Komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro” počelo je u subotu središnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 32. godišnjice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu.
Uz velik broj okupljenih domoljuba pristiglih iz cijele Hrvatske i okolnih država te sudionika obrane grada 1991. godine nazočni su i predsjednici države, Hrvatskog sabora i Vlade Zoran Milanović, Gordan Jandroković i Andrej Plenković.
Ponovo smo vidjeli rijedak prizor – pozdrav i rukovanje predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića.
Također tu su i posljednji zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković, brojni ministri u Vladi, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, koji će na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata predvoditi svetu misu, nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki Đuro Hranić, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, župani hrvatskih županija predvođeni vukovarsko-srijemskim županom Damirom Dekanićem, saborski zastupnici i predstavnici političkih stranaka te drugi uglednici iz javnog i političkog života Hrvatske.
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. ove se godine obilježava pod geslom “Vukovar – moj izbor i u dobru i zlu”, za koje su uzete riječi francuskog dragovoljca i vukovarskog branitelja Jeana Michela Nicoliera, ubijenog na Ovčari. U spomen na 18. studenoga 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se odala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.
Odlukom Vlade iz 2019. godine 18. studenoga proglašen je blagdanom i neradnim danom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Pod opsadom bivše JNA i srpskih paravojnih snaga Vukovar je bio 87 dana, a bitka je završila 18. studenoga 1991. okupacijom grada, koja je potrajala do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kojom su Vukovar i druga okupirana mjesta vraćeni u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
U borbama i svakodnevnim topničkim napadima na grad poginulo je 2717 hrvatskih branitelja i civila, a grad je u potpunosti razrušen. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.
Stotine djece ostalo je bez roditelja, a još i danas je na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata 374 onih kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991. godine.
