Odluka o na\u00c4\u008dinu na koji \u00c4\u2021e biti odre\u00c4\u2018en mandatar bit \u00c4\u2021e odgovor na pitanje planira li Kolinda Grabar Kitarovi\u00c4\u2021 zapravo vratiti polupredsjedni\u00c4\u008dki sustav ukinut nakon Tu\u00c4\u2018manove smrti 2000. godine<\/p>\n
Republika Hrvatska od svojega je osamostaljenja do 2000. godine, kada je do\u00c5\u00a1lo do prvih izmjena Ustava, imala polupredsjedni\u00c4\u008dki sustav koji je predsjedniku dr\u00c5\u00beave osiguravao velike izvr\u00c5\u00a1ne ovlasti. Iako je nebrojeno puta takav sustav okarakteriziran kao autokratski, jer je koncentrirao mo\u00c4\u2021 isklju\u00c4\u008divo u rukama predsjednika, lo\u00c5\u00a1a gospodarska situacija u Hrvatskoj te nemogu\u00c4\u2021nost sastavljanja Vlade \u00e2\u20ac\u201c dok se nova godina pribli\u00c5\u00beava te se samim time odga\u00c4\u2018a i dono\u00c5\u00a1enje novog dr\u00c5\u00beavnog prora\u00c4\u008duna koji bi sprije\u00c4\u008dio daljnje uru\u00c5\u00a1avanje ionako oslabljenog hrvatskog gospodarstva \u00e2\u20ac\u201c name\u00c4\u2021e se pitanje je li do\u00c5\u00a1lo vrijeme da se predsjedniku ponovo vrate ovlasti koje su mu oduzete u korist zakonodavne vlasti, odnosno predsjednika Vlade? Upravo u doba tih izmjena predsjednik RH bio je Stjepan Mesi\u00c4\u2021, koji je u tom trenutku dao popularnu izjavu da donesene izmjene od predsjednika stvaraju \u00e2\u20ac\u009dfikus\u00e2\u20ac\u009d. Tada je Republika Hrvatska od polupredsjedni\u00c4\u008dke postala parlamentarnom, a odluku o promjeni Ustava donio je Hrvatski sabor sa 106 glasova za, 35 protiv i jednim suzdr\u00c5\u00beanim.<\/p>\n
Ali sude\u00c4\u2021i prema doga\u00c4\u2018anjima nakon proteklih parlamentarnih izbora, kada nijedna od dviju najja\u00c4\u008dih politi\u00c4\u008dkih grupacija zasad ne uspijeva osigurati ve\u00c4\u2021inu u Hrvatskom saboru, te \u00c4\u008dinjenici kako upravo predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi\u00c4\u2021 bez konstituiranja Vlade planira raspisati nove izbore, potvr\u00c4\u2018uje pri\u00c4\u008du kako je predsjednica dr\u00c5\u00beave odlu\u00c4\u008dila mijenjati Ustav te parlamentarnu Republiku poslati u pro\u00c5\u00a1lost.<\/p>\n
Poku\u00c5\u00a1aj formiranja paralelne vlade<\/p>\n
Nije tajna kako su se biv\u00c5\u00a1i predsjednik RH Ivo josipovi\u00c4\u2021 i Zoran Milanovi\u00c4\u2021, unato\u00c4\u008d \u00c4\u008dinjenici \u00c5\u00a1to su pripadali istoj stanci, znali sukobljavati zbog ovlasti u tajnim slu\u00c5\u00bebama i vojsci, te da je Josipovi\u00c4\u2021, bez protivljenja \u00c5\u00a1efa Vlade, odlu\u00c4\u008dio o novom glavnom ravnatelju HRT-a. Drugim rije\u00c4\u008dima, periodi\u00c4\u008dne napete situacije izme\u00c4\u2018u predsjednika, \u00c4\u008dije ovlasti zaista i jesu male, te predsjednika Vlade gotovo da su priroda njihovog politi\u00c4\u008dkog odnosa. Me\u00c4\u2018utim, od dolaska Grabar Kitarovi\u00c4\u2021 na Pantov\u00c4\u008dak napeti odnosi na relaciji Pantov\u00c4\u008dak-Markov trg izra\u00c5\u00beeniji su vi\u00c5\u00a1e nego ikad, \u00c5\u00a1to zbog osobnih