Max Primorac, viši znanstveni suradnik u utjecajnoj američkoj zakladi Heritage Foundation, podrijetlom Brotnjak, gostovao je u studiju Večernjeg TV tijekom boravka u Zagrebu povodom sudjelovanja na konferenciji posvećenoj 30. obljetnici Daytonskog mirovnog sporazuma. U opširnom i otvorenom razgovoru govorio je o Bosni i Hercegovini, neuspjehu međunarodne izgradnje nacije, položaju Hrvata, trećem entitetu, ali i o globalnim temama – od politike Donalda Trumpa, Ukrajine i Rusije do odnosa SAD-a i Europske unije.
Primorac, koji je tijekom karijere obnašao visoke dužnosti u američkoj administraciji, uključujući USAID i State Department, smatra da je projekt izgradnje nacije u Bosni i Hercegovini doživio potpuni neuspjeh.
„Amerikanci su potrošili milijarde dolara, Europljani još i više. Nakon 30 godina imate državu koja je slomljena: gospodarstvo ne funkcionira, stanovništvo se iseljava, a suverenitet ne postoji. Konačni autoritet nisu građani BiH, nego strani diplomati. Ako nemate suverenitet – nemate državu.”
Kritika međunarodne uprave i OHR-a
Primorac posebno kritizira ulogu visokog predstavnika i stranih sudaca u pravosudnom sustavu BiH, ističući da takav model ne postoji nigdje drugdje u svijetu.
„Imate visokog predstavnika, diplomata iz Njemačke, koji diktira političke odluke, i tri strana suca u najvišem sudu. To nije normalno. Te ovlasti treba ukinuti, a sudstvo moraju voditi domaći ljudi.”
Naglašava kako je nametanje građanskog identiteta u BiH propalo te da se sustav „jedan čovjek – jedan glas“ koristi protivno izvornom Daytonskom sporazumu, koji jasno definira jednakopravnost triju konstitutivnih naroda.
Treći entitet i položaj Hrvata u BiH
Na pitanje zalaže li se za tri ravnopravne federalne jedinice, Primorac odgovara potvrdno, ističući kako su Hrvati narod koji je najviše stradao nakon Daytona.
„Hrvati su izgubili oko 60 posto stanovništva. To je alarmantno. Ne mogu birati svog člana Predsjedništva, Dom naroda je ugrožen, a prijetnja njihovom političkom nestanku je stvarna.”
Upozorava da bi nestanak hrvatske političke jednakopravnosti imao ozbiljne posljedice i za Hrvatsku, NATO i Europsku uniju.
„Bez trećeg entiteta hrvatska zajednica u BiH će nestati. A to znači nestabilnu granicu EU-a, s jedne strane prokremaljski orijentiran entitet, a s druge radikalizirani muslimanski.”
Trump, Washington i promjena američke politike
Primorac tvrdi da se u Washingtonu sve više sluša glas koji zagovara lokalna rješenja i kraj politike izgradnje nacija.
„Velika je pogreška misliti da Trump ne obraća pažnju. On vrlo jasno ne podržava izgradnju nacija. To se vidi i u porukama američkih predstavnika u UN-u, koji govore o konstitutivnim narodima i lokalnim rješenjima.”
Posebno ističe Trumpovu osjetljivost na pitanje progona kršćana, koje povezuje i s Bosnom i Hercegovinom.
Reakcije iz Sarajeva i politički ekstremizam
Oštre i osobne reakcije iz Sarajeva, uključujući uvrede ministra obrane BiH Zukana Heleza, Primorac vidi kao politički autogol.
„To pokazuje ružnoću političke scene u Sarajevu i određeni ekstremizam. To nije način na koji se gradi kredibilitet u Washingtonu.”
Dodaje kako su takvi istupi dodatno učvrstili njegovu poziciju među američkim političkim krugovima.
Osobna priča i veze s Hercegovinom
Primorac otvoreno govori i o svojem podrijetlu. Sin je političkog izbjeglice iz komunističke Jugoslavije, s obiteljskim korijenima u Čitluku, Međugorju i Mostaru.
„Moja obitelj je platila visoku cijenu jer se opirala pokušajima komunista da kontroliraju Katoličku crkvu. To me politički oblikovalo.”
Projekt 2025 i Trumpova administracija
Kao jedan od autora Projekta 2025., Primorac tvrdi da se velik dio tog programa već provodi.
„To nisu ekstremne ideje, nego politike koje su se pokazale izvedivima u prvom Trumpovom mandatu.”
Odbacuje optužbe o fašizmu, ističući kako je riječ o retorici političke ljevice.
Ukrajina, Rusija i geopolitička ravnoteža
Govoreći o ratu u Ukrajini, Primorac naglašava da su Trumpove konkretne mjere prema Rusiji bile oštrije nego što se često prikazuje.
„Djela su važnija od riječi. Sankcije su usmjerene protiv Rusije, a vojna pomoć ide Ukrajini.”
Europa, EU i budućnost Zapada
Primorac upozorava na slabljenje Europe, pad udjela u globalnoj trgovini i posljedice klimatskih politika.
„Nacionalni interes SAD-a je jaka Europa. Ali to se ne može postići centralizacijom moći u Bruxellesu i politikama koje deindustrijaliziraju kontinent.”
Ističe kako Trumpova administracija vidi priliku za snažnije bilateralne odnose, posebno s Hrvatskom.
Hrvatska, SAD i strateška suradnja
Na kraju razgovora Primorac naglašava važnost Hrvatske u energetskoj i sigurnosnoj arhitekturi Europe.
„LNG terminal, Janaf i Inicijativa triju mora čine Hrvatsku ključnim partnerom SAD-a. To je velika prilika za jačanje bilateralnih odnosa.”
Zaključuje kako je pred Hrvatskom i regijom razdoblje u kojem se otvaraju nove geopolitičke mogućnosti, ali i potreba za jasnim, suverenim i realističnim politikama.
„Ako ljudi u Bosni i Hercegovini sami ne budu odlučivali o svojoj budućnosti – nitko drugi to neće učiniti na pravi način.”
