Kardinal Bozanić u pastoralnom posjetu Hrvatima u Rumunjskoj

Drugog dana pastoralnog pohoda Hrvatima u Rumunjskoj u srijedu 9. rujna zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pohodio je hrvatske župe u Lupaku, Klokotiću i Karaševu.
Središnji susret toga dana bio je upriličen u Jabalču, filijali župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Karaševu, gdje je kardinal Bozanić prigodom obljetnice posvete crkve predvodio misno slavlje u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije te se susreo sa zauzetim župljanima karaševske župe.

U potpuno ispunjenoj crkvi, u kojoj su se posebno isticali mladi u karaševskim narodnim nošnjama, gromko je odjekivala hrvatska pjesma i molitva, a i prvi put je u povijesti postojanja te crkve jedan kardinal predvodio u njoj misno slavlje.

Pozdravljajući kardinala Bozanića, župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Karaševu Petar Rebeglia istaknuo je veliku čast zbog toga što je kardinal došao posjetiti Hrvate u Rumunjskoj.

„DoÅ¡li ste nas posjetiti, vidjeti Hrvate u Rumunjskoj. To je velika čast koja nas ohrabruje da čuvamo naÅ¡u vjeru, naÅ¡ identitet i Boga da slavimo”, rekao je župnik Rebeglia te zamolio dragog im gosta iz Hrvatske da prikaže misu ne samo za nazočne župljane u Jabalči, nego za sve Hrvate u Rumunjskoj kako bi ostali vjerni Bogu, Crkvi i svojem identitetu.

Pozdravljajući okupljene vjernike i osvrnuvši se na dan ranije lijepo hodočašće Hrvata i hrvatsko zajedništvo na misi na hrvatskom jeziku u svetištu Maria Radna, kardinal Bozanić istaknuo je da je razlog njegovog dolaska u Rumunjsku pohod vjernicima Hrvatima te je posebno pozdravio nazočne svećenike hrvatskoga roda.

„Rado sam prihvatio ovaj poziv da se mogu danas s vama susresti. To je na neki način u srediÅ¡tu Hrvata u Rumunjskoj, u srediÅ¡njoj župi. Neka ovo bude naÅ¡e i Božje slavlje”, rekao je kardinal Bozanić na zavrÅ¡etku svog pozdrava u crkvi RoÄ‘enja Blažene Djevice Marije u Jabalču, kojem je bio nazočan i otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske u BukureÅ¡tu Mirko Radić.

Misno slavlje kardinal je predvodio u koncelebraciji s kancelarom Temišvarske biskupije preč. Nikolom Lausom, karaševskim župnikom Rebeglijom, s devetoricom hrvatskih svećenika podrijetlom iz karaševskoga kraja te nadbiskupskim tajnikom Markom Vukovićem.

Crkva ima svrhu da u nju dolaze vjernici, da u njoj mole, da se sastaju, da se u njoj slave sveta otajstva, osobito misu, rekao je kardinal Bozanić u propovijedi, govoreći o Crkvi.

„Povijesna je činjenica da smo se mi kao Hrvati i kao vjernici sačuvali zbog toga jer smo članovi Crkve. Da ovdje nije crkve, da po ovim župama nema crkvi da nema svećenika, ne bismo se ni mi sačuvali”, rekao je kardinal Bozanić, potaknuvÅ¡i sve da budu aktivni u životu župe jer slavlje povezuje ljude meÄ‘usobno i s Bogom te da čuvaju svoje obiteljske vrednote.

Nakon misnoga slavlja i razgovora ispred crkve, nastavljeno je druženje sa svećenicima i mještanima Jabalča kod obitelji Ursul Tome i Valentine.
Tijekom prijepodneva kardinal Bozanić je obišao župe u Lupaku i Klokotiću. Ta su naselja smještena u slikovitoj prirodi na planini Semenic, što Hrvati jednostavno prevode riječju Sljeme. Često kažu da je priroda vrlo slična onoj u Bosni, iz koje su njihovi preci vjerojatno i stigli u taj kraj.

Zašto su baš izabrali brda a ne prostranu banatsku ravnicu, vjerojatno je razumljivo iz ponuđenog odgovora da im je to bilo puno prirodnije i sličnije kraju iz kojeg su došli. Karaševska naselja nalaze se u blizini, odnosno petnaestak kilometara južno i zapadno od grada Rešice (Reşiţa), koji je administrativno središte županije Caraş–Severin.

U Lupaku je kardinala Bozanića dočekao župnik Marijan Tjinkul te ga upoznao s poviješću župe i župne crkve Sv. Mateja, koju su Hrvati podigli 1844. godine, i u koju dolazi 1020 župljana, a u filijalu Ravnik oko 700 župljana. To je nekada bio rudarski kraj te je u crkvi pokrajni oltar sv. Barbare. Župnik Tjinkul, koji je župnik u Lupaku od 1974. godine, kompletno je obnovio crkvu, a 2006. godine na vitrajima u crkvi, uz njima najdraže svece, nalazi se i lik bl. Alojzija Stepinca.
Na dugogodišnje veze župnika Tjinkula s mons. Lovrom Cindorijem, dugogodišnjim župnikom u Mariji Bistrici, podsjeća kip Majke Božje Bistričke postavljen 1991. godine, prigodom velikih misija. Kardinala Bozanića pozdravio je i lupački načelnik Marijan Vlašić, koji se trudi dobiti od europskih fondova financijsku potporu za uređenje infrastrukture i unapređenje životnoga standarda u mjestu.

U župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakoba u Klokotiću kardinala Bozanića pozdravio je župnik Petar Dobra, upoznavši ga s poviješću župe i prostrane župne crkve, izgrađene od 1843. do 1846. godine. Župa ima 980 župljana a filijala u Vodniku 480.

Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Karaševu ima 2600 župljana a u filijalama Neremić i Jabalče živi još oko 1000 župljana. Barokna župna crkva Imena Marijina sagrađena je 1726. godine. Sve su hrvatske crkve u dobrom stanju, a posljednjih su godina većinom obnovljene i lijepo uređene. U tome je vidljiv veliki trud hrvatskih svećenika i njihovih vjernika koji su ostali jedinstveni i povezani te u tom zajedništvu, premda okruženi rumunjskom kulturom i načinom života, svjedoče svojim trudom i odanošću svojim korijenima svoju vjeru i hrvatsku pripadnost.

Procjenjuje se da u Rumunjskoj danas živi više od 6000 pripadnika hrvatske nacionalne manjine koji se zbog svojih posebnih obilježja i nekih jezičnih razlika u govoru svrstavaju u tri skupine: najbrojniji su karaševski Hrvati, štokavci, koji su po predaji porijeklom iz Bosne a danas naseljavaju dvije općine Lupak i Karaševo, južno od Temišvara.

Drugu skupinu čine Šokci koji žive u selu Rekaš, 30 km istočno od Temišvara. A treću, najmanju skupinu, čine Hrvati kajkavci u mjestu Keča (Checea), zapadno od Temišvara koji su došli s područja nekadašnje Topuske opatije za vrijeme zagrebačkih biskupa Tome Galjufa i Maksimilijana Vrhovca, krajem 18. stoljeća kada je Marija Terezija preuređivala Vojnu krajinu.

Hrvatske župe u Rumunjskoj zahvalne su Zagrebačkoj nadbiskupiji čiji su svećenici u poslijeratno komunističko vrijeme iz Zagreba, a osobito dugogodišnji ravnatelj Hrvatske inozemne pastve mons. Vladimir Stanković, slali vjerske knjige, časopise i novine za njihove svećenike i župljane.

M.M. tropolje.info