File not found. {"id":11108,"date":"2017-11-26T10:27:50","date_gmt":"2017-11-26T09:27:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tropolje.info\/?p=11108"},"modified":"2017-11-26T10:27:50","modified_gmt":"2017-11-26T09:27:50","slug":"ekskluzivno-13-godina-sudskog-rata-protiv-hrvatske-sestorke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tropolje.info\/ekskluzivno-13-godina-sudskog-rata-protiv-hrvatske-sestorke\/","title":{"rendered":"EKSKLUZIVNO: 13 GODINA SUDSKOG RATA PROTIV HRVATSKE \u00c5\u00a0ESTORKE"},"content":{"rendered":"

Graham Blewitt, ha\u00c5\u00a1ki tu\u00c5\u00beitelj koji je \u00c5\u00a1estoricu Hrvata iz Herceg-Bosne optu\u00c5\u00beio za svehrvatski udru\u00c5\u00beeni zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dki pothvat, 80-ih je u Australiji vodio veliki lov na naciste: u to je vrijeme najpoznatiji \u00e2\u20ac\u0153teroristi\u00c4\u008dki\u00e2\u20ac\u009d slu\u00c4\u008daj bio slu\u00c4\u008daj hrvatske \u00c5\u00a1estorke za koji se pokazalo da je montiran te da je klju\u00c4\u008dni svjedok optu\u00c5\u00bebe bio agent Udbe<\/em><\/p>\n<\/section>\n
\n
<\/div>\n<\/section>\n
\n
\n
\n
VEZANE VIJESTI<\/h3>\n
\n
\n
\n
\n
\n
PRESUDA \u00c5\u00a0ESTORICI \u00c4\u0152ELNIKA HERCEG-BOSNE 29. STUDENOGA ‘Ako Haag potvrdi zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dki pothvat, to nije osuda \u00c4\u008ditavog naroda, niti Tu\u00c4\u2018mana i \u00c5\u00a0u\u00c5\u00a1ka’<\/a><\/h4>\n
<\/section>\n
\n
\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/section>\n
\n
\n
\n
VEZANE VIJESTI<\/h3>\n
\n
\n
\n
\n
\n
PRESUDA \u00c5\u00a0ESTORICI \u00c4\u0152ELNIKA HERCEG-BOSNE 29. STUDENOGA ‘Ako Haag potvrdi zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dki pothvat, to nije osuda \u00c4\u008ditavog naroda, niti Tu\u00c4\u2018mana i \u00c5\u00a0u\u00c5\u00a1ka’<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/section>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
Vi\u00c5\u00a1nja Stare\u00c5\u00a1ina, ugledna novinarka i publicistkinja, koja sustavno, od njegova osnutka, prati rad Me\u00c4\u2018unarodnog suda za ratne zlo\u00c4\u008dine po\u00c4\u008dinjene na podru\u00c4\u008dju biv\u00c5\u00a1e Jugoslavije, upravo priprema za objavu novu knjigu – Hrvati pod Kosovim krilom: zavr\u00c5\u00a1ni ra\u00c4\u008dun Haa\u00c5\u00a1kog suda, u kojoj detaljno, na temelju brojnih dokumenata i vi\u00c5\u00a1egodi\u00c5\u00a1njeg istra\u00c5\u00beivanja, rasvjetljuje duboku povijesnu, politi\u00c4\u008dku i obavje\u00c5\u00a1tajnu pozadinu su\u00c4\u2018enja u Haagu \u00c5\u00a1estorici Hrvata iz Herceg-Bosne, optu\u00c5\u00beenih za etni\u00c4\u008dko \u00c4\u008di\u00c5\u00a1\u00c4\u2021enje Muslimana\/Bo\u00c5\u00a1njaka i poku\u00c5\u00a1aj stvaranja \u00e2\u20ac\u0153velike Hrvatske\u00e2\u20ac\u009d.<\/p>\n
