Razgovarala:\u00c2\u00a0 Saida Mustajbegovi\u00c4\u2021<\/a><\/p>\nBoris Buden (Zagreb, Hrvatska 1958.), teoreti\u00c4\u008dar kulture i filozof, svojim je uvidima precizno secirao mra\u00c4\u008dne devedesete, a krizu je povezao i s de\u00c5\u00a1avanjima na doma\u00c4\u2021oj sceni.<\/p>\n
Na Zagreba\u00c4\u008dkom sveu\u00c4\u008dili\u00c5\u00a1tu diplomirao je filozofiju, uz dopunske studije marksizma. Doktorirao je iz teorije kulture na Univerzitetu Humboldt u Berlinu.<\/p>\n
Eseje je tokom devedesetih objavljivao uglavnom u Arkzinu, u kojem je bio i urednik, a kasnije su okupljeni u zbirci “Barikade”.<\/p>\n
Na na\u00c5\u00a1im su mu prostorima objavljena djela “Kaptolski kolodvor”, “Vavilonska jama”, “Zona prelaska – o kraju postkomunizma”.<\/p>\n
Nakon doga\u00c4\u2018aja u Parizu mo\u00c5\u00beemo li re\u00c4\u2021i da je fa\u00c5\u00a1izam postao na\u00c5\u00a1a svakodnevnica?<\/em><\/strong><\/p>\n– \u00c4\u0152injenica da za to \u00c5\u00a1to pro\u00c5\u00beivljavamo nemamo drugo ime do fa\u00c5\u00a1izma i sama je problem. Pritom smo bezrazlo\u00c5\u00beni optimisti. Mislimo da se ono najstra\u00c5\u00a1nije ve\u00c4\u2021 dogodilo prije sedamdesetak godina i da je sad najva\u00c5\u00benije sprije\u00c4\u008diti da se to ponovi. A \u00c5\u00a1to ako je najgore tek pred nama i ako u svom nadolasku ne izgleda tako stra\u00c5\u00a1no kao fa\u00c5\u00a1izam iz pro\u00c5\u00a1losti? Uostalom, ni taj historijski fa\u00c5\u00a1izam nije izgledao stra\u00c5\u00a1no kada je obe\u00c4\u2021avao bolju budu\u00c4\u2021nost ve\u00c4\u2021ini, vlastitoj naciji, ujedinjenoj s onu stranu svih klasnih razlika, slo\u00c5\u00benoj u borbi protiv stvarnih i umi\u00c5\u00a1ljenih prijetnji izvana i iznutra. A tek klasa poduzetnika i bogata\u00c5\u00a1a, s kolikim entuzijazmom je ona pozdravila fa\u00c5\u00a1izam i odmah se stala koristiti svim njegovim prednostima, najprije u obuzdavanju otpora izrabljivane klase?<\/p>\n
Nije li klasna idila koja vlada na postjugoslavenskim prostorima ve\u00c4\u2021 \u00c4\u008detvrt stolje\u00c4\u2021a ne\u00c5\u00a1to \u00c5\u00a1to bi nas trebalo zabrinuti? Nije li lako\u00c4\u2021a privatizacije u kojoj su milijunske mase olak\u00c5\u00a1ane za svoje vlasni\u00c5\u00a1tvo bez ikakva otpora, lako\u00c4\u2021a kojom su uvu\u00c4\u008dene u nacionalisti\u00c4\u008dke ratove, lako\u00c4\u2021a kojom su pristale na \u00c5\u00bertvovanje svojih interesa, budu\u00c4\u2021nosti svoje djece koju su jo\u00c5\u00a1 nero\u00c4\u2018ene otjerali u du\u00c5\u00beni\u00c4\u008dko ropstvo, nije li sve to dobar razlog da ka\u00c5\u00beemo kako \u00c5\u00beivimo u fa\u00c5\u00a1isti\u00c4\u008dkoj svakodnevnici? Mislim da nije. Odnosno, jo\u00c5\u00a1 nije.<\/p>\n