nesimpatija \u00c5\u00a1to zbog \u00c4\u008dinjenice da je predsjednica u jednom trenutku poku\u00c5\u00a1ala oja\u00c4\u008dati svoj politi\u00c4\u008dki utjecaj zahtjevom da Zoran Milanovi\u00c4\u2021 odstupi s mjesta predsjednika Vlade. Ali i tada su se ispod osobnih nesimaptija prili\u00c4\u008dno jasno vidjele ambicije \u00c5\u00a1efice dr\u00c5\u00beave da zna\u00c4\u008dajno pove\u00c4\u2021a svoj politi\u00c4\u008dki utjecaj; kolika god Milanovi\u00c4\u2021eva tortura bila, predsjednica na to nema pravo, jer sukladno Ustavu RH premijer odgovara Hrvatskom saboru, a ne predsjedniku Republike.<\/p>\n
S druge strane, njezina izjava u ovogodi\u00c5\u00a1njoj izbornoj no\u00c4\u2021i kada je novinarima odbila odgovoriti na pitanje ho\u00c4\u2021e li dodijeliti mandat za sastavljanje nove vlade onom kandidatu koji prikupi najvi\u00c5\u00a1e potpisa ili pak onome koji osvoji relativnu ve\u00c4\u2021inu na izborima (premda je potpuno jasno da mandat dobiva kandidat koji prikupi potreban broj zastupni\u00c4\u008dkih potpisa), Grabar Kitarovi\u00c4\u2021, ocijenili su mnogi, u\u00c5\u00a1la je na strahovito opasan teren mije\u00c5\u00a1anja u ishod izbora.<\/p>\n
S druge strane, \u00c4\u008dinjenica kako je Grabar Kitarovi\u00c4\u2021 oko sebe okupila imena poput Vladimira \u00c5\u00a0eksa, Nikice Valenti\u00c4\u2021a, Mate Grani\u00c4\u2021a i Andrije Hebranga sugerira kako bi neki od njih, primjerice Vladimir \u00c5\u00a0eks, mogli pomo\u00c4\u2021i predsjednici pri otvaranju prostora za \u00c5\u00a1irenje svojih ovlasti, to\u00c4\u008dnije promjene Ustava RH koji bi joj to i osigurao, odnosno sve va\u00c5\u00bene politi\u00c4\u008dke i druge odluke stavio u njezinu nadle\u00c5\u00benost i pod njen utjecaj.<\/p>\n
Upravo o tom kontekstu potrebno je prisjetiti se istupa Vladimira \u00c5\u00a0eksa koji je jo\u00c5\u00a1 ljetos tvrdio kako se izbori ne mogu prenijeti u 2016. godinu, nego da je krajini rok 6. prosinca ove godine. \u00c5\u00a0eks je tada za medije izjavio kako je \u00e2\u20ac\u009dstvoren pogre\u00c5\u00a1an dojam u dijelu javnosti da predsjednica ne mo\u00c5\u00bee raspisati izbore prije nego \u00c5\u00a1to bude raspu\u00c5\u00a1ten Sabor\u00e2\u20ac\u009d, a ustavnopravni stru\u00c4\u008dnjaci i tada su, kao i danas, bili jednoglasni u ocjeni: poslu\u00c5\u00a1a li predsjednica svog posebnog savjetnika za ustavna pitanja prekr\u00c5\u00a1it \u00c4\u2021e Ustav. Naime, upravo u \u00c4\u008dlanku 98. Ustava RH stoji kako predsjednik Republike \u00e2\u20ac\u009dpovjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupni\u00c4\u008dkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, u\u00c5\u00beiva povjerenje ve\u00c4\u2021ine svih zastupnika\u00e2\u20ac\u009d.<\/p>\n
