Pi\u00c5\u00a1e: Vedrana Maglajlija<\/a><\/p>\nKako bi ukratko opisali Trebinje, rado \u00c4\u2021e ispri\u00c4\u008dati, ka\u00c5\u00beu istinitu, pri\u00c4\u008du kada je jedan Nijemac pitao Trebinjca odakle je.<\/p>\n
“Da li si iz Ivanice? – Nisam. Da li si iz Dubrovnika? – Nisam. Pa odakle si? – Iz Trebinja. E, Trebinje je Bog za sebe stvorio, na to \u00c4\u2021e Nijemac.”<\/p>\n
Ipak, idili\u00c4\u008dnu sliku ovog ure\u00c4\u2018enog grada s ne\u00c5\u00a1to vi\u00c5\u00a1e od 30.000 stanovnika naru\u00c5\u00a1ava stvarnost – lo\u00c5\u00a1a ekonomska situacija, nezaposlenost, zamrlost grada tokom zime, odlazak ve\u00c4\u2021ine mladih trbuhom za kruhom te slab povratak stanovnika Bo\u00c5\u00a1njaka.<\/p>\n
Najve\u00c4\u2021i potencijal Trebinja, hidroelektrane na rijeci Trebi\u00c5\u00a1njici, zbog kojih bi grad trebao biti “ure\u00c4\u2018en kao \u00c5\u00a0vajcarska”, kako nagla\u00c5\u00a1avaju stanovnici, ne donosi onoliko blagodeti koliko za to ima potencijala, jer, ka\u00c5\u00beu, “ve\u00c4\u2021inu finansijskog kola\u00c4\u008da uzimaju vlasti u Banjoj Luci”.<\/p>\n
“Godi\u00c5\u00a1nje od Hidroelektrana na Trebi\u00c5\u00a1njci, po osnovu zakona o potopljenom zemlji\u00c5\u00a1tu u [bh. entitetu] Republici Srpskoj, dobijemo oko 2,5 miliona konvertabilnih maraka [1,25 miliona eura], od ukupnog prihoda koji iznosi oko 65 miliona KM [32,5 miliona eura]. To je minoran iznos. Neka op\u00c5\u00a1tina u [entitetu] Federaciji Bosne i Hercegovine dobije pet miliona KM [2,5 miliona eura] za istu koli\u00c4\u008dinu proizvedene energije”, obja\u00c5\u00a1njava gradona\u00c4\u008delnik Trebinja Slavko Vu\u00c4\u008durevi\u00c4\u2021.<\/p>\n
Me\u00c4\u2018utim, ve\u00c4\u2021i problem je 5.000 nezaposlenih ljudi, a od \u00c4\u008dega ih je polovina ostala bez radnog mjesta kroz lo\u00c5\u00a1e privatizacije i ste\u00c4\u008dajeve. Nekada\u00c5\u00a1nji poznati metalski gigant u biv\u00c5\u00a1oj Jugoslaviji, Industrija alata Trebinje, izgubio je svoj stari sjaj, dok je tekstilno preduze\u00c4\u2021e Novoteks, koje je zapo\u00c5\u00a1ljavalo 1.500 ljudi, u ste\u00c4\u008daju.<\/p>\n
Dubrov\u00c4\u008dani u \u00c5\u00a1opingu<\/strong><\/em><\/p>\n“Industrija alata je privatizovana, sada je vlasnik Swisslion Takova. Od nekada\u00c5\u00a1nje firme sa vi\u00c5\u00a1e od 4.200 zaposlenih, danas imamo oko 600 ljudi zaposlenih u metalnom kompleksu, a ve\u00c4\u2021i dio tog proizvodnog kompleksa pretvoren je u konditorsku industriju i tamo radi oko 350 radnika”, ka\u00c5\u00bee Vu\u00c4\u008durevi\u00c4\u2021.<\/p>\n
Radnicima u metalnom dijelu nisu pokriveni doprinos za radni sta\u00c5\u00be, a Vu\u00c4\u008durevi\u00c4\u2021 je mi\u00c5\u00a1ljenja da je krajnja sudbina tog kompleksa ga\u00c5\u00a1nje, dok, ka\u00c5\u00bee, konditorska industrija posti\u00c5\u00bee izvanredne rezultate.<\/p>\n
Prosje\u00c4\u008dna plata u Trebinju je oko 400 eura, me\u00c4\u2018utim, on je najskuplji grad u Bosni i Hercegovini, isti\u00c4\u008de Nedeljka Iliji\u00c4\u2021 iz udru\u00c5\u00beenja Oaza, koje se, izme\u00c4\u2018u ostalog, bavi i za\u00c5\u00a1titom potro\u00c5\u00a1a\u00c4\u008da.<\/p>\n
