Teritorij Bosne i Hercegovine spada među seizmički najaktivnije dijelove Balkanskog poluotoka i dio je sredozemno-transazijskog seizmičkog pojasa, jednog od najaktivnijih na svijetu.
Povijest potresa i najnovije seizmološke karte potvrđuju da BiH, ali i šira regija Balkana, ostaju područja povećanog rizika od snažnih potresa.
Balkan posebno rizičan
Na području BiH u prošlosti je zabilježeno više razornih potresa iz lokalnih žarišnih zona, pri čemu su magnitude dosezale oko 5,0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru i do 7 stupnjeva MCS ljestvice.
Karta seizmičkog rizika Europe, koju je objavio Lingue Maps, jasno pokazuje velike razlike u seizmičkoj aktivnosti kontinenta, prenosi Večernji list.
Dok stanovnici sjeverne Europe gotovo i ne razmišljaju o potresima, Balkan je jedno od najugroženijih područja. BiH je na karti ponovno označena kao zona povećanog rizika.
Zemlje su obojene zelenom, narančastom i crvenom bojom, od vrlo niskog do visokog rizika od snažnih potresa, a razlike su izravno povezane s tektonskim pločama koje presijecaju Mediteran i Balkan.

U crvenoj zoni, odnosno području visokog rizika, nalaze se Grčka, europski dio Turske, jug i obala Italije, Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, južni dio BiH, dio hrvatske obale i juga zemlje, istočni i južni dijelovi Bugarske, dio Rumunjske te južna Španjolska.
Umjereni ili srednje niski rizik imaju veći dio Španjolske, jug Portugala, jugoistok Francuske, Švicarska, Austrija, Slovenija, Mađarska, Srbija, središnji i sjeverni dijelovi BiH i Hrvatske te dio Rumunjske. U narančastoj zoni nalaze se norveška obala i Island.
Najsigurnijima se smatraju Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska, Njemačka, Poljska, Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Češka, Slovačka, Danska, Švedska, Finska, Litva, Estonija i Bjelorusija.
Karta jasno pokazuje kako se seizmička opasnost u Europi može drastično promijeniti već na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara, a Mediteran i Balkan ostaju najrizičniji, dok su sjever i zapad kontinenta među geološki najstabilnijima.
Autori karte napominju da su moguća manja odstupanja jer neki rasjedi imaju nepravilne oblike ili nisu u potpunosti prikazani. Ipak, poruka je jasna: potresi se ne mogu predvidjeti, ali kvalitetna gradnja i svijest o riziku ostaju najbolja zaštita.
Brojni potresi u BiH
Bosna i Hercegovina u novijoj povijesti također je svjedočila snažnim potresima. Potres magnitude 6,1 koji je u travnju 2022. pogodio područje Stoca odnio je jedan život, dok je više osoba ozlijeđeno.
Niz naknadnih potresa, među kojima je najjači bio magnitude 4,4, dodatno je uznemirio stanovništvo. Potres se osjetio u Mostaru, Stocu, Međugorju, Čapljini i drugim hercegovačkim mjestima.
Godine 2023. snažno podrhtavanje tla zabilježeno je i u blizini Zenice. Potres magnitude 4,7 po Richteru trajao je oko deset sekundi, a intenzitet u epicentru procijenjen je na 6 do 7 stupnjeva MCS. Ubrzo su uslijedili i slabiji potresi.
BiH presijeca nekoliko značajnih regionalnih rasjeda: bugojanski, višegradski, neretvanski i banjolučki, uz koje se mogu pojaviti potresi razorne jačine, ali i česta manja podrhtavanja.
Prema seizmološkim podacima, u BiH se godišnje zabilježi oko 1100 slabijih potresa, odnosno u prosjeku tri dnevno, koje većinom registriraju samo instrumenti. Desetak potresa godišnje osjete i građani.
Povijest razornih potresa
Među jačim povijesnim potresima u BiH ističu se oni u Petrovcu 1905. (5,0), Počitelju 1907. (5,7), Vlasenici 1908. (5,3), Bihaću 1916. (5,0), Jajcu 1923. (5,0), Ljubinju 1927. (6,0), Derventi 1940. (5,1), Banjoj Luci 1950. (5,7) i 1969., Treskavici 1962. (6,0), Srebrenici 1967. (5,1), Gacku 1969. (5,0) te Banjoj Luci 1981. (5,4).
Najrazorniji potres ikada zabilježen u BiH dogodio se 1969. godine u Banjoj Luci, jačine 6,6 po Richteru. U toj katastrofi poginulo je 15 osoba, tisuće su ozlijeđene, a uništeno je oko 86.000 stanova.

Seizmološke procjene upozoravaju da se u sljedećih 50 godina u BiH mogu očekivati potresi do maksimalnog intenziteta od 7 stupnjeva MCS, s mogućim oštećenjima objekata.
Za razdoblje od stotinu i više godina, posebno su ugrožena područja Banje Luke, Treskavice te Trebinja i Neuma, gdje su mogući razorni potresi s velikim materijalnim štetama i ljudskim žrtvama.
Vrisak.info









