Fraze bošnjačkih političara imaju efekat kučibabe kojom se plaše djeca

U emisiji “Zrcalo tjedna” Naše TV, koju uređuje i vodi Jurica Gudelj gostovali su Jozo Bagarić, predsjednik kluba Hrvata u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Slaven Raguž, predsjednik HRS-a i Zoran Krešić, novinar Večernjeg Lista BiH.

Tema emsije bila je pokušaj stranaka tzv. bošnjačke ljevice da problematiku Izbornog zakona svedu na razinu entiteta, odnosno, Federacije BiH iako je Parlamentarna skupština BiH mjesto gdje bi se trebalo odlučivati o Izbornom zakonu, prenosi Dnevnik.ba.

Zašto zastupnici HDZ-a i SDA nisu nazočili sjednici, pitao je voditelj Bagarića, a on je rekao da nisu htjeli sudjelovati u rušenju države. “Nismo mogli sudjelovati u nečemu neustavnom i na taj način dati legitimitet SDP-u i DF-u”, rekao Bagarić pa dodao da je koalicija još na okupu. “Imali smo kriza, jedna od najvećih je bila ona na 26. sjednici gdje su SDP i ta nekakv ljevicap okazali što misle i o hrvatskom predznaku i o hrvatskom narodu u BiH, kad su pokušali brisati predznak hrvatski iz imena javnih poduzeća u BiH”, no nije samo to problem, kaže Bagarić.

“Osim ovoga, bila je još prijedloga zakona na toj sjednici koju smo mi napustili. Bio je tu i ovaj prijedlog o izbornim jedinicama i prijedlog o zabrani veličanja ratnih zločinaca i udruženog zločinačkog poduhvata”, prevedeno, kako kaže Bagarić “to bi bio pokušaj povratka u komunizam i zabrana Hrvatima da ističu svoja imena. svoje heroje i svoje znakovlje… Bilo je tu još stvari, no naše napuštanje je jednostavno nešto gdje nema kompromisa”, komentira on.

Arogantan, tvrd i rigidan način

Način na koji je sve ovo odrađeno bio je arogantan, tvrdi rigidan, kaže Bagarić. “Kap koja je prelila čašu bila je ova 26. sjednica kad smo mi rekli; da, trpili smo, bili smo kompromisni i fleksibilni, no nacionalno hrvatsko pitanje nema kompromisa, doviđenja, neka bude što će biti”, kaže Bagarić i dodaje: “Mi smo da sada tri puta imali nacionalno prebrojavanje što nije praksa. Mislim da su bošnjačke stranke izvukle zaključak na kraju da bez Hrvata ova zemlja ne može i da svebošnjačke koalicije samo dižu kaos, to nikako nije cilj HDZ-u a mislim i da su se kolege i iz SDA shvatile tko je partner. Svaki put, od ova tri puta svebošnjačkog demonstriranja moći nama je dokazano da postoji minimum ispod kojeg ne idemo”, kaže Bagarić.

“Jesu li hrvatski zastupnici pogriješili zato što su se vraćali na sjednice” – pitao je voditelj Raguža, a on se nadovezao na prethodnu temu i rekao kako nema razlike između bošnjačke ljevice i desnice. “Podsjetit ću na ono što se dogodilo prije nekoliko godina u Bruxllesu kad se dogodila jedna takva svebošnjačka koalicija iako je prethodno dogovoreno nešto drugo”, kaže Raguž pa dodaje: “To što je SDA odbio doći na ovu sjednicu o izbornim jedinicama dio je političke trgovine jer im je HDZ trebao za proračun da se ne bi dogodili socijalni nemiri nema tu partnerstva, a to što se HDZ nakon napuštanja sjednice na kojoj su Bošnjaci htjeli osuditi deklaraciju o federalizaciji FBiH prije par mjeseci vratio u Parlament smatram kardinalnom greškom. Tu smo imali priliku poentirati i na diplomatskom i na unutarpolitičkom planu. To se moglo iskoristiti kao jedan čin koji bi pokazao kako u praksi ova zemlja ne može bez Hrvata”, rekao je Raguž, pa dodao da je nezadovoljan načinom na koji se trenutno donosi proračun Grada Mostara. “Tada sam predlagao da se na isti način to radi i u nekim drugim mjestima poput Travnika, no nije bilo prostora za to”, zaključio je Raguž.

