Već Äetvrtu godinu zaredom nema organiziranog otkupa duhana u Hercegovini Äiji je donedavno bio zaÅ¡titni znak. Kronike bilježe da je popularna “vaga†trajala pune 123 godine. Koncept koji je razradila Zemaljska vlada na Äelu s Benjaminom Kallayjem zavrÅ¡io je u poticajnim akrobacijama Jerka Ivankovića Lijanovića, bivÅ¡eg federalnog ministra poljoprivrede, koji je na zajamÄenu cijenu od 3,2 KM za duhan iz hercegovaÄkih vrtaÄa uveo poticaje po hektaru?! HercegovaÄki duhan se tako, ostavÅ¡i bez otkupa, preselio u “crne kronikeâ€, kao i ministar koji mu je presudio. Stoga je iznenaÄ‘enje spoznaja da Federalni agromediteranski zavod iz Mostara i dalje proizvodi duhansko sjeme. ZaÅ¡to proizvodi, pitali smo Maria Leku, zamjenika ravnatelja: – Kao Å¡to većina ljudi koji su malo bliži poljoprivredi zna, 1952. formiran je Duhanski institut Äiji smo mi sljedbenici, pa je na nama zadatak duhan održati bez obzira na trenutaÄnu situaciju u kojoj se ta industrijska biljka nalazi, piÅ¡e VeÄernji list BiH.
Nepopularan duhan
Duhan danas nije baÅ¡ popularan, osobito meÄ‘u meÄ‘unarodnim struÄnjacima iz oblasti poljoprivrede s kojima se susrećemo. SliÄno je s vinom te s alkoholnim pićima. MeÄ‘utim, s glediÅ¡ta poljoprivrede kao grane, mi smo osjetili potrebu saÄuvati nekoliko sorti koje su stvorene u Duhanskom, kasnije Agronomskom institutu, danas Zavodu, za Å¡to su zaslužni naÅ¡i prethodnici, inženjeri. RijeÄ je o sortama koje su licencirane i upisane na sortnu listu, na kojoj se i danas nalaze. Prije nekoliko godina smo kroz Odsjek za ratarstvo, povrtlarstvo i zaÅ¡titu zdravlja bilja uz pomoć Jure Belje, jednog od kreatora tih sorti i proizvoÄ‘aÄa koji su uspjeli pronaći već negdje zaturena sjemena, obnovili nekoliko proizvodnih linija koje nam služe za proizvodnju hibridnih sorti duhana koje su se nekada sadile u Hercegovini. Jedna od njih je “svijetla Hercegovina SH2â€, zatim “visoki Hercegovacâ€, a od proÅ¡le godine imamo i sortu “ravnjakâ€.
Obnoviti sorte
Ako uspijemo naći sjeme, joÅ¡ ćemo neke sorte obnoviti. Tako svake godine proizvodimo 1 – 1,5 kg sjemena tih sorti koje pažljivo Äuvamo. Ipak, postavlja se pitanje može li se to sjeme prodavati, na Å¡to Mario Leko ogovara: – Ne možemo, zato Å¡to je proizvodnja monopol države i postoje definirani propisi. Taj proces podrazumijeva da legalni, registrirani otkupljivaÄi duhana trebaju biti distributeri sjemena! S obzirom da su rat i poraće duhanske stanice u Hercegovini doveli do propasti, nemamo registriranoga otkupljivaÄa koji bi sjeme mogao legalno prodavati proizvoÄ‘aÄima koji bi imali obvezu proizvedeni duhan predati otkupnoj stanici. To je taj ciklus nadležnosti koji se danas u Hercegovini ne može postići, jer nemamo otkupljivaÄe. Bez obzira na to, smatramo da sjeme moramo održati i nadamo se da će se pojaviti i otkupljivaÄi, kako bismo na legalan naÄin prodavali sjeme koje sad samo održavamo, kaže Leko. Nisu samo proizvoÄ‘aÄi sjemena, poput Zavoda, na mukama nego i proizvoÄ‘aÄi koji nemaju kome predati proizvedeni duhan, pa se snalaze na razne naÄine prodajući duhan na tzv. malu vagu, Å¡to se opet kosi sa zakonskim propisima. Tako pune rubrike crnih kronika zbog krijumÄarenja na koje oni tako ne gledaju. bpz.ba
