Tablica plaća u zdravstvu HNŽ: U čije ime se pregovara i koliko su zahtjevi opravdani?

Jučerašnje javno očitovanje Vlade HNŽ, nakon održanog sastanka sa direktorima zdravstvenih ustanova, jasno je pokazalo da je došlo do točke pucanja i da je Vlada odlučila rezolutno presjeći vrzino kolo u kojem se našao čitav zdravstveni sustav u HNŽ. Podsjetimo, već pola godine pacijenti u ovom kantonu nemaju punu zdravstvenu uslugu.

Istražujući tko ovdje stvarno govori istinu, odnosno čija priča drži vodu, mostardanas došao je u posjed tabelarnog prikaza iz kojeg je jasno vidljivo kolika je osnovna, odnosno neto plaća zdravstvenih radnika, koliki su omjeri u plaćama između pojedinih kategorija u zdravstvu i koliko je povećanje koje nudi Vlada, a šta zapravo traži sindikat.

Važno je naglasiti da se u tablici radi isključivo o neto plaćama, bez uračunatog toplog obroka i naknade za prijevoz. Topli obrok dnevno iznosi 1% prosječne plaće u FBiH, što trenutno iznosi približno 350 KM mjesečno, dok se naknada za prijevoz obračunava dodatno, u zavisnosti od mjesta stanovanja zaposlenika. Drugim riječima, prosječna medicinska sestra u Domu zdravlja bez noćnog rada zaradi više od 1900 KM mjesečno, bez minulog staža.

Uvidom u izračune pokazalo se da je Vladinom ponudom zadovoljeno čak više od 4000 uposlenika od njih ukupno 4800. Štoviše, više od 2.000 medicinskih sestara sa srednjom stručnom spremom, za koje je općeepoznato da nose najteži dio zdravstvenog sustava i zapravo podnose najveću žrtvu tog posla, već je pola godine moglo primati značajno povišenu plaću samo da je Vladina ponuda prihvaćena. One, kao i čitav zdravstveni sistav, i dalje čekaju rasplet pregovora, jer dogovor zavisi od zahtjeva koji se odnose na manji broj zaposlenih i o kojima odlučuje sindikalno vodstvo.

Sve je, naime, u blokadi jer sindikat ultimativno traži povećanje plaća za nešto manje od 800 radnika sa višom i visokom stručnom spremom zdravstvenog i nezdravstvenog usmjerenja, među kojima su i dva najistaknutija predstavnika sindikalnog štrajkačkog vodstva, dok bi ostatak sustava već bio obuhvaćen ponuđenim povećanjem.

Suština spora tako se svodi na pitanje: da li je opravdano da dogovor koji bi omogućio povećanje plaća za više od 4.000 zaposlenih i normalizaciju zdravstvenih usluga bude uvjetovan dodatnim zahtjevima koji se odnose na znatno manji broj radnika?

U tom kontekstu, ključno pitanje ostaje – koliko trenutni zastoj košta pacijente i cjelokupan zdravstveni sustav HNŽ, te koliko je opravdan u odnosu na posljednju ponudu Vlade. Nema sumnje da zdravstveni radnici zaslužuju veće plaće i bolje uvjete rada, ali podaci iz dostupne tablice jasno pokazuju kome bi i u kojem obimu ponuđeno povećanje bilo isplaćeno. Upravo zato ostaje otvoreno pitanje da li produženi zastoj u ovom trenutku ide u korist većini zaposlenih i građanima, ili se iza pregovora kriju apetiti i ambicije pojedinaca. Brojke, u svakom slučaju, daju drugačiji ton ovom slučaju.

Stolac.co/vjesti.bih