“Zbog čega se državno izborno zakonodavstvo pokušava spustiti na federalnu razinu”, pitao je voditelj Zorana Krešića. “Ja ću dati svoj sud, stvari su jednostavne, za provedbu presude koja se tiče legitimnosti ne treba bit previše inteligentan, uzmete presudu i vidite što tamo stoji, izbrisane su baš one odredbe koje želi SDP i DF. Zbog te disproporcije imamo identičnu situaciju u Mostaru. Onaj tko govori narodu da će se izbori provesti, taj je notorni lažljivac. Nema Izbornog zakona, nema Domova naroda, nema federalne vlade, nema ni države. Dakle, potpuni kaos”, kaže Krešić i dodaje: “Otišlo se u Parlament FBiH da bi se pokušalo tamo preglasati Hrvate jer je na državnoj razini to nemoguće, no da čak i to prođe, zakon će pasti zbog Ustavnog suda FBiH. Vrlo je jasno, u Federalnom parlamentu se mogu preglasati Hrvati, no u državnom je to nemoguće.”

Podjela Bosne i Kučibaba

Na upit voditelja o tome kako komentira famoznu priču i bošnjački narativ o “podjeli Bosne” kad se spomene Izborni zakon, Krešić kaže da to nema veze s pameću i da mu je to dosadno. “Mene to podsjeća na priču Kučibabi u Hercegovini, viri iz čatrnje, ulovi te s konopcem i odve te dole, dakle, to nema veze s pameću. Pa SDP i DF su građanske stranke samo kad treba otimati prava Hrvatima, oni SDA-u ostave prostor da bude izabran “pravi Bošnjak”, a samo bi se s Hrvatima igrali demokracije”, kaže Krešić. Na ovo se nadovezao i Raguž zaključivši da su oni išli na federalnu razinu jer tamo mogu sve kontrolirati. “Ovo riješava izbor sviju, a ne samo Hrvata, jer se ni Srbi, a ni Ostali ne biraju u Dom naroda onako kako bi trebalo”, kaže Raguž.

Bošnjačka poanta

“Oni propagiraju tu priču kako bi ljudima pokazali da su oni ti koji su temeljni”, kaže Bagarić i dodaje “to je njihova poanta, zato oni to pokušavaju spustiti na federalnu razinu. A što se tiče našeg povratka u zastupničke klupe, mi smo se vratili jer smo htjeli pokazati da smo konstruktivni i da znamo što je naša zadaća u ovom mandatu, mi nismo htjeli kaos niti smo ga proizveli. Stav našega kluba je da se s nacionalnim interesima ne može trgovati”, zaključio je Bagarić.

O rezoluciji Vijeća Europe

“Drago mi je da u posljednjih nekoliko godina osjetimo kontinuitet kad su u pitanju ove rezolucije”, kaže Krešić, ono što me pozitivno iznenadilo u posljednje vrijeme je to što ove rezolucije su realne i ne maskiraju građanštinu, razumijevaju složenost BiH, no ono što je problem kod nas je interpretacija ovdje. Ono što je rezolucija rekla je da oni žale što osam godina nije provedena presuda Sejdić – Finci, no da od te presude nema ništa ukoliko se ne provede presuda Ustavnog suda u slučaju Ljubić. Problem je što nakon rata u BiH mi stalno imamo nastavak ratnih politika i to prvenstveno iz Sarajeva”, kaže Krešić.

“Ja mislim da su ove rezolucije obične podgrijane juhe”, kaže Raguž, pa dodaje “što se tiče Međunarodne zajednice u BiH, mi vidimo da BiH država dok god postoji Ured visokog predstavnika. Mi smo neki protektorat na čelu s visokim predstavnikom. U zadnjih 15 ili 20 godina Hrvati su bili puno puta kohezivni temelj BiH i ja uopće ne bih bježao od kaosa. Pa imamo statistike koje kažu da BiH ide rame uz rame s afričkim diktatorskim državama i mislim da ovakva BiH nema budućnost, a Hrvati su taj okidač koji će pokazati ima li ova zemlja smisla. Pa visoki predstavnik je u zadnjih 17 godina nametnuo preko 300 odluka, otiđite na stranice OHR-a i tamo ćete naći besmislene odluke koje su provodili. Pa sve ove besmislene zakone i MIO i trošarine i sve ostalo je donijela MZ koja u BiH brani velike financijske institucije. BiH nema nikakve odlike suverene države, svaka čast i Bagariću i svima, no oni ne zastupaju svoj narod n istranku, nego strane financijske institucije.”, kaže Raguž, a Bagarić govori da su to teške riječi:

“Hrvati nisu imali ni državu ni diplomaciju, nisu mogli lobirati, interesi velikih su ovdje na strani onih tko ima lobističke mogućnosti, no ja mislim da se mi moramo okrenuti sami sebi. To što ste rekli da mi ne branimo stavove naroda, niste u pravu gospodine Raguž. Stavite se malo vi u našu ulogu, nas 12, njih više od 80, što to vi možete, molim vas? Mi smo odradili dobar dio onoga što su bili naši programski ciljevi”, kaže Bagarić i dodaje “Sve su to stvari koje trebate promatrati i o njima razmišljati”.