Mo\u00c5\u00bee biti puno gore, ali upravo ta potpuna historijska, socijalna i svaka druga besperspektivnost mo\u00c5\u00bee potaknuti ljude na radikalno preispitivanje svega \u00c5\u00a1to im se dogodilo u zadnjih dvadeset pet godina i na odluku da svoju sudbinu radikalno promijene nabolje. Pogledajte \u00c5\u00a1to se dogodilo u Gr\u00c4\u008dkoj. Samo koju godinu ranije svjedo\u00c4\u008dili smo nezaustavljivom rastu fa\u00c5\u00a1isti\u00c4\u008dke Zlatne zore. Ve\u00c4\u2021ina je danas podr\u00c5\u00beala radikalnu ljevicu.<\/p>\n
A \u00c5\u00a1to se Pariza ti\u00c4\u008de, va\u00c5\u00beno je sagledati zna\u00c4\u008denje tog doga\u00c4\u2018aja iz perspektive na\u00c5\u00a1ih iskustava devedesetih. Etnokonfesionalne podjele odigrale su i jo\u00c5\u00a1 igraju klju\u00c4\u008dnu ulogu u fa\u00c5\u00a1isti\u00c4\u008dkoj mobilizaciji masa. Nije stvar u podjelama. Podjele su potrebnije no ikad prije. Ali ne ove po kojima se raspala biv\u00c5\u00a1a Jugoslavija i po kojima se danas pred na\u00c5\u00a1im o\u00c4\u008dima raspada stari svijet, od Libije, Sirije i Ukrajine do Pariza.<\/p>\n
\u00c5\u00a0ta se promijenilo u odnosu na 11. septembar?<\/strong><\/em><\/p>\n– Ono \u00c5\u00a1to je prije desetak godina izgledalo kao ekstremni eksces u kojem \u00c5\u00a1a\u00c4\u008dica drskih fanatika provocira svemo\u00c4\u2021nu svjetsku silu pretvara se pred na\u00c5\u00a1im o\u00c4\u008dima u rat izme\u00c4\u2018u velikih identitetskih blokova, s jedne strane Zapada a s druge islama ili nekakvog ne-zapada, Rusije koja je poistovje\u00c4\u2021enje s Istokom. Sli\u00c4\u008dno kao \u00c5\u00a1to su kod nas devedesetih ratovi legitimirani kulturnim i identitetskim razlikama. Kao naprimjer u Hrvatskoj, gdje se nije vodio nikakav oslobodila\u00c4\u008dki rat protiv okupacije nego na\u00c5\u00a1 doma\u00c4\u2021i sukob civilizacija, Evrope i Balkana, kako je bio prikazan i legitimiran od strane politi\u00c4\u008dkih i intelektualnih elita.<\/p>\n
Tako i danas vidimo kako se atentat u Parizu pretvara u sukob izme\u00c4\u2018u tzv. zapadnih vrijednosti i njihovih ne-zapadnih neprijatelja, oli\u00c4\u008denih u islamu. Vidimo kako desetine tisu\u00c4\u2021a ljudi u Njema\u00c4\u008dkoj izlazi na ulice u ime \u00c4\u008disto\u00c4\u2021e svoje kulture, a protiv tzv. islamizacije. Ni u Ukrajini se ne doga\u00c4\u2018a ni\u00c5\u00a1ta bitno druga\u00c4\u008dije. Ljudi su se pobunili, s pravom, protiv samovlasti oligarha i korupcije koju generira upravo ta privatizacijska oligarhijska elita, ljudi su se pobunili tra\u00c5\u00bee\u00c4\u2021i jednakost i pravdu, uklju\u00c4\u008duju\u00c4\u2021i i socijalnu pravdu, pobunili su se u ime prava na dostojanstven \u00c5\u00beivot, prava koje gazi upravo taj predatorski postkomunisti\u00c4\u008dki kapitalizam. No, svi ti razlozi njihove pobune \u00c4\u008dini se da su odmah nestali, rasplinuli su se kao da ih nikada nije bilo i kao da je stvar samo u jednome, samo u jednoj jedinoj odluci: ili Evropa ili Rusija. Kao da ni\u00c5\u00a1ta drugo nije u pitanju.<\/p>\n
To pretvaranje svih borbi, svih dru\u00c5\u00a1tvenih konflikata i proturje\u00c4\u008dja u jedan jedini konflikt izme\u00c4\u2018u normativnih identitetskih blokova, izme\u00c4\u2018u, naprimjer, Zapada i Istoka ili islama, to je lik u kojem nam fa\u00c5\u00a1izam prijeti iz budu\u00c4\u2021nosti, ne iz pro\u00c5\u00a1losti.<\/p>\n
