File not found. {"id":4320,"date":"2015-06-16T08:11:01","date_gmt":"2015-06-16T07:11:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tropolje.info\/?p=4320"},"modified":"2015-06-16T21:03:17","modified_gmt":"2015-06-16T20:03:17","slug":"bankarske-pljacke-legalizirao-sabor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tropolje.info\/bankarske-pljacke-legalizirao-sabor\/","title":{"rendered":"BANKARSKE PLJA\u00c4\u0152KE LEGALIZIRAO SABOR!"},"content":{"rendered":"

Politi\u00c4\u008dari su sumnjivim i nerazumljivim zakonima omogu\u00c4\u2021ili bankarima krivotvorenje novca bez zatvorske kazne, trgovinu tu\u00c4\u2018im vrijednosnim papirima i depozitima, pa bankari zamr\u00c5\u00a1enim transakcijama i trgovinom s ne\u00c4\u008dim za \u00c5\u00a1to njihov klijent ne zna da ima vrijednost, ostvaruju enormne profite, a da niti lipu svog novca nisu riskirali u tom procesu.<\/strong><\/p>\n

Danas se mnogo govori o du\u00c5\u00beni\u00c4\u008dkom ropstvu. Ljudi s kreditima na\u00c4\u2018u se u gotovo bezizlaznim situacijama kada ostanu bez posla, ili su im pla\u00c4\u2021e manje nego ranije, ili je rata kredita koji otpla\u00c4\u2021uju porasla. Me\u00c4\u2018utim, malo ljudi uop\u00c4\u2021e razumije \u00c5\u00a1to se doga\u00c4\u2018a u magi\u00c4\u008dnim knjigovodstvima banaka i \u00c5\u00a1to zapravo predstavljaju papiri koje su potpisali. Rije\u00c4\u008d je o sofisticiranoj prijevari, koju je legalizirala parazitska kasta ljudi uobi\u00c4\u008dajenog naziva \u00e2\u20ac\u0153politi\u00c4\u008dari\u00e2\u20ac\u009d \u00e2\u20ac\u201c ljudi kojima bi, da su Pinokio, nos proparao nebo.<\/p>\n

Danas u pravilu bankari na sud dovode ljude i otimaju im njihovu imovinu, mogu\u00c4\u2021e i zbog toga \u00c5\u00a1to suci koji takve predmete vode, ne znaju o na\u00c4\u008dinima kako bankarska prijevara funkcionira ni\u00c5\u00a1ta vi\u00c5\u00a1e od prosje\u00c4\u008dnog \u00c4\u008dovjeka. A i da znaju, kako bi oni mogli pomo\u00c4\u2021i prevarenim ljudima kada moraju raditi po zakonima koji su prijevaru legalizirali? Zakone rijetko pi\u00c5\u00a1u politi\u00c4\u008dari, oni ih \u00e2\u20ac\u201c izglasavaju. A pi\u00c5\u00a1u ih, sve \u00c4\u008de\u00c5\u00a1\u00c4\u2021e i \u00c4\u008de\u00c5\u00a1\u00c4\u2021e, lobisti pod kapom raznih korporativnih interesnih skupina, koje politi\u00c4\u008dari predstavljaju kao kao svoje \u00e2\u20ac\u0153partnere\u00e2\u20ac\u009d. Kroz taj proces ruka-ruku-mije, bankarske su plja\u00c4\u008dke i krivotvorenje novca ritualom izglasavanja zakona u Saboru postale \u00e2\u20ac\u201c legalne.<\/p>\n

Dr\u00c5\u00beavni i pravosudni sustav s bankarima<\/strong><\/p>\n

Ipak, postoji nekoliko slu\u00c4\u008dajeva u kojima su se bankari na\u00c5\u00a1li u problemima, a najpoznatiji od njih je slu\u00c4\u008daj Credit River iz 1968. godine, kada tu\u00c5\u00beitelj Credit River Townshipa nije uspio dokazati kako je i\u00c5\u00a1ta od vrijednosti posudio tu\u00c5\u00beeniku Jeromeu Dalyju, te je on presudom oslobo\u00c4\u2018en obveze da vrati novac koji su od njega zahtijevali i mogao je zadr\u00c5\u00beati ku\u00c4\u2021u iz koje su ga htjeli izbaciti. Tu presudu \u00c4\u008desto citiraju protivnici ameri\u00c4\u008dke sredi\u00c5\u00a1nje banke i op\u00c4\u2021enito protivnici bankarskog sustava djelomi\u00c4\u008dne rezerve koji bankarima omogu\u00c4\u2021ava da \u00e2\u20ac\u0153izdaju\u00e2\u20ac\u009d vi\u00c5\u00a1e novca nego ga imaju za pokri\u00c4\u2021e depozita koje su im povjerili klijenti.<\/p>\n