“Jako puno ljudi ili ne radi nigdje, ili jedan \u00c4\u008dlan porodice radi, ali pitanje je da li ima tu prosje\u00c4\u008dnu platu. Nju sigurno imaju zaposleni u javnim ustanovama i adminstraciji. Me\u00c4\u2018utim, u privatnom sektoru i nekim drugim proizvo\u00c4\u2018a\u00c4\u008dkim pogonima ne iza\u00c4\u2018e toliko”, tvrdi.<\/p>\n
Dodaje da je mnogo kompanija uni\u00c5\u00a1teno te veliki broj gra\u00c4\u2018ana vodi male porodi\u00c4\u008dne biznise: “Ljudi podignu kredite, zadu\u00c5\u00bee se i onda je to ‘\u00c4\u008dupanje’, iz kredita u kredit, da bi se zaradila neka mala plata.”<\/p>\n
I upravo se najvi\u00c5\u00a1e malih radnji – butika, privatnih apoteka, frizerskih salona – mo\u00c5\u00bee vidjeti oko centralnog trebinjskog Trga slobode.<\/p>\n
Tu je smje\u00c5\u00a1tana i mala zelena pijaca, ispod platana po kojima je Trebinje poznato. Prodava\u00c4\u008di svakog dana tu iznose svoje \u00c5\u00a1tandove s vo\u00c4\u2021em i povr\u00c4\u2021em. Ka\u00c5\u00beu da ne\u00c5\u00a1to zarade, najvi\u00c5\u00a1e subotom, kada dolaze i Dubrov\u00c4\u008dani, kojima se vi\u00c5\u00a1e isplati tu kupovati zbog visokih cijena preko granice.<\/p>\n
Ipak, zbog ratne pro\u00c5\u00a1losti, politi\u00c4\u008dki odnosi s ovim hrvatskim gradom jo\u00c5\u00a1 nisu najbolji.<\/p>\n
“\u00c5\u00a0to se ti\u00c4\u008de saradnje i odnosa sa Dubrovnikom, o\u00c4\u008dito je da su gra\u00c4\u2018ani, pa i privrednici, dosta odmakli u tome. Na\u00c5\u00bealost, normalni politi\u00c4\u008dki odnosi jo\u00c5\u00a1 se nisu desili, ali mi radimo na tome da se to uspostavi”, ka\u00c5\u00bee gradona\u00c4\u008delnik Vu\u00c4\u008durevi\u00c4\u2021.<\/p>\n
‘Don Kihotski posao na povratku Bo\u00c5\u00a1njaka’<\/strong><\/em><\/p>\nRatna de\u00c5\u00a1avanja dovela su i do toga da je ve\u00c4\u2021ina Bo\u00c5\u00a1njaka iz Trebinja pobjegla, uglavnom u skandinavske zemlje, a njihov povratak, po rije\u00c4\u008dima Huseina ef. Hod\u00c5\u00bei\u00c4\u2021a, imama Med\u00c5\u00belisa Islamske zajednice u Trebinju, nije se desio.<\/p>\n
“Popis stanovni\u00c5\u00a1tva iz 1991. godine kazuje da je ovdje bilo oko 20 posto Bo\u00c5\u00a1njaka, odnosno od 5.800 do 6.000 Bo\u00c5\u00a1njaka. Hrvata je bilo jedan-dva posto”, navodi Hod\u00c5\u00bei\u00c4\u2021, ro\u00c4\u2018en u Teo\u00c4\u008daku, mjestu na sjeveroistoku Bosne, koji je kao imam u Trebinje do\u00c5\u00a1ao 2001. godine.<\/p>\n
U ratu ih je protjerano oko 5.000, a kako ka\u00c5\u00bee, samo jedan posto njih se vratilo u svoj grad nakon toga.<\/p>\n
“Povratak mi je najmr\u00c5\u00bea tema, po\u00c5\u00a1teno da ka\u00c5\u00beem. Ne\u00c5\u00a1to \u00c4\u008dega sam se naslu\u00c5\u00a1ao za 14 godina, koliko sam ovdje. Radio sam Don Kihotski posao. Niko se nije tim Aneksom 7 [Dejtonskog mirovnog sporazuma] htio baviti, pogotovo oni politi\u00c4\u008dari koji su bili du\u00c5\u00beni.”<\/p>\n
Me\u00c4\u2018utim, isti\u00c4\u008de da se povratak mo\u00c5\u00beda mogao i dogoditi da je “politi\u00c4\u008dka i bezbjedosna situacija i\u00c5\u00a1la naruku kao \u00c5\u00a1to je sad”.<\/p>\n
“Sada to vi\u00c5\u00a1e nije ona pri\u00c4\u008da, nije vi\u00c5\u00a1e ona slika, to vi\u00c5\u00a1e nisu oni doga\u00c4\u2018aji i napadi na Bo\u00c5\u00a1njake. Sada su bezbjednosne i svake druge prilike na jednom nivou, ali ne znam za koga su. Oni su se htjeli vratiti, ali ideologija nije dala, prethodne vlasti”, ka\u00c5\u00bee Hod\u00c5\u00bei\u00c4\u2021 te pokazuje slike uni\u00c5\u00a1tenih d\u00c5\u00beamija, za \u00c4\u008diju su obnovu, ka\u00c5\u00bee, novac dali uglavnom sami Trebinjci.<\/p>\n