Uo\u00c4\u008di kona\u00c4\u008dne presude, koju Ha\u00c5\u00a1ki sud izri\u00c4\u008de 29. studenoga, nakon trinaest i pol godina koliko je pro\u00c5\u00a1lo od dizanja optu\u00c5\u00benice i 11 godina od po\u00c4\u008detka su\u00c4\u2018enja, Globus donosi ulomke iz Stare\u00c5\u00a1inine knjige u kojima se iznose na vidjelo \u00c4\u008dinjenice, javnosti dosad potpuno nepoznate, \u00c5\u00a1to su imale klju\u00c4\u008dnu ulogu u sastavljanju najop\u00c5\u00a1irnije optu\u00c5\u00benice u povijesti me\u00c4\u2018unarodnog kaznenog pravosu\u00c4\u2018a. Neke od njih bacaju tamnu sjenu na ovaj posljednji ha\u00c5\u00a1ki proces i poti\u00c4\u008du opravdano pitanje: jesu li tu\u00c5\u00beitelji doista bili vo\u00c4\u2018eni samo \u00c5\u00beeljom da se ustanovi istina ili su i sami bili kontaminirani politi\u00c4\u008dkim motivima i ideolo\u00c5\u00a1kim predrasudama?<\/p>\n<\/div>\n<\/section>\n<\/div>\n
Da bi se razumjele ha\u00c5\u00a1ke istrage zlo\u00c4\u008dina koje su vo\u00c4\u2018ene protiv politi\u00c4\u008dkog i vojnog vrha Hrvata u Hrvatskoj i u BiH te optu\u00c5\u00benice kojima su one okon\u00c4\u008dane, va\u00c5\u00beno je poznavati prethodnu profesionalnu biografiju dugogodi\u00c5\u00a1njega zamjenika glavnog tu\u00c5\u00beitelja \u00e2\u20ac\u201c Australca Grahama Blewitta. Jednako je va\u00c5\u00beno poznavati i djelovanje jugoslavenskih obavje\u00c5\u00a1tajnih slu\u00c5\u00bebi prema hrvatskoj iseljeni\u00c4\u008dkoj zajednici u Australiji, uklju\u00c4\u008duju\u00c4\u2021i i njihovu ulogu u jednom od najpoznatijih sudskih procesa u Australiji poznatom kao \u00e2\u20ac\u201c hrvatska \u00c5\u00a1estorka.<\/p>\n
Prije dolaska u Haag na mjesto prvog operativca u uredu tu\u00c5\u00beitelja, Graham Blewitt sedam je godina bio zamjenik voditelja, a potom i voditelj specijalne istra\u00c5\u00beiteljske jedinice (SIU) osnovane u sklopu Australske obavje\u00c5\u00a1tajne agencije (ASIO) kako bi prikupila dokaze za ratne zlo\u00c4\u008dine protiv nacisti\u00c4\u008dkih ratnih zlo\u00c4\u008dinaca iz Drugog svjetskog rata. SIU je 1987. godine osnovala vlada australskog premijera, laburista Boba Hawkea. Njegovo je osnivanje zapravo isprovocirala serija radiodokumentaraca emitirana 1986. godine, koji su navodno razotkrivali kako se niz nacisti\u00c4\u008dkih zlo\u00c4\u008dinaca iz razdoblja Drugog svjetskog rata skriva (i) u Australiji. Jedan od suautora tih radiodokumentaraca bio je Mark Aarons, koji je istodobno bio i aktivist Komunisti\u00c4\u008dke partije Australije.<\/p>\n
Specijalna jedinica<\/h5>\n