Iako je ta presuda kasnije osporena pravni\u00c4\u008dkim smicalicama te stoga nije u\u00c5\u00a1la kao presedan u sudsku praksu, zanimljivo je u tom slu\u00c4\u008daju da je Credit River Township sam digao tu\u00c5\u00bebu protiv Jeromea Dalyja pred sudom obi\u00c4\u008dajnog prava, da bi kasnije presuda tog suda bila poni\u00c5\u00a1tena zbog navodne \u00e2\u20ac\u201c nenadle\u00c5\u00benosti. Sam taj slu\u00c4\u008daj mnogo govori o \u00c4\u008dvrstoj povezanosti dr\u00c5\u00beavnog, pa i dr\u00c5\u00beavnog pravosudnog sustava s bankarskim kartelima. Da je slu\u00c4\u008daj u\u00c5\u00a1ao kao presedan u sudsku praksu, mnogi milijuni delo\u00c5\u00beacija bili bi u narednim godinama, pa sve do dana\u00c5\u00a1njih dana, osporeni u korist zajmoprimaca. Koliko \u00c4\u2021e jo\u00c5\u00a1 godina pro\u00c4\u2021i da se ljudi osvijeste i razumiju\u00e2\u20ac\u009d\u00e2\u20ac\u02dcpartnersko\u00e2\u20ac\u009d djelovanje bankara i politi\u00c4\u008dara koji djelovanjem s pozicija politi\u00c4\u008dke mo\u00c4\u2021i omogu\u00c4\u2021avaju da potpuno prevarantski monetarni sustav i knjigovodstvene akrobacije bankara, pod \u00c4\u008dizmom dr\u00c5\u00bee gotovo svakog \u00c4\u008dovjeka na na\u00c5\u00a1em planetu?<\/p>\n

Malo kome je poznato da u Hrvatskoj, kao i u svim ostalim dr\u00c5\u00beavama svijeta, postoji ne\u00c5\u00a1to \u00c5\u00a1to se zove Zakon o elektroni\u00c4\u008dkom novcu. \u00c5\u00a0to je elektroni\u00c4\u008dki novac? Prema Zakonu, elektroni\u00c4\u008dki novac je elektroni\u00c4\u008dki, uklju\u00c4\u008duju\u00c4\u2021i i magnetski, pohranjena nov\u00c4\u008dana vrijednost koja je izdana nakon primitka nov\u00c4\u008danih sredstava u svrhu izvr\u00c5\u00a1avanja platnih transakcija u smislu zakona kojim se ure\u00c4\u2018uje platni promet i koju prihva\u00c4\u2021a fizi\u00c4\u008dka ili pravna osoba koja nije izdavatelj tog elektroni\u00c4\u008dkog novca, a koja \u00c4\u008dini nov\u00c4\u008dano potra\u00c5\u00beivanje prema izdavatelju.<\/p>\n

E sad, kako je pravni jezik ne\u00c5\u00a1to \u00c5\u00a1to samo sli\u00c4\u008di na hrvatski jezik, ali nije, jer ima vlastiti rje\u00c4\u008dnik pojmova, gornja definicija tra\u00c5\u00bei malo vi\u00c5\u00a1e znanja i to onoga koje se ne u\u00c4\u008di u \u00c5\u00a1kolama. Ali nije uop\u00c4\u2021e komplicirano shvatiti o \u00c4\u008demu se radi: taj \u00c4\u008dlanak zakona opisuje da neka financijska institucija koja mo\u00c5\u00bee izdavati elektroni\u00c4\u008dki novac, a to su banke, \u00c5\u00a1to je lako provjeriti ako njihove OIB-e ukucamo u registar trgova\u00c4\u008dkih dru\u00c5\u00a1tava i pro\u00c4\u008ditamo za koje su djelatnosti registrirane, mo\u00c5\u00bee taj fantomski elektroni\u00c4\u008dki novac izdati nakon \u00c5\u00a1to su u zamjenu primili nekakva nov\u00c4\u008dana sredstva. A \u00c5\u00a1to su to nov\u00c4\u008dana sredstva?<\/p>\n