U prijevodu, \u00c5\u00a1efovi dviju najja\u00c4\u008dih oporbenih stranaka \u00e2\u20ac\u201c Tomislav Karamarko i Zoran Milanovi\u00c4\u2021 \u00e2\u20ac\u201c na mandat mogu ra\u00c4\u008dunati samo onda kad predsjednici RH donesu listu s potpisima koja jam\u00c4\u008di da imaju ve\u00c4\u2021inu od izabranog broja zastupnika \u00e2\u20ac\u201c njih 76. Drugim rije\u00c4\u008dima, najave predsjednice kako \u00c4\u2021e se oko ovog pitanja konzultirati s ustavnopravnim stru\u00c4\u008dnjacima u potpunosti su nepotrebne jer, sla\u00c5\u00beu se ti stru\u00c4\u008dnjaci, Ustav je i vi\u00c5\u00a1e nego jasan \u00e2\u20ac\u201c konzultacije se isklju\u00c4\u008divo moraju odvijati na relaciji predsjednica \u00e2\u20ac\u201c \u00c4\u008delnici stranaka.<\/p>\n
Upravo zato ne \u00c4\u008dudi kako je dio javnosti ovakve predsjedni\u00c4\u008dine poteze vidio kao svojevrsni poku\u00c5\u00a1aj formiranja paralelne vlade koja bi funkcionirala na sljede\u00c4\u2021i na\u00c4\u008din: u slu\u00c4\u008daju poraza HDZ-a osigurala bi poziciju koja bi novoj vladi Zorana Milanovi\u00c4\u2021a parirala svojevrsnom vladom u sjeni, odnosno u slu\u00c4\u008daju da Karamarko sastavi svoju vladu ona bi bila njezin ozbiljan konkurent. Me\u00c4\u2018utim, jednostavnije od igranja u sjeni bilo bi potenciranje izmjena Ustava RH kojima bi se Kolindi Grabar Kitarovi\u00c4\u2021 vratile sve ovlasti koje su nekada pripadale prvome hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tu\u00c4\u2018manu.<\/p>\n
Mo\u00c5\u00bee li Hrvatska funkcionirati kao SAD?<\/p>\n
Minimalne ovlasti predsjednika u izvr\u00c5\u00a1noj vlasti, iako su ipak mnogo ve\u00c4\u2021e nego u drugim dr\u00c5\u00beavama s parlamentarnim sustavom, \u00c4\u008dini se, nisu dovoljne sada\u00c5\u00a1njoj predsjednici hrvatske dr\u00c5\u00beave. Iako je u isto vrijeme i vrhovna zapovjednica Hrvatske vojske te ima veliki utjecaj na rad i funkcioniranje sigurnosno-obavje\u00c5\u00a1tajnih slu\u00c5\u00bebi, sigurno je da Grabar Kitarovi\u00c4\u2021 smatra kako s bogatim politi\u00c4\u008dkim iskustvom u me\u00c4\u2018unarodnoj politici te \u00c4\u008dinjenicom kako \u00e2\u20ac\u201c osim \u00c5\u00a1to je bila prva \u00c5\u00beena NATO-a koja danas nosi epitet najomiljenije politi\u00c4\u008darke \u00e2\u20ac\u201c mo\u00c5\u00bee, zna i \u00c5\u00beeli ponuditi puno vi\u00c5\u00a1e. Upravo tako je nedavnim susretom s regionalnim liderima te ameri\u00c4\u008dkim dopredsjednikom Joeom Bidenom u Zagrebu na sastanku Brdo-Brijuni predsjednica jo\u00c5\u00a1 jednom pokazala svoju mo\u00c4\u2021 i sposobnost da preuzme izvr\u00c5\u00a1ne ovlasti u svoje ruke. Osim \u00c5\u00a1to je spomenuti susret sugerirao i njezino posredni\u00c5\u00a1tvo izme\u00c4\u2018u SAD-a i balkanskih zemalja, na \u00c4\u008dijem podru\u00c4\u008dju Amerikanci ponovo \u00c5\u00beele uspostaviti mo\u00c4\u2021 i utjecaj zbog sve napetijih me\u00c4\u2018unarodnih odnosa, jasno je kako je Grabar Kitarovi\u00c4\u2021 odaslala poruku kako je sposobna i spremna, izme\u00c4\u2018u ostalog, oja\u00c4\u008dati polo\u00c5\u00beaj Hrvatske na me\u00c4\u2018unarodnoj sceni, ali i o\u00c5\u00beivjeti neu\u00c4\u008dinkovitu hrvatsku diplomaciju. Njezina desna ruka upravo u ovom podru\u00c4\u008dju biv\u00c5\u00a1i je ministar vanjskih poslova Mate Grani\u00c4\u2021, koji je vi\u00c5\u00a1e puta izjavio kako upravo hrvatska diplomacija ve\u00c4\u2021 godinama ne odra\u00c4\u2018uje svoj posao, a posljednji takav primjer me\u00c4\u2018unarodni je skandal vezan za arbitra\u00c5\u00beni sporazum Hrvatske i Slovenije oko granice u Savudrijskoj vali. Predsjednicu kao osobu koja bi Hrvatsku mogla oja\u00c4\u008dati i u ovom segmentu vidi i njezin suradnik Grani\u00c4\u2021, posebno kada je rije\u00c4\u008d o simbolici dolaska ameri\u00c4\u008dkog potpredsjednika u Hrvatsku.