ova Uprava preuzela je dužnost krajem listopada 2015. Uvidom u poslovanje (prihode, rashode, zapoÄete investicije,…) izvjesno je bilo da će 2015. zavrÅ¡iti s negativnim rezultatom. ÄŒinjenica da poduzeće od razdvajanja s Hrvatskim telekomunikacijama Mostar (2003.god) iz zajedniÄkog poduzeća HPT d.o.o. Mostar ni jednu godinu nije bilo u stanju poslovati pozitivno bez pomoći HT-a nije nam ulijevali previÅ¡e nade da se može napraviti temeljiti zaokret. Zatekli smo 13 godina kontinuiteta negativnog poslovnog rezultata od osnovne djelatnosti. Nakon razdvajanja 8 godina živjeli smo od financijske pomoći HT-a, sukladno dogovoru o razdvajanju. Prelomna godina za Hrvatsku poÅ¡tu je bila 2010. kada ostajemo bez pomoći HT, i kada poÄinje naÅ¡e suÄeljavanje sa stvarnošću i tržiÅ¡tem. PodvlaÄenjem crte s krajem 2015. zatekli smo oko 6 milijuna KM kumuliranih gubitaka iz prethodnih razdoblja. Zahvaljujući izuzetnom naporu svih zaposlenika u tekućoj godini prvi strateÅ¡ki cilj (pozitivno poslovanje) ostvarili smo već nakon prvog polugodiÅ¡ta tj. nakon Å¡est mjeseci poslovanja tekuće 2016 godine. Vjerujem da ćemo do kraja godine ustrajati te da ćemo po prvi puta od razdvajanja na kraju godine imati pozitivan poslovni rezultat. izjavio je za radijski program Mostarska panorama direktor Hrvatske poÅ¡te Mostar mate RupÄić. Hrvatski Medijski Servis prenosi transkript prvog intervju koji je, nakon preuzimanja dužnosti proÅ¡le godine dao dirketor HP Mostar.
MP: Što su po Vama razlozi za ovakvo stanje, dugogodišnje gubitke u poslovanju?
RUPÄŒIĆ: Razloga je mnogo ali neke je potrebno i istaknuti poput izrazito nepovoljnih principa podjele (poÅ¡ta – telekom), nedovoljnog ulaganja u tehnoloÅ¡ki razvoj i poÅ¡tansku infrastrukturu, u prethodnoj Upravi su bili ljudi koji nisu iz poÅ¡tanske branÅ¡e, odnosi s druge dvije PoÅ¡te u BiH nisu bila na zadovoljavajućoj razini, pojavila se nelojalna konkurencija i privatne kurirske tvrtke su uÅ¡le na rezervirano podruÄje, slab inspekcijski nadzor, trendovi pada pismovnih poÅ¡iljaka, pojava financijskih supstituta (e plaćanja, m plaćanja), jednostavno dogodilo nam se da su se pretpostavke na kojima je poduzeće napravljeno promijenile… Ovo su ukratko okolnosti koje su dovele do negativnih posljedica i ovakvog stanja u poduzeću.
MP: Å to nakon podvuÄene crte, koji su strateÅ¡ki ciljevi?
RUPÄŒIĆ: Nakon temeljite analize stanja u poduzeću, zacrtali smo nekoliko strateÅ¡kih ciljeva: prvi stabilizirati poduzeće u financijskom smislu te stvoriti pretpostavke za pozitivno poslovanje, drugi cilj nam je kreirati nove usluge koje ćemo ponuditi klijentima i tržiÅ¡tu, treći je biti druÅ¡tveno odgovorno poduzeće koje će sukladno poslovanju biti u mogućnosti podržavati projekte u kulturi, sportu, znanosti, okoliÅ¡u i sl., Äetvrti cilj je stvoriti radnu, pozitivnu klimu u poduzeće, te poboljÅ¡ati uvjete rada naÅ¡im zaposlenicima od opreme do radnih mjesta. Već smo poÄeli s nabavom opreme za poÅ¡tare (torbe, mopedi, bicikla), renoviranjem poÅ¡tanskih ureda, glavne zgrade, nabavkama transportnih vozila…Ovdje bih naglasio da smo zahvaljujući izuzetnom naporu svih zaposlenika u tekućoj godini prvi strateÅ¡ki cilj (pozitivno poslovanje) ostvarili već nakon prvog polugodiÅ¡ta tj. nakon Å¡est mjeseci poslovanja tekuće 2016 godine. Vjerujem da ćemo do kraja godine ustrajati te da ćemo po prvi puta od razdvajanja na kraju godine imati pozitivan poslovni rezultat.
