ÄŒitatelji BiH izdanja zagrebaÄkog VeÄernjeg lista prije desetak godina dodijelili su, na iznenaÄ‘enje neupućenih, priznanje “politiÄara godine†Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, koji je nedavno, nakon provedenog referenduma o danu Republike Srpske, pobijedio nikad uvjerljivije na parlamentarnim izborima ovoga entiteta.
Njegova popularnost meÄ‘u Hrvatima u Bosni i Hercegovini, naroÄito u dijelu koji spada u Federaciju, ni danas nije niÅ¡ta manja.
Iz njegova razgovora za spomenuti list objavljenog ovih dana jasno je i zaÅ¡to je to tako. Evo nekoliko naglasaka iz tog razgovora. Stranci su razvalili politiÄki potencijal Hrvata mijenjanjem Ustava i zakona Federacije.
U stranim veleposlanstvima uvijek se govori o problemu boÅ¡njaÄko-srpskih odnosa, dok se hrvatski problem smatra rijeÅ¡enim. BoÅ¡njaci prave istu greÅ¡ku kao Srbi u Jugoslaviji. Srbi su držali da je Jugoslavija njihova, a BoÅ¡njaci drže da je BiH njihova te da bi svi Hrvati trebali biti poput Lijanovića, a Srbi poput Bosića.
Referendum o odcjepljenju RS sada nije aktualan, ali i on bi se jednoga dana mogao dogoditi. I Hrvati, koji trebaju formalizirati i teritorijalizirati svoje ambicije u sklopu Federacije, svoja će prava također morati braniti referendumom. Pokrećući inicijativu za osudu referenduma provedenog u RS, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu idu na štetu Hrvata.
I joÅ¡ Dodik oÄekuje kako Andrej Plenković neće biti niÄiji izaslanik, nego predsjednik Vlade svoje zemlje. Naravno, nitko nije naivan. Stara je istina da ne laje pas radi sela, nego radi sebe. Ali i selo može imati koristi od te laveži ako mu se približavaju vukovi ili lisice. Milorad Dodik, u tome je tragikomedija ove priÄe, glasno i jasno govori ono Å¡to hrvatski narod u BiH želi Äuti, a Å¡to hrvatski politiÄari s ove i s one strane granice nisu u stanju izgovoriti, iako se s tim slažu.
Oni su uvijek papskiji od pape i redovito govore ono Å¡to će se velikim gazdama u odreÄ‘enom trenutku svidjeti, papagajski trubeći o potpori ulasku BiH u Europsku uniju, o ravnopravnosti i konstitutivnosti sva tri naroda, i to na cijelom podruÄju države.
Ali dalje od toga, s Äim će se svi složiti, ni koraka ni rijeÄi ni slova. Istine radi, zahvaljujući Plenkoviću, Stieru i Piculi, EP je usvojio jednu rezoluciju u kojoj se spominje federalizacija. Ali to kao da je već zaboravljeno.
Ovih je dana predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u diplomatskim krugovima SAD-a i EU pokrenula raspravu o promjeni Daytonskog sporazuma. Nije, meÄ‘utim, reÄeno u kojemu bi pravcu te promjene trebale ići.
Josip Jović / Slobodna Dalmacija