<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u009dMislim da je to veliki uspjeh predsjednice i da \u00c4\u2021e to vanjskopoliti\u00c4\u008dki obilje\u00c5\u00beiti ovu godinu, jer Joe Biden jo\u00c5\u00a1 je kao senator dolazio u posjet Hrvatskoj. Odli\u00c4\u008dno poznaje situaciju u regiji i on mo\u00c5\u00bee doprinijeti svemu onome o \u00c4\u008demu smo razgovarali. On mo\u00c5\u00bee potaknuti odre\u00c4\u2018ene procese i mislim da \u00c4\u2021e to predsjednica i te kako iskoristiti\u00e2\u20ac\u009d, komentirao je Grani\u00c4\u2021 uo\u00c4\u008di njegovog dolaska.<\/p>\n
S druge strane, upravo uzmemo li u obzir predsjedni\u00c4\u008dino dobro poznavanje funkcioniranja politi\u00c4\u008dkih sustava i ure\u00c4\u2018enja, posebno onoga u SAD-u, nemogu\u00c4\u2021e je ne zaklju\u00c4\u008diti kako je predsjedni\u00c4\u008dki sustav ipak \u00c5\u00beelja aktualne hrvatske predsjednice. Apsolutna mo\u00c4\u2021 u rukama jedne osobe, kao \u00c5\u00a1to je u SAD-u u rukama Baracka Obame, mo\u00c5\u00beda bi u ovome trenutku, ali i dugoro\u00c4\u008dno, za Hrvatsku bila najbolje rje\u00c5\u00a1enje. Za\u00c5\u00a1to? Zbog sveukupno lo\u00c5\u00a1e situacije u kojoj se nalazi Hrvatska te o\u00c4\u008dite nemogu\u00c4\u2021nosti aktualnih tijela da donesu brza i u\u00c4\u008dinkovita rje\u00c5\u00a1enja koja su bitna za dr\u00c5\u00beavu. Ovako \u00c4\u2021e se prepirke unutar parlamenta i Vlade nastaviti i produbljivati, i Hrvatskoj bi mogle stvoriti veliki problem. Samim time jasno je kako temeljite promjene u prijevodu zna\u00c4\u008de ni\u00c5\u00a1ta nego mijenjanje temeljnog pravnog akta RH \u00e2\u20ac\u201c Ustava \u00e2\u20ac\u201c u kojem bi predsjednica dr\u00c5\u00beave, sve je izglednije, mogla krenuti pisati velike promjene i zaokrete u odnosu na dosada\u00c5\u00a1nji na\u00c4\u008din funkcioniranja dr\u00c5\u00beave. Upravo \u00c4\u2021e odluka o na\u00c4\u008dinu na koji \u00c4\u2021e biti odre\u00c4\u2018en mandatar biti odgovor na pitanje planira li zapravo Grabar Kitarovi\u00c4\u2021 vratiti predsjedniku ovlasti koje su mu pripadale za vrijeme prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tu\u00c4\u2018mana \u00e2\u20ac\u201c polupredsjedni\u00c4\u008dki sustav \u00e2\u20ac\u201c ili u Hrvatsku donijeti ne\u00c5\u00a1to novo i druk\u00c4\u008dije \u00e2\u20ac\u201c vo\u00c4\u2018enje politike na ameri\u00c4\u008dki na\u00c4\u008din, gdje je predsjednikova i vi\u00c5\u00a1e nego zadnja.<\/p>\n
Predsjedni\u00c4\u008dki ili polupredsjedni\u00c4\u008dki sustav<\/p>\n
\u00c5\u00a0to je bolje za Hrvatsku?<\/p>\n