Jeste li vjerovali u ’80-im godinama u liberalizam, demokratiju i politiku bez nasilja?<\/strong><\/em><\/p>\n– Da, na\u00c5\u00bealost. I nisam bio jedini. Ali i sami ste rekli, bila je to vjera ili, bolje, ideologija novog poretka bez ozbiljnih protivnika, bez unutarnjih proturje\u00c4\u008dja i bez alternative. I jo\u00c5\u00a1 k tome, poretka s kraja historije. Prije 25 godina tako je Fukuyama najavio kona\u00c4\u008dnu pobjedu liberalne demokracije zapadnog tipa koja je ozna\u00c4\u008dila kraj povijesti. Danas svi govore o povratku povijesti, o povratku Hladnog rata, o povratku fa\u00c5\u00a1izma i nitko vi\u00c5\u00a1e ne uzima ozbiljno Fukuyaminu dijagnozu, osim u isto\u00c4\u008dnoj Evropi. Nedavno je u Guardianu on izjavio da je na postkomunisti\u00c4\u008dkom istoku Evrope, u Ukrajini i Poljskoj, jo\u00c5\u00a1 uvijek rock-star. No, taj proces, \u00c4\u008ditava logika i teleologija post-komunisti\u00c4\u008dke tranzicije, iscrpla je svoju energiju. A s njom je nestala i ta naivna vjera u liberalno demokratsko dru\u00c5\u00a1tvo mira i prosperiteta.<\/p>\n
Drugi koji je obilje\u00c5\u00beio po\u00c4\u008detak godine jesu predsjedni\u00c4\u008dki izbori u Hrvatskoj. Da li \u00c4\u2021e oni promijeniti neko politi\u00c4\u008dko djelovanje u postkomunisti\u00c4\u008dkoj regiji?<\/strong><\/em><\/p>\n– Ti izbori nisu ni\u00c5\u00a1ta promijenili. Oni su simptom i uzrok odsutnosti svake promjene, nemogu\u00c4\u2021nosti da se i\u00c5\u00a1ta pokrene. Oni su samo jo\u00c5\u00a1 jedan dokaz bezizlaznosti i dekadencije hrvatskog dru\u00c5\u00a1tva, prije svega politi\u00c4\u008dke i moralne. Dvije klijentelisti\u00c4\u008dke partije koje se izmjenjuju na vlasti zajedno sa svojim koalicijskim klonovima ve\u00c4\u2021 vi\u00c5\u00a1e od 20 godina i danas su svoju bijedu uspjeli sakriti iza jadnih likova predsjedni\u00c4\u008dkih kandidata.<\/p>\n
Nova predsjednica ispred i u ime partije koja je doslovno oplja\u00c4\u008dkala svoj narod, dapa\u00c4\u008de, osu\u00c4\u2018ena je po tom pitanju, obe\u00c4\u2021ava tom istom narodu da \u00c4\u2021e se, valjda jo\u00c5\u00a1 za njena mandata, vinuti me\u00c4\u2018u najbogatije i najprosperitetnije narode na svijetu. Ako to nije besramno vrije\u00c4\u2018anje zdravog ljudskog razuma, onda ne znam \u00c5\u00a1to je. Ali izabrali su je i na neki na\u00c4\u008din je to razumljivo kad se vidi koji bezli\u00c4\u008dni oportunist joj je bio protivnik. Na sre\u00c4\u2021u, izbori su pokazali da sve ve\u00c4\u2021i broj ljudi ne pristaje na ovo vje\u00c4\u008dno vra\u00c4\u2021anje istoga. Promjene su nu\u00c5\u00bene i ne\u00c4\u2021e ih izazvati postoje\u00c4\u2021i politi\u00c4\u008dki establi\u00c5\u00a1ment.<\/p>\n