No \u00c4\u008dak ni u akti\u00c2\u00advisti\u00c4\u008dkom zanosu Aarons nije mogao prikriti \u00c4\u008dinjenice, koje su bile porazne za Blewittovu jedinicu i njezine istrage. U sedam godina postojanja Blewittova specijalna jedinica istra\u00c5\u00beivala je 800 slu\u00c4\u008dajeva mahom navodnih nacisti\u00c4\u008dkih zlo\u00c4\u008dinaca iz balti\u00c4\u008dkih dr\u00c5\u00beava biv\u00c5\u00a1eg SSSR-a: Estonije, Latvije i Letonije. Od svih tih istraga uspjela je podnijeti samo tri optu\u00c5\u00bena prijedloga australskom dr\u00c5\u00beavnom odvjetni\u00c5\u00a1tvu, a nijedan od njih nije prihva\u00c4\u2021en ni procesuiran.<\/p>\n
<\/div>\n
U vrijeme kada je laburisti\u00c4\u008dki premijer Keating raspustio Blewittovu specijalnu jedinicu za lov na naciste, australski se ASIO suo\u00c4\u008davao sa spoznajama i posljedicama ozbiljne penetracije obavje\u00c5\u00a1tajnih slu\u00c5\u00bebi nekada\u00c5\u00a1njih komunisti\u00c4\u008dkih dr\u00c5\u00beava u australski sustav: SSSR-a, Jugoslavije, \u00c4\u0152ehoslova\u00c4\u008dke, Bugarske, Isto\u00c4\u008dne Njema\u00c4\u008dke. Kako u svojoj knjizi Tajni hladni rat \u00e2\u20ac\u201c Slu\u00c5\u00bebena povijest ASIA 1975-1979 navodi dr. John Blaxland, ASIO je tijekom osamdesetih bio svjestan da sovjetske obavje\u00c5\u00a1tajne slu\u00c5\u00bebe KGB i GRU pove\u00c4\u2021avaju broj agenata u Australiji i poku\u00c5\u00a1avaju penetrirati u sustav, dr\u00c5\u00beali su ih na oku, ali nisu uspijevali odgonetnuti njihove motive i nisu nalazili na\u00c4\u008din da im pariraju.<\/p>\n
Iako su 40 godina prou\u00c4\u008davali djelovanja agenata ruskih obavje\u00c5\u00a1tajnih slu\u00c5\u00bebi, imali pod nadzorom njihove agente, kako pra\u00c4\u2021enjem tako i prislu\u00c5\u00a1kivanjem komunikacija veleposlanstava, iako su to\u00c4\u008dno znali koji su njihovi prioriteti djelovanja, ASIO nije bio u stanju uhvatiti niti jednog od tih agenata na djelu.<\/p>\n
Mo\u00c5\u00beda su naknadno otkrili da je jedan od motiva bio i difamirati iseljenike iz biv\u00c5\u00a1ih pribalti\u00c4\u008dkih dr\u00c5\u00beava u Australiji i sprije\u00c4\u008diti njihovo osamostaljenje nakon predvidivog sloma komunizma i raspada Sovjetskog Saveza. Sovjetske, ba\u00c5\u00a1 kao i jugoslavenske obavje\u00c5\u00a1tajne slu\u00c5\u00bebe bile su korak ispred predvidjev\u00c5\u00a1i raspad i pripremaju\u00c4\u2021i se za nj.<\/p>\n
\n
\n
\n
\n
$\"\"$ <\/p>\n
Oleg Moskaljov \/ HANZA MEDIA<\/div>\n<\/div>\n
\n
Prije nego \u00c5\u00a1to je postao zamjenik glavnog tu\u00c5\u00beitelja Ha\u00c5\u00a1kog suda Graham Blewitt bio je na \u00c4\u008delu specijalne jedinice Australske obavje\u00c5\u00a1tajne agencije (ASIO) za \u00e2\u20ac\u0153lov na naciste\u00e2\u20ac\u009d. S podacima kojima je izvor bila jugoslavenska tajna slu\u00c5\u00beba 1979. predvodio je akciju uhi\u00c4\u2021enja \u00c5\u00a1estorice Hrvata iz okolice Sydneya pod optu\u00c5\u00bebom da planiraju podmetnuti bombe u sydneyski vodovod<\/h4>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/section>\n
Hrvatska \u00c5\u00a1estorka 80-ih<\/h5>\n
