Vinogradari diljem Hercegovine, a posebno u Brotnju, ove godine bilježe iznadprosječan urod grožđa i iznimnu kvalitetu mošta. Stručnjaci ističu kako je riječ o jednoj od najboljih berbi u posljednjih deset godina, s idealnim uvjetima koji su doprinijeli vrhunskoj kakvoći vina, prenosi Bljesak.info.

 

 

Prema riječima Tihomira Prusine, enologa iz Vinarije Čitluk, sve sorte grožđa pokazale su odličan prinos i uravnotežen kemijski sastav mošta, s idealnim omjerom šećera i kiselina. Najkvalitetnije grožđe ubrano je nakon 8. rujna, dok su kolovoške kiše, kaže, imale ključnu ulogu u postizanju ravnoteže između količine i kvalitete.

“Kiše u kolovozu povoljno su djelovale na urod i kvalitetu, čime su doprinijele ovoj iznimnoj godini za hercegovačko vinogradarstvo,” rekao je Prusina. Dodao je i kako klimatske promjene sve više utječu na proizvodnju, zbog čega je važno zaštititi vinovu lozu od prekomjernog izlaganja suncu.

Autohtone sorte u središtu pažnje

Hercegovački vinogradari sve više ulažu u očuvanje i razvoj autohtonih sorti poput žilavke, blatine, trnjka i vranca – sorti koje čine temelj identiteta regije.

 

 

“Trenutno je potražnja za bijelim vinima znatno veća, oko 70 posto u odnosu na 30 posto crnih vina,” ističe Prusina.

Slične prognoze dolaze i iz Podruma Andrija, gdje očekuju iznimno kvalitetna vina iz ovogodišnje berbe.

“Očekujemo vrhunska vina i nastavak osvajanja tržišta i priznanja. Fokus stavljamo na žilavku, našu najprodavaniju sortu. Iako se godinama suočavamo s manjkom te sorte, sadnjom novih vinograda nastojimo zadovoljiti rastuću potražnju,” kazao je direktor prodaje i marketinga Andrija Ćorić.

Rast izvoza, ali i dalje dominira uvoz

Unatoč rastu izvoza, BiH i dalje uvozi znatno više vina nego što izvozi – omjer je gotovo šest prema jedan.

 

 

“Najveći dio vina plasiramo na tržišta Hrvatske, Njemačke, Švicarske, Belgije i Australije. Međutim, izazov ostaje konkurentnost, jer se natječemo s regijama koje imaju niže troškove proizvodnje i razvijenije sustave promocije,” pojasnio je Ćorić.

On smatra da je prepoznatljivost hercegovačkih vina moguća isključivo kroz autohtone sorte.

“Hercegovina je mala vinska regija, a naš put prema prepoznatljivosti temelji se na žilavki, blatini i trnjku. Na domaćem tržištu bilježimo velik napredak, dok na međunarodnom još imamo puno prostora za rast,” dodao je.

Vinska kultura sve popularnija među mladima

Ćorić je na kraju izrazio zadovoljstvo trendovima na domaćem tržištu.

 

 

”Prodaja u BiH izuzetno je dobra. Posebno raduje što mlađe generacije sve više pokazuju interes za vino, žele učiti i razvijati vinsku kulturu,” zaključio je.

Ova godina, slažu se stručnjaci, ostat će zapamćena kao jedna od najuspješnijih u novijoj povijesti hercegovačkog vinogradarstva – godina u kojoj su vinogradi Brotnja dali vina koja će s ponosom nositi ime svoga kraja.

www.brotnjo.ba