Napisali ste da je ‘dijete’ od strukturnog zna\u00c4\u008daja u imaginiranju novog po\u00c4\u008detka jednog dru\u00c5\u00a1tva koje presudno oblikuje postkomunizam. Kakve su temelje stavila ta djeca za postkomunisti\u00c4\u008dko doba? Ubiremo li ve\u00c4\u2021 plodove njihovog djelovanja?<\/strong><\/em><\/p>\n– U metafori djeteta koje nevino izlazi iz komunizma, ali naravno, jer je dijete, ne mo\u00c5\u00bee ni\u00c5\u00a1ta samostalno odlu\u00c4\u008diti te stoga treba staratelja, a povrh toga jo\u00c5\u00a1 ni\u00c5\u00a1ta ne zna i sve mora u\u00c4\u008diti otpo\u00c4\u008detka, u toj dakle metafori, otjelovljena je \u00c4\u008ditava dijalektika postkomunisti\u00c4\u008dkog porobljavanja masa. Jedva da su izborili slobodu, ljudi su je se odmah morali odre\u00c4\u2021i jer su progla\u00c5\u00a1eni nezrelima da ju koriste, pa su sva ta postkomunisti\u00c4\u008dka dru\u00c5\u00a1tva morala u tzv. \u00c5\u00a1kole demokracije ili, kako se zvalo to razdoblje, postkomunisti\u00c4\u008dke tranzicije.<\/p>\n
Kad je ne\u00c5\u00a1to po\u00c5\u00a1lo po zlu ili se izjalovilo, odnosno nije bilo onako kako su si gazde zamislili, odmah je to progla\u00c5\u00a1eno dje\u00c4\u008djim bolestima demokracije ili demokracijom u pelenama. Ukratko, cijeli historijski prostor postkomunizma infantiliziran je zato da bi se tim prostorom lak\u00c5\u00a1e vladalo. Lak\u00c5\u00a1e je sprovoditi svoju volju nad ljudima koji su progla\u00c5\u00a1eni nezrelima, odnosno djecom koja ne pamte nikakvu pro\u00c5\u00a1lost jer su na svijet tek od ju\u00c4\u008der. Tako se kod nas nitko nije mogao sjetiti da je biv\u00c5\u00a1a Jugoslavija bila pod diktatom recimo MMF-a jo\u00c5\u00a1 od po\u00c4\u008detka osamdesetih, da smo imali svoju epohu austerity measures, sli\u00c4\u008dnu Gr\u00c4\u008dkoj, u toj posljednjoj dekadi biv\u00c5\u00a1e Jugoslavije u kojoj su se pripremali ratovi devedesetih. \u00c4\u0152injenica da smo ve\u00c4\u2021 bili u du\u00c5\u00beni\u00c4\u008dkom ropstvu potpuno je zaboravljena.<\/p>\n
Za\u00c5\u00a1to?<\/strong><\/em><\/p>\n– Zato da bi se mogla ponoviti. Ljudi se nisu mogu sjetiti nikakve pro\u00c5\u00a1losti, jer je kao novoro\u00c4\u2018en\u00c4\u008dad postkomunizma nisu ni imali. Postkomunizam je prostor mra\u00c4\u008dnog zaborava. Taj zaborav bio je preduvjet novih odnosa mo\u00c4\u2021i i to takvih u kojima infantilizirane mase nisu imale vi\u00c5\u00a1e nikakva udjela.<\/p>\n
Kako bismo opisali generacije koje su stasale u Isto\u00c4\u008dnoj Evropi nakon 1989. godine?<\/em><\/strong><\/p>\n– One su razli\u00c4\u008dite od zemlje do zemlje, od jedne do druge povijesne situacije. Generacije u \u00c4\u0152e\u00c5\u00a1koj pro\u00c5\u00a1le su kroz drugo iskustvo od onih u biv\u00c5\u00a1oj Jugoslaviji, u Bosni ili Hrvatskoj naprimjer. Usprkos tomu mislim da ih ne\u00c5\u00a1to povezuje – kraj postkomunizma koji se danas odigrava pred na\u00c5\u00a1im o\u00c4\u008dima, ne samo u Ukrajini i biv\u00c5\u00a1oj Jugoslaviji, ne samo na ju\u00c5\u00benim rubovima Evropske unije gdje se stari poredak nacionalnih dr\u00c5\u00beava raspada u ratnom kaosu, od Libije i Egipta preko Palestine do Sirije i Iraka, nego i upravo danas u Gr\u00c4\u008dkoj, sutra u \u00c5\u00a0panjolskoj ili kod nas. Sve je to povezano.<\/p>\n