MP: Kakva je organizacija rada u Hrvatskoj pošti i kako funkcionirate na relaciji uprava-zaposlenici?
RUPÄŒIĆ: Sve informacije o poslovnom rezultatu i problemima koje smo zatekli nakon preuzimanja nastojali smo podijeliti sa zaposlenicima. MiÅ¡ljenja smo kako je komunikacija sa zaposlenima važna i da na tome treba joÅ¡ raditi i prikazati kako u teÅ¡kim ekonomskim uvjetima poduzeće pokuÅ¡ava opstati i održati se. Mislim da su zaposlenici postali puno svjesniji odgovornosti koja je na njima u smislu radnih obveza i kvalitete koju moraju pružiti korisnicima naÅ¡ih usluga, te da od njih ovisi u kako izvjesnim okolnostima će raditi i egzistirati. Uprava pokuÅ¡ava raditi kao tim i to želimo prenijeti na cijelo poduzeće. U kratkom smo vremenu nastojali stvoriti poticajan radni okoliÅ¡ i pozitivnu organizacijsku klimu ukljuÄivanjem svih zaposlenika sukladno razinama u procese odluÄivanja. Nastojimo se maksimalno pridržavati zakona i odredbi kolektivnog ugovora kada su u pitanju prava radnika. Iako pojedine odredbe i prava koja naÅ¡i zaposlenici konzumiraju smatramo neprimjerenima realnosti kada ih usporedimo s pravima koja imaju zaposlenici u realnom sektoru. Pozdravljamo novi Zakon o radu i držimo da će u budućnosti imati vrlo znaÄajan utjecaj na rast i razvoj poÅ¡tanske djelatnosti u BiH, a i na ostale djelatnosti.
MP: Kakvo je stanje na tržištu poštanskih usluga? Je li ono pada ili raste?
RUPÄŒIĆ: Imamo i rast i pad…, trend pada imaju obiÄne pismovne poÅ¡iljke, dok npr. paketske usluge imaju znaÄajan rast na razini BiH. Dio koji nas zabrinjava jest kontinuirani pad obiÄnih pismovnih poÅ¡iljaka koje u strukturi univerzalnih usluga koje obavljaju javni poÅ¡tanski operateri (HP Mostar, BH PoÅ¡te i Srpske poÅ¡te) Äini 71 %. Usporedbom u 2015 godini se može zakljuÄiti da je najveći broj univerzalnih poÅ¡tanskih usluga ostvarila BH poÅ¡ta 44%, zatim PoÅ¡te Srpske 39% i HP Mostar 17%.
 
MP: Gdje vidite priliku na tržištu da bi Hrvatska pošta mogla profitirati?
RUPÄŒIĆ: Kada imate kontinuirani pad na najznaÄajnijoj stavci prihoda onda znate da je ta djelatnost u problemima. Priliku na tržiÅ¡tu vidimo u segmentu logistiÄkih-kurirskih usluga, jer smatramo da tri javna operatera imaju Å¡to ponuditi. Tri javna poÅ¡tanska operatera imaju skupa oko 5250 zaposlenika (BH poÅ¡te 2314, Srpske poÅ¡te 2249, i HP Mostar 687), dok ostali sudionici na tržiÅ¡tu kurirskih usluga (12 poduzeća) skupa imaju oko 600 zaposlenika. Pa sami zakljuÄite omjere i važnost, odnosno prilike koje zajedniÄki možemo realizirati. I na tome radimo.
MP: Možete li biti konkretniji, koje to nove projekte pripremate i kada oÄekujete njihove rezultate?
RUPÄŒIĆ: Nekoliko smo razvojnih projekata pokrenuli ali bih izdvojio dva kljuÄna: „projekt brze poÅ¡te na razini BiH“ i projekt „web shopa“. Brzu poÅ¡tu na razini BiH smo zajedniÄki pokrenuli sa naÅ¡im partnerima – BH poÅ¡tom i Srpskim poÅ¡tama. Projekt je zamiÅ¡ljen vrlo ambiciozno jer nam je želja uvezati sve gradove u BiH s logistiÄnim uslugama brzog prijenosa paketa i dokumenata u roku od 24 sata. Projekt već razraÄ‘ujemo, a u punom opsegu krećemo 1. listopada ove godine. Vjerujem kako rezultate možemo oÄekivamo već u prvoj polovici 2017.. Drugi projekt na kojem intenzivno radimo je web shop. Ideja je da u prvoj fazi omogućimo naÅ¡im korisnicima kupovinu filatelistiÄkih materijala (markice) i proizvoda koje nudimo u poÅ¡tanskim uredima preko interneta. Ovime idemo u korak sa suvremenim projektima kakve rade poÅ¡te u svijetu. I radit ćemo na tome i dalje kako bi novim uslugama zadržali tržiÅ¡te, privukli nove korisnike usluga, a radnicima osigurali budućnost u ovom poduzeću.