Mjenica u knjigovodstvima banaka<\/strong><\/p>\n

Opet treba okrenuti o\u00c4\u008di prema drugim zakonima, ovaj put onima o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) i Zakonu o mjenici, jer nov\u00c4\u008dana sredstva nisu samo nekakvi \u00c5\u00a1u\u00c5\u00a1kavi raznobojni papiri koje nosimo u nov\u00c4\u008daniku. U stvari, nov\u00c4\u008dana sredstva su op\u00c4\u2021enito bilo \u00c5\u00a1to \u00c4\u008dime se mo\u00c5\u00bee trgovati na financijskim tr\u00c5\u00bei\u00c5\u00a1tima, uklju\u00c4\u008divo i imovinu, neovisno o tome kako se sva ta sredstva pla\u00c4\u2021anja nazivaju. Primjerice, HNB trguje s financijskim sredstvima i drugom imovinom, koja je definirana \u00c4\u008dlankom 18. stavak 2. Zakona o HNB-u \u00e2\u20ac\u201c a to su zlato i druge plemenite kovine, drago kamenje, devizne nov\u00c4\u008danice i kovanice, potra\u00c5\u00bena salda, posebna prava vu\u00c4\u008denja, mjenice, potvrde o depozitu, obveznice i ostali du\u00c5\u00beni\u00c4\u008dki vrijednosni papiri, terminske kupnje ili repo ugovori i druga imovina koja se mo\u00c5\u00bee izjedna\u00c4\u008diti s navedenima. Treba se usmjeriti prvenstveno na razumijevanje onoga \u00c5\u00a1to je mjenica. A da bismo to razumjeli treba pro\u00c4\u008ditati Zakon o mjenicama, gdje je jasno navedeno kako je mjenica ne\u00c5\u00a1to \u00c5\u00a1to se mo\u00c5\u00bee prenijeti na nekog tre\u00c4\u2021eg, prodati i sli\u00c4\u008dno, ba\u00c5\u00a1 iz razloga \u00c5\u00a1to je mjenica vrijednosni papir koji se mo\u00c5\u00bee prodati ili naplatiti. Da nemaju vrijednosti, nitko mjenicama ne bi trgovao.<\/p>\n

Oni koji imaju kredite, znaju da je mjenica ne\u00c5\u00a1to \u00c5\u00a1to banke zahtijevaju od njih pri sklapanju ugovora o kreditu i tek kada je dobiju, po\u00c4\u008dinje magija stvaranja novca temeljem iste te mjenice o \u00c4\u008demu njihov klijent ne zna ama ba\u00c5\u00a1 ni\u00c5\u00a1ta, kao \u00c5\u00a1to ne zna niti da njegova mjenica ima stvarnu nov\u00c4\u008danu vrijednost, upravo onu koja je na njoj napisana. Mjenica u magi\u00c4\u008dnim knjigovodstvima banaka postaje temelj za kreaciju elektroni\u00c4\u008dkog novca. Potom se mjenicom trguje i na me\u00c4\u2018unarodnim financijskim tr\u00c5\u00bei\u00c5\u00a1tima, \u00c5\u00a1to zna\u00c4\u008di da bi se lako moglo ustanoviti da banka kod koje je njihov klijent podigao kredit tu mjenicu vi\u00c5\u00a1e ne posjeduje, jer su je nekome prodali. A ako je ba\u00c5\u00a1 moraju pokazati, br\u00c5\u00bee-bolje \u00c4\u2021e je opet otkupiti i zato je ne \u00c5\u00beele pokazati kada klijent to od njih zatra\u00c5\u00bei jer mo\u00c5\u00beda vi\u00c5\u00a1e nije kod njih. A ne \u00c5\u00beele pokazati niti svoje knjigovodstvene transakcije iz kojih bi se moglo vidjeti \u00c4\u008duvaju li tu mjenicu za klijenta kojem su je prodali (ako su je prodali, \u00c5\u00a1to su vjerojatno i u\u00c4\u008dinili), i to iza le\u00c4\u2018a onoga koji je digao kredit i ispisao im tu mjenicu.<\/p>\n