U predsjedni\u00c4\u008dkom sustavu predsjedniku dr\u00c5\u00beave povjerena je izvr\u00c5\u00a1na vlast, a parlamentu zakonodavna, \u00c4\u008dime je u jednoj osobi kumulirana atribucija dr\u00c5\u00beavnog poglavara i premijera. Iako predsjednik dr\u00c5\u00beave na\u00c4\u008delno ne mo\u00c5\u00bee utjecati na polo\u00c5\u00beaj i rad parlamenta, on to mo\u00c5\u00bee \u00c4\u008diniti posredno ili neposredno (preko predstavnika svoje stranke u parlamentu ili \u00e2\u20ac\u0153poruka naciji\u00e2\u20ac\u009d, ba\u00c5\u00a1 kao \u00c5\u00a1to je to slu\u00c4\u008daj s Barackom Obaom u SAD-u.<\/p>\n
U polupredsjedni\u00c4\u008dkom sustavu, kakav je u Republici Hrvatskoj bio za vrijeme dr. Franje Tu\u00c4\u2018mana, predsjednik Republike imenuje vladu i njenog predsjednika, te mu je ona politi\u00c4\u008dki odgovorna, ali je istovremeno odgovorna i parlamentu. Posredstvom politi\u00c4\u008dke odgovornosti vlade i predsjednik je odgovoran zakonodavnom tijelu. Neophodno je postojanje trostrukog politi\u00c4\u008dkog konsenzusa: izme\u00c4\u2018u vlade i ve\u00c4\u2021ine u parlamentu, izme\u00c4\u2018u predsjednika Republike i vlade, te izme\u00c4\u2018u predsjednika i ve\u00c4\u2021ine u parlamentu \u00e2\u20ac\u201c jer ako predsjednik nema podr\u00c5\u00a1ku stranke ili stranaka koje imaju ve\u00c4\u2021inu u parlamentu, polupredsjedni\u00c4\u008dki sustav potrebno je preobraziti u parlamentarni. Pojam polupredsjedni\u00c4\u008dkog sustava u politi\u00c4\u008dku je teoriju uveo francuski pravnik i politolog Maurice Duverger, a definirao ga je ovako: \u00e2\u20ac\u0153Politi\u00c4\u008dki re\u00c5\u00beim smatra se polupredsjedni\u00c4\u008dkim ako ustav koji ga ustanovljuje kombinira tri elementa: (1) predsjednik republike izabran je op\u00c4\u2021im pravom glasa; (2) on posjeduje prili\u00c4\u008dno velike ovlasti; (3) me\u00c4\u2018utim, nasuprot sebi ima premijera i ministre koji posjeduju izvr\u00c5\u00a1ne i vladavinske ovlasti i mogu ostati na polo\u00c5\u00beaju samo ako se tomu ne protivi tropolje.info<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Odluka o na\u00c4\u008dinu na koji \u00c4\u2021e biti odre\u00c4\u2018en mandatar bit \u00c4\u2021e odgovor na pitanje planira li Kolinda Grabar Kitarovi\u00c4\u2021 zapravo vratiti polupredsjedni\u00c4\u008dki sustav ukinut nakon Tu\u00c4\u2018manove smrti 2000. godine Republika Hrvatska od svojega je osamostaljenja do 2000. godine, kada je do\u00c5\u00a1lo do prvih izmjena Ustava, imala polupredsjedni\u00c4\u008dki sustav koji je predsjedniku dr\u00c5\u00beave osiguravao velike izvr\u00c5\u00a1ne […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5754,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1,3],"tags":[],"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5753"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5753"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5753\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5754"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5753"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5753"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5753"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}