MP: Hrvatska pošta ima mnoge druge usluge, ne šalju se samo pisma, kako to mnogi misle. A, otkrijte nam ima li i novih usluga?
RUPÄŒIĆ: ToÄno ste rekli. Ne Å¡alju se samo preko PoÅ¡te pisma. Hrvatska poÅ¡ta Mostar svojim uslugama pokriva Å¡iroko podruÄje. Tu je novÄano poslovanje (slanje i primanje novca, gotovinski platni promet, mjenjaÄki poslovi, kartiÄno poslovanje…) Svakako želimo njegovati tradiciju i kulturno nasljeÄ‘e koje se prenosi s generacije na generaciju te tako u naÅ¡oj ponudi imamo lijepo dizajnirane brzojave. Lijepo je kada nas se dragi ljudi sjete u sretnim i tužnim trenutcima, brzojavom nam upute toplu rijeÄ i pokažu da su s nama. Iako smo u danaÅ¡njem vremenu brzoga življenja i novih medija joÅ¡ uvijek postoji potreba za lijepim, tradicionalnim naÄinom komunikacije, za onom komunikacijom kojoj je u prvom planu Äovjek. U poÅ¡tanskim uredima može se kupiti prikladna ambalaža za pakiranje razliÄitih vrsta poÅ¡iljki, poÅ¡tanski sanduÄići, telefonski aparati i popratni ureÄ‘aji, Hej boxovi HT Eroneta, m:tel prepaid paketi, dodatna oprema za mobitele, knjige i slikovnice te Äestitke.
MP: Koje usluge HP Mostar nudi poslovnim korisnicima?
RUPÄŒIĆ: Brza poÅ¡ta, produkcija razliÄitih vrsta dokumenata, neadresirana poÅ¡ta, oglaÅ¡avanje u poÅ¡ti, izravna poÅ¡ta samo su neke od usluga koje nudimo poslovnim korisnicima…Neadresirane poÅ¡te omogućavamo dostavu tiskanog reklamnog materijala na 140 000 kućanstava Å¡to Äini cca 750 000 korisnika u Bosni i Hercegovini. Namijenjena je svim poduzećima, davateljima usluga ili proizvoÄ‘aÄima, neovisno o njihovoj veliÄini i ciljanom tržiÅ¡tu.
MP: Izravna poÅ¡ta je usluga Äiji su predmet poÅ¡tanske poÅ¡iljke koje se sastoje iskljuÄivo od oglasnog i marketinÅ¡kog ili reklamnog materijala.
RUPČIĆ: Oglašavanje u pošti je usluga koja omogućava postavljanje promidžbenih plakata u poštanskim uredima, Ako uzmemo u obzir da oko 17 000 korisnika dnevno ulazi u poštu da bi obavili svoje poslove, da poštanski uredi imaju dugo radno vrijeme, osvijetljeni su tijekom noći i oglasi su stalno vidljivi promidžbena doći će do velikog broja korisnika.
MP: Novi mediji, digitalne tehnologije i društvene platforme pretpostavljamo da su pred Vas stavili brojne izazove? Kako ste na njih odgovorili?
RUPÄŒIĆ: Sve je to za nas poticaj da naÄ‘emo svoje mjesto u danaÅ¡njem svijetu poslovanja. Naravno, prezentiramo naÅ¡e usluge i proizvode kroz tradicionalne medije, novine i radio, te kroz sve dostupne medije preko Interneta. Putem web stranice, Facebook stranice, Instagrama, Twittera, Google+, You Tube prisutni smo u cijelome svijetu. Na nove uvjete poslovanja odgovorili smo i uvoÄ‘enjem novih usluga koje pružamo u Printing-mailing centar, digitalni produkcijski centar koji nudi poslovnim korisnicima produkciju svih vrsta dokumenata (raÄuna i specifikacija, bankovnih izvoda, direktne poÅ¡te, i dr.). Centar je specijaliziran za prihvat elektronskih /digitalnih/ podataka, dizajniranje elektronskih formi, obradu podataka, kontrolu procesa ispisa, ispis te automatsko kuvertiranje/pakiranje.