Politi\u00c4\u008dari su dono\u00c5\u00a1enjem sumnjivih i nerazumljivih zakona omogu\u00c4\u2021ili bankarima da krivotvore novac bez zatvorske kazne, trgovinu tu\u00c4\u2018im vrijednosnim papirima i depozitima, pa bankari zamr\u00c5\u00a1enim vi\u00c5\u00a1estrukim financijskim transakcijama i trgovinom s ne\u00c4\u008dim za \u00c5\u00a1to njihov prosje\u00c4\u008dni klijent uop\u00c4\u2021e ne zna da ima vrijednost, ostvaruju enormne profite, a da niti jednu jedinu lipu svog novca nisu riskirali u tom procesu.<\/p>\n

Dokaz da bankari (i) mjenice knji\u00c5\u00bee kao depozit, svima nam je pred nosom: izvje\u00c5\u00a1\u00c4\u2021e HNB-a za 2014. godinu, koje jasno ka\u00c5\u00bee kako su depoziti u bankama 286 milijardi kuna, a isto tako je zanimljivo da su ukupno izdani krediti banaka gotovo 280 milijardi kuna. Izvje\u00c5\u00a1\u00c4\u2021e navodi i kako su ukupna likvidna sredstva u Hrvatskoj 286 milijardi kuna \u00e2\u20ac\u201c pa kad to usporedimo s knjigovodstvenim bilancama banaka koje ka\u00c5\u00beu da imaju, sasvim slu\u00c4\u008dajno, istih onih 286 milijardi kuna depozita i isto toliko ima ukupnih likvidnih sredstava u Hrvatskoj \u00e2\u20ac\u201c jasno je kao dan da bankari raznorazne vrijednosne papire trpaju u kategoriju DEPOZITA u svojim bilancama. Mjenica klijenta magijom postaje novi depozit u banci. Kojim \u00c4\u2021e nas likvidirati, ali ne prije nego nam poku\u00c5\u00a1aju jo\u00c5\u00a1 jednom naplatiti ve\u00c4\u2021 napla\u00c4\u2021eno, s debelom kamatom povrh toga. Tako funkcionira bankarstvo.<\/p>\n

Politi\u00c4\u008dari koji nemaju pojma o \u00c4\u008demu se radi prijete da \u00c4\u2021e oporezovati depozite, jer misle da gra\u00c4\u2018ani sjede na planini silnih milijardi kuna \u00c5\u00a1to po njima nije u redu, jer treba aktivirati taj novac ili ga oporezovati. Prestanu prijetiti kada im njihovi \u00e2\u20ac\u0153partneri\u00e2\u20ac\u009d bankari diskretno pri\u00c5\u00a1apnu da su ti depoziti zapravo ne\u00c5\u00a1to sasvim drugo i da ne bi u to trebalo dirati, jer su to de facto \u00e2\u20ac\u201c depoziti banke.<\/p>\n

Bankar kao svjedok u sudnici<\/strong><\/p>\n

Bankar je sjeo na mjesto za svjedoke. Odvjetnik je krenuo s pitanjima:<\/p>\n

\u00c5\u00a0to je ovaj dokument ulo\u00c5\u00been u sudski spis kao \u00e2\u20ac\u02dcdokazni prijedlog A\u00e2\u20ac\u2122?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c To je vrijednosni papir. Mjenica.<\/p>\n

Postoji li nekakav sporazum izme\u00c4\u2018u zajmoprimca g. Horvata i va\u00c5\u00a1e banke koja je tu\u00c5\u00beenik?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Da. Rije\u00c4\u008d je o ugovoru o kreditu po kojemu je banka zajmodavac, a g. Horvat zajmoprimac.<\/p>\n

\u00c5\u00a0to je po va\u00c5\u00a1em mi\u00c5\u00a1ljenju najva\u00c5\u00benija stvar koju taj sporazum definira?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Da \u00c4\u2021e zajmoprimac potpisati mjenicu, a mi \u00c4\u2021emo mu dati \u00c4\u008dek koji mo\u00c5\u00bee bilo gdje naplatiti. Rije\u00c4\u008d je o standardnom ugovoru o kreditu.<\/p>\n