Prepri\u00c4\u008dava kako su mu kom\u00c5\u00a1ije Bo\u00c5\u00beo i Miro, sada njegovi najbolji prijatelji, pri\u00c5\u00a1li kada je tek do\u00c5\u00a1ao i pomogli mu da o\u00c4\u008disti ru\u00c5\u00a1evine d\u00c5\u00beamija u poznatom trebinjskom Starom gradu.<\/p>\n
“Sino\u00c4\u2021 sam sjedio kod Bo\u00c5\u00bee, jer sam bio odsutan dvadesetak dana iz Trebinja. On po\u00c5\u00beurio da me vidi”, kroz smijeh govori Hod\u00c5\u00bei\u00c4\u2021 te dodaje da sada ima dobre odnose i sa Srpskom pravoslavnom crkvom.<\/p>\n
“Treba odnose razvijati, alternative niko nema od nas, ko je kako pro\u00c5\u00a1ao u ratu – to je gotova pri\u00c4\u008da. Jer, nije la\u00c5\u00bena angedota da je \u00c4\u0090uro rekao Be\u00c4\u2021i na pijaci jedne subote: ‘Be\u00c4\u2021o, kada se durgi put bude ratovalo, ja odoh, a ti ostani.’ To je stvarnost. I zaista bi se sada mnogi zamijenili s tim na\u00c5\u00a1im izbjeglicama, koje dobro \u00c5\u00beive”, navodi te isti\u00c4\u008de da Bo\u00c5\u00a1njaci koji su oti\u00c5\u00a1li nisu rasprodali svoju imovinu, nego \u00c4\u008dak kupuju nove stanove u Trebinju.<\/p>\n
Koreanci i Japanci – turisti u Trebinju<\/strong><\/em><\/p>\nGradona\u00c4\u008denik Vu\u00c4\u008durevi\u00c4\u2021 ka\u00c5\u00bee da je sam pozvao sve Bo\u00c5\u00a1njake i Hrvate da se vrate svojim domovima.<\/p>\n
“Me\u00c4\u2018utim, oni su se dobro sna\u00c5\u00a1li na Zapadu, prihvatili nove standarde \u00c5\u00beivota i, naravno, niko ne\u00c4\u2021e sada sa neke plate od 1.500 eura da se vrati u Trebinje, pa da \u00c4\u008deka bilo kakav posao. Ne\u00c4\u2021e niko da do\u00c4\u2018e sa boljeg na gore.”<\/p>\n
Zbog ovakve ekonomske situacije, i ve\u00c4\u2021ina mladih Trebinjaca odlazi u druge gradove ili dr\u00c5\u00beave na studije i uglavnom se nakon toga ne vra\u00c4\u2021aju.<\/p>\n
“Osamdeset posto mladih je na studijama u nekim gradovima Bosne i Hercegovine ili Srbije. Tako\u00c4\u2018e, mnogo njih koji ostane nema posao. Ve\u00c4\u2021ina \u00c5\u00beeli da ode, zato \u00c5\u00a1to im je budu\u00c4\u2021nost neizvjesna, a Trebinje se zimi pretvara u pravo primorsko mjesto, koje nema nikakvih ili jako malo sadr\u00c5\u00beaja”, obja\u00c5\u00a1njava Iliji\u00c4\u2021 iz udru\u00c5\u00beenja Oaza.<\/p>\n
Me\u00c4\u2018utim, optimizma ima kada je u pitanju turizam, za \u00c5\u00a1ta ovaj sun\u00c4\u008dani grad ima mnogo potencijala.<\/p>\n
Vu\u00c4\u008durevi\u00c4\u2021 obja\u00c5\u00a1njava da ima mnogo dubrova\u00c4\u008dkih tour operatera koji na dnevnoj bazi dovode veliki broj turista u Trebinje, me\u00c4\u2018utim, dodaje, da je politi\u00c4\u008dka situacija bolja, sigurno bi ih bilo daleko vi\u00c5\u00a1e.<\/p>\n
“Ipak, ljeti bude dosta turista iz drugih zemalja, Ma\u00c4\u2018ara, Rusa, \u00c4\u008dak Japanaca, Kineza i Koreanaca, i osjeti se da grad po\u00c4\u008dinje da \u00c5\u00beivi. Dakle, imamo najmanje deset puta vi\u00c5\u00a1e turista nego unazad \u00c4\u008detri ili pet godina”, isti\u00c4\u008de Iliji\u00c4\u2021.<\/p>\n
Prema njenim rije\u00c4\u008dima, Trebinje, osim turisti\u00c4\u008dkih, ima mnogo drugih potencijala, ali nema puno koristi od toga.<\/p>\n