MP: O važnosti poštanskog prometa u ratnim uvjetima mogli smo se uvjeriti ovdje kod nas u Mostaru, kakvo je sada stanje?. Koja je njegova važnost?
RUPÄŒIĆ: PoÅ¡ta ima i danas imidž ozbiljne i postojane institucije kojoj ljudi vjeruju. Ratno vrijeme i organizacija poÅ¡tanskog prometa u takvim uvjetima bila je jako važna. Danas se pred nas postavljaju novi izazovi na koje će HP Mostar odgovoriti najbolje Å¡to može. Tehnika ne može zamijeniti toplu ljudsku rijeÄ koju naÅ¡i poÅ¡tari imaju za svakoga, a posebno za naÅ¡e umirovljenike. JoÅ¡ uvijek sva mjesta nisu pokrivena signalima koji su potrebni za nove tehnoloÅ¡ke usluge i tu su naÅ¡i dostavljaÄi nezamjenjivi.
MP: Susrećete li se s predstavnicima BH pošte i Pošte RS-a? Je su li problemi isti i postoji li neka suradnja na regionalnoj razini?
RUPÄŒIĆ: S kolegama iz Sarajeva i Banja Luke u relativno kratkom roku izgradili smo izuzetno korektne i vrlo profesionalne odnose i smatram to velikom snagom poÅ¡tanskog sustava. ÄŒinjenica da smo uspjeli pronaći zajedniÄki jezik kada je u pitanju poÅ¡tanski sustav te da smo dobrobit poÅ¡tanskog sustava stavili ispred tema o kojima nemamo isto miÅ¡ljenja daje nam za pravo da budemo optimistiÄni kad je u pitanju opstanak i budućnost PoÅ¡ta u BiH. Å to se tiÄe regionalne suradnje imamo izuzetno dobu suradnju, a i vlasniÄki smo povezani sa Hrvatskom poÅ¡tom Zagreb. Nastojimo razmijenjivati iskustva jer su trendovi i okolnosti sliÄni i u Republici Hrvatskoj s tim da su oni već u Europskoj uniji, a nama to nadam se tek slijedi. HP Mostar je Älanica PostEuropa – Europskog udruženja javnih poÅ¡tanskih operatera i imamo izuzetno kvalitetnu suradnju sa ovim udruženjem koje broji 52 Älana iz 49 Europskih država.
MP: Naši mostarski umirovljenici znaju nam se požaliti kako im je do najbližeg poštanskog ureda daleko i „s neruke“. Kakva je pokrivenost Grada i koliko nam je poznato bilo je nekih izmjena djelatnog vremena tijekom vikenda…..
RUPÄŒIĆ: Naravno, ne možemo imati poÅ¡tanski ured u svakoj ulici, moraju postojati opravdani razlozi za otvaranje ureda . Nastojimo biti dostupni svima. Å to se tiÄe izmjene radnih vremena prilagoÄ‘avamo se potrebama korisnika.
MP: Hrvatska poÅ¡ta Mostar je nazoÄna u zajednici. Radi se izbor najljepÅ¡eg pisma, nagrade uÄenicima, suradnja s umjetnicima. Kakva su iskustva?
RUPÄŒIĆ: Iskustva su jako pozitivna i kada govorimo o izboru najljepÅ¡eg pisam i o izdavanju maraka. Izbor najljepÅ¡eg pisma mladih BiH posebno nam je drag. Projekt organizira Svjetska poÅ¡tanska unija dajući svake godine zajedniÄku temu. Svaku državu predstavlja jedno pismo. Moram kazati kako su mladi u BiH u vrhu svjetskog natjecanja, a najbolja potvrda stigla je prije dvije godine kada ja mlada Mostarka NataÅ¡a MiloÅ¡ević napisala pismo koje je proglaÅ¡eno najljepÅ¡im na svijetu. Zasluge imaju sigurno njihovi roditelji i nastavnici s kojima kroz posjete poÅ¡ti i edukacije razmjenjujemo znanja. S umjetnicima suraÄ‘ujemo kroz izdavanja poÅ¡tanskih maraka. Povratne informacije koje imamo od filatelista govore da su naÅ¡e marke lijepe i zanimljive. Za njihov izgled zaslužni su akademski umjetnici, dizajneri, fotografi i talentirani slobodni umjetnici, kazao je na kraju intervju Mostarskoj panorami direktor HP Mostar Mate RupÄić.tropolje.info