Prema va\u00c5\u00a1im saznanjima, tko kome posu\u00c4\u2018uje \u00c5\u00a1to prema tom sporazumu?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Zajmodavac je izdao zajmoprimcu \u00c4\u008dek na 500.000 kuna, u obliku elektronskog zapisa na njegovom ra\u00c4\u008dunu. Zajmoprimac je temeljem tog \u00c4\u008deka, to jest elektronskog zapisa, kupio ku\u00c4\u2021u. Me\u00c4\u2018utim, nije otplatio taj novac.<\/p>\n

Ima li ta mjenica od 500.000 kn stvarnu gotovinsku vrijednost od 500.000 kn? Stvarna gotovinska vrijednost zna\u00c4\u008di da mjenica mo\u00c5\u00bee biti prodana ili napla\u00c4\u2021ena u iznosu od 500.000 kn pri uobi\u00c4\u008dajenom poslovanju.<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Da, ima.<\/p>\n

Nije li politika banke, da ukoliko zajmoprimac \u00c5\u00beeli dobiti 500.000 kn zajma od banke, banka prethodno tra\u00c5\u00bei 500.000 kn u stvarnoj gotovinskoj vrijednosti od njega, koji daju vrijednost bankovnom \u00c4\u008deku u iznosu od 500.000 kn, te se taj \u00c4\u008dek vra\u00c4\u2021a zajmoprimcu kao bankovni zajam koji on mora otplatiti?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Nemam saznanja kako se vode knjigovodstveni unosi.<\/p>\n

Vjerujete li kako je sporazum izme\u00c4\u2018u g. Horvata i banke ovakav: g. Horvat banci mjenicom osigurava stvarnu gotovinsku vrijednost od 500.000 kn koja daje vrijednost od 500.000 kn bankovnom \u00c4\u008deku, te je taj \u00c4\u008dek vra\u00c4\u2021en zajmoprimcu u obliku bankovnog zajma koji on mora vratiti?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Ja nisam odvjetnik i ne mogu odgovoriti na to pitanje.<\/p>\n

Ukoliko klijent banke osigura banci stvarnu gotovinsku vrijednost od 500.000 kn u obliku mjenice, a ona mu vrati 500.000 kn stvarne gotovinske vrijednosti u obliku \u00c4\u008deka, nije li rije\u00c4\u008d o jednostavnoj zamjeni 500.000 kn za 500.000 kn?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Jest.<\/p>\n

Ukazuje li Ugovor o kreditu na zamjenu 500.000 kn za 500.000 kn, ili ukazuje na zajam od 500.000 kn plus kamate?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Ukazuje na zajam od 500.000 kn plus kamate.<\/p>\n

Koji su standardni knjigovodstveni unosi banke kada odobrava zajmove prema zakonskim propisima i proceduri HNB-a?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Mjenica je zabilje\u00c5\u00beena kao imovina banke i jednakovrijedan novi depozit je time stvoren. Tada izdajemo \u00c4\u008dek iz novog depozita zajmoprimcu.<\/p>\n

Nije li to jednostavna zamjena 500.000 kn za 500.000 kn?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c To je uobi\u00c4\u008dajen na\u00c4\u008din kako se to radi.<\/p>\n

Odgovorite na pitanje. Nije li rije\u00c4\u008d o jednostavnoj zamjeni stvarne gotovinske vrijednosti od 500.000 kn za stvarnu gotovinsku vrijednost od 500.000 kn? Ukoliko mjenica slu\u00c5\u00bei za financiranje \u00c4\u008deka, ne bi li morali imati istu vrijednost?<\/p>\n

Bankar se pozvao na \u00c4\u008dlanak 64. Zakona o kaznenom postupku i odbio odgovoriti na pitanje kako ne bi sebe inkriminirao.<\/p>\n

Nije li politika banke da zabilje\u00c5\u00bei mjenicu kao aktivu banke, koja je proistekla iz nove obveze, budu\u00c4\u2021i je u bankarstvu obveza jednaka depozitu?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Da.<\/p>\n

Koliko je stvarne gotovinske vrijednosti banka platila kako bi stekla mjenicu?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Nije platila ni\u00c5\u00a1ta.<\/p>\n