Danas, uostalom, kad se u Muenchenu sudi tzv. udba\u00c5\u00a1u Perkovi\u00c4\u2021u, a \u00c5\u00a1to pozdravlja \u00c4\u008ditava tzv. demokratska hrvatska javnost, ta ista Hrvatska aktivno je uklju\u00c4\u008dena u zapadnu intervenciju u Afganistanu koja, kao \u00c5\u00a1to znamo, uklju\u00c4\u008duje ekstralegalne likvidacije ljudi dronovima, u kojima je samo u Pakistanu pobijeno najmanje 1.000 potpuno nevinih civila. A \u00c5\u00a1to je to nego ono zbog \u00c4\u008dega se sudi Perkovi\u00c4\u2021u: potpuno nezakonito ubijanje ljudi na teritoriju stranih dr\u00c5\u00beava. ‘Ajde da vidimo ho\u00c4\u2021e li hrvatski pravednici prozvati ameri\u00c4\u008dke generale za ratne zlo\u00c4\u008dine, ho\u00c4\u2021e li tra\u00c5\u00beiti da im se sudi ili, barem, ho\u00c4\u2021e li tra\u00c5\u00beiti da ne sudjeluju u tim ubojstvima koja se nisu dogodila prije trideset godina nego se doga\u00c4\u2018aju danas, odnosno dogodit \u00c4\u2021e se sutra. To je ono \u00c5\u00a1to mislim pod zajedni\u00c4\u008dkim iskustvom postkomunisti\u00c4\u008dkog svijeta koji se nije promijenio na bolje nego je u vi\u00c5\u00a1estrukom smislu postao gori i opasniji.<\/p>\n
Da li je li nedostatak revolucije i pasivnost dru\u00c5\u00a1tava na Balkanu posljedica obrazovanja? \u00c4\u0152injenica je da smo nakon dvije decenije imali poku\u00c5\u00a1aje promjene statusa u dru\u00c5\u00a1tvu koji su\u00c5\u00a1tinski ni\u00c5\u00a1ta nisu promijenili i nekako se \u00c4\u008dini da u sebi nisu imali snagu koja je mogla donijeti promjene.<\/strong><\/em><\/p>\n– Ne treba precjenjivati obrazovanje. Na sre\u00c4\u2021u, ve\u00c4\u2021ina onoga \u00c5\u00a1to se danas u\u00c4\u008di u \u00c5\u00a1koli, napose kad je rije\u00c4\u008d o novim ideolo\u00c5\u00a1kim predmetima nacionalne povijesti, odnosno vjeronauki, ulazi na jedno uho unutra a na drugo van. Pored \u00c5\u00a1kole postoje i druge va\u00c5\u00bene odgojne ustanove kao \u00c5\u00a1to su udruge navija\u00c4\u008dkih huligana, pop i folk kultura, od Cece do Thompsona i dalje, popovi svih vjera raspame\u00c4\u2021eni od bogatstva i svjetovne mo\u00c4\u2021i, nebrojene veteranske udruge na\u00c5\u00a1ih brojnih ratova, ali postoji i borba za goli \u00c5\u00beivot u kapitalisti\u00c4\u008dkoj realnosti, mnogi potisnuti oblici klasnih borbi, postoji kultura otpora u kojoj stasaju nove generacije hrabrih mladih ljudi koji ne pristaju na ovakvu stvarnost. Otpor, odnosno hrabrost i volja za promjenom ne u\u00c4\u008di se u \u00c5\u00a1koli, nego u realnom iskustvu same borbe i promjene. Naravno, i u \u00c5\u00a1koli se mo\u00c5\u00bee mnogo toga nau\u00c4\u008diti, pogotovo ako se ona u\u00c4\u008dini popri\u00c5\u00a1tem otpora i borbe protiv realnosti u kojoj \u00c5\u00beivimo.<\/p>\n