“Jedna moja koelgica do\u00c5\u00a1la je da \u00c5\u00beivi u Trebinju. Kada sam je pitala kako joj izgleda \u00c5\u00beivot u gradu, ona je rekla: ‘Trebinje je kao lijepa djevojka, a zla, sa njom je lijepo biti dva-tri dana, ali \u00c5\u00beivjeti s njom je jako te\u00c5\u00a1ko’. Upravo to oslikava situaciju u Trebinju”, zaklju\u00c4\u008duje Iliji\u00c4\u2021.<\/p>\n
Bankrot zbog propasti Bobar banke<\/em><\/strong><\/p>\nGradona\u00c4\u008delnik Vu\u00c4\u008durevi\u00c4\u2021 polovinom decembra je objavio da je grad bankrotirao – zbog propasti Bobar banke, u kojoj su tada blokirana sredstva u iznosu 2,5 miliona eura, oko petine gradskog bud\u00c5\u00beeta.
\n“U tom trenutku to je apsolutno predstavljalo potpuni bankrot, jer Trebinje nije moglo da izvr\u00c5\u00a1ava svoje obaveze gubitkom tih sredstava. Da smo ja\u00c4\u008da op\u00c5\u00a1tina to nismo mogli, ali evo, prohodali smo i mislim da \u00c4\u2021emo sa planom bud\u00c5\u00beeta za 2015. godinu u\u00c4\u2021i u neki ritam da mo\u00c5\u00beemo da izvra\u00c5\u00a1avamo sve svoje obaveze”, navodi Vu\u00c4\u008durevi\u00c4\u2021.
\n“Bobar banka je danas u likvidaciji. Trebinje je na svoje po\u00c5\u00a1tenje, na po\u00c5\u00a1ten odabir banaka, koji raspisujemo svake godine za promet sredstvima bud\u00c5\u00beeta, odabralo ovu banku, zato \u00c5\u00a1to je imala najbolju ponudu.”
\nDodaje da Agencija za bankarstvo RS-a, “kao nadle\u00c5\u00bena za kontrolu rada banaka, nikada ni jednim gestom nije upozorila na ne\u00c5\u00a1to negativno da de\u00c5\u00a1ava u toj banci”.<\/p>\n
Najavljene investicije i radna mjesta<\/em><\/strong><\/p>\nGradona\u00c4\u008delnik Trebinja ka\u00c5\u00bee da postoje najave o novim investicijama i radnim mjestima u gradu.
\n“Konditorska industrija u ovoj godini \u00c4\u2021e praviti dvije nove hale za 300 radnih mjesta. Lanac trgovina Bingo tako\u00c4\u2018e \u00c4\u2021e graditi novi tr\u00c5\u00beni centar”, navodi Vu\u00c4\u008durevi\u00c4\u2021.
\nIsti\u00c4\u008de da postoje najave o gradnji hotela, kao i o ekspanziji stanogradnje, koja je, ka\u00c5\u00bee, evidentna posljednjih godina.
\n“Imamo i najavu jednog na\u00c5\u00a1eg Bo\u00c5\u00a1njaka iz Londona za gradnju jednog kapaciteta za proizvodnju prozora od 20-tak radnih mjesta, izgradnju jedne nove vinarije i kapaciteta za preradu ljekovitog bilja. To je ne\u00c5\u00a1to \u00c5\u00a1to je izvjesno.”<\/p>\n
Al Jazeera<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Sunce, mediteranska klima, voda i idealan geografski polo\u00c5\u00beaj – prvo je \u00c5\u00a1to ka\u00c5\u00beu Trebinjci kada ih neko pita za njihov grad, najju\u00c5\u00beniji u Bosni i Hercegovini i udaljen svega 28 kilometara od Dubrovnika te 40 kilometara od Herceg Novog.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1890,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[99],"tags":[],"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1889"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1889"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1889\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1890"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1889"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1889"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1889"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}