Koliko je stvarne gotovinske vrijednosti banka primila od zajmoprimca?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c 500.000 kn.<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u02dcZakoni koje je donio Sabor nam to dopu\u00c5\u00a1taju\u00e2\u20ac\u00a6\u00e2\u20ac\u2122<\/strong><\/p>\n

Govorite li kako je zajmoprimac pristao dati banci stvarnu gotovinsku vrijednost u iznosu od 500.000 besplatno, i da je istoj toj osobi bankar vratio jednaku stvarnu gotovinsku vrijednost u obliku bankovnog zajma?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Ja nisam bio prisutan kada je zajmoprimac pristao na zajam.<\/p>\n

Vjerujete li kako banka prima besplatno mjenicu zajmoprimca bez da je ovaj to znao, ili bez njegovog odobrenja ili pristanka?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Nemam razloga vjerovati da zajmoprimac nije znao u \u00c5\u00a1to se upu\u00c5\u00a1ta.<\/p>\n

Ukoliko banka transferira stvarnu gotovinsku vrijednost od 500.000 kn od zajmoprimca sebi, je li banka igdje u toj transakciji posudila i\u00c5\u00a1ta od ikakve vrijednosti zajmoprimcu?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Nije.<\/p>\n

Bankar je znao da netko prvo mora ulo\u00c5\u00beiti ne\u00c5\u00a1to \u00c5\u00a1to ima stvarnu gotovinsku vrijednost (gotovina, \u00c4\u008dek ili mjenica) kako bi banka mogla financirati \u00c4\u008dek koji je izdala.<\/p>\n

Kada zajmodavac primi stvarnu gotovinsku vrijednost od zajmoprimca, tvrdi li banka kako je rije\u00c4\u008d o njezinom vlasni\u00c5\u00a1tvu, bez da je banka zajmoprimcu za tu mjenicu ponudila ili riskirala jednu jedinu svoju lipu ili neko drugo legalno sredstvo pla\u00c4\u2021anja, ili sredstva iz depozita drugih klijenata?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Da. Rije\u00c4\u008d je o vlasni\u00c5\u00a1tvu banke.<\/p>\n

Govorite li kako je politika banke da je ona vlasnik mjenice zajmoprimca, mjenice koja ima stvarnu gotovinsku vrijednost, bez da mu je za nju platila ijednu lipu ili neko drugo legalno sredstvo pla\u00c4\u2021anja, ili sredstva iz depozita drugih klijenata, te da je zapravo zajmoprimac taj koji je osigurao sredstva koja su deponirana u banci u svrhu financiranja bankovnog \u00c4\u008deka, te da banka dobiva sredstva od navodnog zajmoprimca besplatno? Ne vra\u00c4\u2021a li se tada novac istoj osobi u obliku zajma koji zajmoprimac otpla\u00c4\u2021uje iako se banka nikada nije odrekla ikakvog vlastitog novca kako bi u posjed dobila njegovu mjenicu? Jesam li vas dobro \u00c4\u008duo? Ja vam dam ekvivalent 500.000 kn, vi mi vratite ista ta sredstva nazad u druk\u00c4\u008dijem obliku, a onda vam jo\u00c5\u00a1 trebam vratiti 500.000 kn plus kamate povrh svega toga?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Sve banke tako rade. Zakoni koje je donio Sabor nam to dopu\u00c5\u00a1taju.<\/p>\n

Vjerujete li kako je namjera zajmoprimca bila da sam financira \u00c4\u008dek banke, koji je maskiran kao zajam?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Ja nisam zajmoprimac, tako da ne mogu re\u00c4\u2021i \u00c5\u00a1to mu je prolazilo kroz glavu.<\/p>\n

Ukoliko je zajmodavac posudio zajmoprimcu 100 kn i zajmoprimac je odbio vratiti novac, je li po va\u00c5\u00a1em mi\u00c5\u00a1ljenju zajmodavac o\u00c5\u00a1te\u00c4\u2021en?<\/p>\n

Bankar je razmi\u00c5\u00a1ljao. Ukoliko odgovori \u00e2\u20ac\u009dNe\u00e2\u20ac\u009d to bi impliciralo da zajmoprimac ne mora vratiti novac. Ako odgovori \u00e2\u20ac\u009dDa\u00e2\u20ac\u009d, to bi impliciralo kako je zajmoprimac o\u00c5\u00a1te\u00c4\u2021en kroz zajam koji je dao banci a koji banka nikada nije vratila. \u00c5\u00a0to odgovoriti?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Ukoliko zajam nije vra\u00c4\u2021en, zajmodavac je o\u00c5\u00a1te\u00c4\u2021en.<\/p>\n