‘Misliti svojom glavom’<\/strong><\/em><\/p>\n\u00c5\u00a0ta nam govore izborni rezultati u Gr\u00c4\u008dkoj?<\/strong><\/em><\/p>\n– Gr\u00c4\u008dka je pokazala da je promjena mogu\u00c4\u2021a. A mogu\u00c4\u2021a je ako \u00c4\u2021e se prekinuti s logikom podjarmljivanja koja svaki put iznova dolazi do izra\u00c5\u00beaja kad nam takozvani eksperti, u stvari na\u00c5\u00a1e kompradorske elite, obja\u00c5\u00a1njavaju kako autoriteti\u00c2\u00a0 u Bruxellesu i Washingtonu, Angela Merkel, NATO i Me\u00c4\u2018unarodni monetarni fond, znaju \u00c5\u00a1to je za nas dobro i \u00c5\u00a1to bismo trebali u\u00c4\u008diniti da zadovoljimo njihova o\u00c4\u008dekivanja. Treba se usuditi misliti svojom glavom. To je \u00c4\u008dak nu\u00c5\u00beno, jer \u00c4\u2021e nas poslu\u00c5\u00a1nost mo\u00c4\u2021nicima odvesti u propast, ako ve\u00c4\u2021 nije.<\/p>\n
‘Dolazi vrijeme otre\u00c5\u00benjenja’<\/em><\/strong><\/p>\n“Indikativno je da me niste pitali jesam li vjerovao u kapitalizam. Nitko ga tada nije spominjao. Bilo je nepristojno. Zvu\u00c4\u008dalo je odve\u00c4\u2021 komunisti\u00c4\u008dki govoriti o kapitalizmu u pristojnom postkomunisti\u00c4\u008dkom, liberalnom dru\u00c5\u00a1tvu. Zanimljivo, u tom istom dru\u00c5\u00a1tvu nije bilo nepristojno s najodvratnijom i najprimitivnijom \u00c5\u00a1ovinisti\u00c4\u008dkom mr\u00c5\u00benjom govoriti o susjedima i ljudima s kojim se \u00c5\u00beivjelo i radilo. Nije bilo nepristojno ni tolerirati najgore oblike nasilja prema tim ljudima, ljudima razli\u00c4\u008dite nacije ili vjere.<\/p>\n
‘Ubij i zakolji samo da taj drugi ne postoji’, to je bilo u redu, ali posumnjati i na trenutak u historijsku nu\u00c5\u00benost te postkomunisti\u00c4\u008dke stvarnosti, \u00c4\u008dak i kada je pala prema svim parametrima ispod nivoa biv\u00c5\u00a1e socijalisti\u00c4\u008dke, to se nije toleriralo. Ali mislim da je danas i to za nama. Dolazi vrijeme velikog otre\u00c5\u00benjenja, a \u00c5\u00a1to \u00c4\u2021e se iz njega izroditi, to je jo\u00c5\u00a1 uvijek otvoreno pitanje.”<\/p>\n
Al Jazeera<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"SFRJ je bila pod diktatom MMF-a od po\u00c4\u008detka osamdesetih i zaboravljeno je da smo ve\u00c4\u2021 bili u du\u00c5\u00beni\u00c4\u008dkom ropstvu. Njegovi radovi, ali i javni istupi, nikad ne prolaze bez velike pa\u00c5\u00benje javnosti. U intervjuu za Al Jazeeru problematizira nedostatak novog pojma za ono \u00c5\u00a1to danas nazivamo fa\u00c5\u00a1izmom, izborima u Gr\u00c4\u008dkoj i Hrvatskoj, Fukuyaminim predvi\u00c4\u2018anjima, precijenjenosti […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1771,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[24],"tags":[],"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1770"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1770"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1770\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1771"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}