– Nezahvalno bi bilo raditi takve prognoze. Dinamika postupanja DORH-a ni u kojem slučaju ne bi smjela biti uvjetovana približavanjem parlamentarnih izbora. Afera Madison joÅ¡ jednom je pokazala da SDP nije u potpunosti transparentan u vezi sa svojim financijama. Ako su navodi iz kaznene prijave istiniti, riječ je o prvorazrednom primjeru političkog klijentelizma Zorana Milanovića.

-I HDZ je imao problematičan start kampanje s pozajmicama. Hoće li vam to biti teret u kampanji?

– Svima je jasno da zakonitost naÅ¡ih pozajmica nije upitna i da i ostale stranke financiraju svoje poslovanje putem pozajmica. Mi smo odlučili da ćemo i ubuduće objavljivati podatke o izvorima pozajmica i kredita koji se zakonom ne traže jer želimo primjenjivati viÅ¡e standarde transparentnosti. To je važno za demokratizaciju druÅ¡tva i borbu protiv korupcije. Nadam se da će i ostale stranke slijediti taj primjer.

-Iz HDZ-a stalno čujemo pozitivne poruke prema Mostu i otvorene pozive na suradnju. Što ako njihov uvjet za sastavljanje Vlade bude da Andrej Plenković ne bude premijer?

– Predsjednik Vlade mora imati snažan izborni i politički legitimitet koji svakako ima predsjednik stranke koja je najsnažnija u Saboru. Takva je i praksa predstavničkih demokracija u državama EU. Alternativa nam nije prihvatljiva. Most je naÅ¡ mogući partner, ali svakako nije i jedini.

-Ako ponovno budemo u sličnoj situaciji kao nakon prošlih izbora, mislite li da je moguća i velika koalicija?

– Velika koalicija nije realna opcija. HDZ je otvoren za suradnju s političkim snagama s kojima dijeli jasnu svjetonazorsku i programsku podudarnost te nedvosmisleno odbacivanje političkog klijentelizma, a SDP to sasvim sigurno nije.

-Milanović i Plenković imaju dosta zajedničkih osobina, odnosno sličan politički put. Koje su njihove razlike?

– Razlike su ogromne. Prije svega Milanović je imao četiri godine da dokaže svoju sposobnost u upravljanju državom i pokretanju gospodarstva. Malo je reći da u tome nije uspio. Inzistiranjem na politici razdora podijelio je druÅ¡tvo i oživio već zatvorene ideoloÅ¡ke teme. Svojim djelovanjem antagonizirao je velike dijelove hrvatskog druÅ¡tva – branitelje, sindikate, poduzetnike, Crkvu, oporbu… Njegovo nedjelovanje i neuspjeh najočitiji su u gospodarstvu. S druge strane, Plenković je osoba dijaloga i okupljanja te sam uvjerena da će njegovati konstruktivnu raspravu sa svim socijalnim partnerima te osloboditi kreativni potencijal hrvatskog druÅ¡tva. Vjerujem da svojim iskustvom i radnom energijom može predvoditi modernizaciju naÅ¡eg druÅ¡tva i stvaranje preduvjeta za gospodarski rast i povećanje zaposlenosti

R.H. tropolje.info