Zna\u00c4\u008di li to da je politika banke takva, da prima stvarnu gotovinsku vrijednost od zajmoprimca i ne ka\u00c5\u00bee mu \u00c5\u00a1to se dogodilo, iskoristi je za financiranje \u00c4\u008deka koji je zamaskiran kao zajam, i nikada ne vrati stvarnu gotovinsku vrijednost zajmoprimcu?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c Banka vra\u00c4\u2021a ta sredstva.<\/p>\n

Ali kako ih vra\u00c4\u2021a, bez uzajamne vrijednosti \u00c4\u008dinidbi obje strane?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c U obliku zajma.<\/p>\n

A kako onda obja\u00c5\u00a1njavate \u00c4\u008dinjenicu da je banka dobila sredstva od zajmoprimca besplatno?<\/p>\n

\u00e2\u20ac\u201c To naprosto tako funkcionira, jer su zakoni takvi.<\/p>\n

(kraj svjedo\u00c4\u008denja)<\/p>\n

Medvje\u00c4\u2018a usluga Hrvatima<\/strong><\/p>\n

Hvala vam politi\u00c4\u008dari, \u00c5\u00a1to nam \u00c4\u008dinite medvje\u00c4\u2018u uslugu zajedno sa svojim \u00e2\u20ac\u0153partnerima\u00e2\u20ac\u009d iz lobisti\u00c4\u008dkih organizacija svaki put kada proglasite novi zakon, od kojih su mnogi na \u00c5\u00a1tetu ljudi koji vas pla\u00c4\u2021aju. Ukoliko netko dovoljno hrabar iz Uskoka dobro prou\u00c4\u008di ovaj \u00c4\u008dlanak, mo\u00c5\u00beda se odlu\u00c4\u008di izdati nalog za hap\u00c5\u00a1enje svih \u00c4\u008dlanova Vlade, Sabora i svih bankara koji sjede kao odgovorne osobe u luksuznim uredima i s novcem na privatnim ra\u00c4\u008dunima, koji je otet na prijevaru od onih koji ne znaju \u00c4\u008dime se bankari uistinu bave.<\/p>\n

Motivi politi\u00c4\u008dara za njihova djela su jednostavni: sve \u00c5\u00a1to \u00c5\u00beele je zadr\u00c5\u00beati svoje pozicije, i jedini argument kojim poku\u00c5\u00a1avaju zadobiti glasove zavedenih ljudi da tamo i ostanu je \u00e2\u20ac\u0153da su oni drugi puno lo\u00c5\u00a1iji od njih\u00e2\u20ac\u009d. A glasa\u00c4\u008d je ve\u00c4\u2021 davno zaboravio kako su i jedni i drugi jednako revno radili na rasprodaji na\u00c5\u00a1e domovine. Sada su vjerojatno na redu prirodna bogatstva koja su nam jo\u00c5\u00a1 preostala: \u00c5\u00a1ume, vode, more i zemlja, zajedno s onime \u00c5\u00a1to se ispod njih nalazi. A tamo se nalazi i pepeo na\u00c5\u00a1ih predaka, \u00c5\u00a1to nikada ne bismo smjeli zaboraviti, jer onaj koji vlastitu povijest zaboravlja, prisiljen ju je ponavljati. tropolje.info<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Politi\u00c4\u008dari su sumnjivim i nerazumljivim zakonima omogu\u00c4\u2021ili bankarima krivotvorenje novca bez zatvorske kazne, trgovinu tu\u00c4\u2018im vrijednosnim papirima i depozitima, pa bankari zamr\u00c5\u00a1enim transakcijama i trgovinom s ne\u00c4\u008dim za \u00c5\u00a1to njihov klijent ne zna da ima vrijednost, ostvaruju enormne profite, a da niti lipu svog novca nisu riskirali u tom procesu. Danas se mnogo govori o […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3965,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[100,1],"tags":[],"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4320"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4320"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4320\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3965"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4320"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4320"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4320"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}