ASIO je znao, konstatira dr. Blaxland, da jugoslavenske obavje\u00c5\u00a1tajne slu\u00c5\u00bebe nastoje prodrijeti u hrvatske emigrantske zajednice, da planiraju ubojstva Hrvata, od kojih su barem dva uspjeli i sprije\u00c4\u008diti. No u to su vrijeme bili suo\u00c4\u008deni i s najve\u00c4\u2021im porazom australskog sigurnosnog, policijskog i pravosudnog sustava na tzv. antiteroristi\u00c4\u008dkom slu\u00c4\u008daju koji je bio poznat kao slu\u00c4\u008daj \u00e2\u20ac\u0153hrvatska \u00c5\u00a1estorka\u00e2\u20ac\u009d.<\/p>\n
Slu\u00c4\u008daj \u00e2\u20ac\u0153hrvatska \u00c5\u00a1estorka\u00e2\u20ac\u009d dobio je naziv po \u00c5\u00a1estorici australskih Hrvata: Maksimilijanu Maksu Bebi\u00c4\u2021u, Vjekoslavu Vicu Brajkovi\u00c4\u2021u, bra\u00c4\u2021i Joeu i Iliji Kokotovi\u00c4\u2021u, Antonu Zviroti\u00c4\u2021u i Mili Neki\u00c4\u2021u. \u00c5\u00bdivjeli su i radili u gradi\u00c4\u2021u Lightgowu u okolici Sydneya, u pokrajini New South Wales (NSW), sve dok u ve\u00c4\u008dernjim satima 8. velja\u00c4\u008de 1979. godine u njihove ku\u00c4\u2021e nisu upale specijalne postrojbe savezne australske policije i uhitile ih zbog sumnji da spremaju veliki teroristi\u00c4\u008dki napad u Australiji.<\/p>\n
Bila je to antiteroristi\u00c4\u008dka operacija desetlje\u00c4\u2021a u Australiji. Navodno planirani teroristi\u00c4\u008dki napad nekoliko je sati ranije australskoj policiji prijavio njihov navodni urotni\u00c4\u008dki kompanjon u teroristi\u00c4\u008dkom planu i navodni Hrvat Vico Virkez, koji se predomislio prije navodno planiranog napada. Prema Virkezovoj dojavi policiji, hrvatski su ekstremisti planirali podmetnuti bombe u glavnu razvodnu stanicu vodovoda u Sydneyu, u Elizabetanski teatar u kojem je tih dana trebao gostovati jedan jugoslavenski pjeva\u00c4\u008dko-plesni ansambl, na glavni kolodvor i u lokalni jugoslavenski klub, \u00c5\u00a1to je uvijek bio sinonim za ispostavu jugoslavenskih tajnih slu\u00c5\u00bebi.<\/p>\n
Hrvatska \u00c5\u00a1estorka optu\u00c5\u00beena je za bomba\u00c5\u00a1ku urotu. Vico Virkez bio je svjedok optu\u00c5\u00bebe, imao je zasebno su\u00c4\u2018enje, osu\u00c4\u2018en je na 15 mjeseci zatvora, pu\u00c5\u00a1ten nakon odslu\u00c5\u00beenih 10 mjeseci kazne, a potom se vratio u tada\u00c5\u00a1nju Jugoslaviju. Proces hrvatskoj \u00c5\u00a1estorci bio je najdulji i najve\u00c4\u2021i kazneni proces u povijesti Australije. Nakon deset mjeseci su\u00c4\u2018enja, tijekom kojih je ispitano 111 svjedoka, pojedini i po nekoliko puta, na su\u00c4\u2018enju \u00c4\u008diji su transkripti imali vi\u00c5\u00a1e od 5000 stranica teksta, sudac Victor Maxwell 1981. godine osudio je svakog \u00c4\u008dlana hrvatske \u00c5\u00a1estorke na 15 godina zatvora. Godinu dana kasnije \u00c5\u00bealbeni je sud potvrdio i presude i kazne, uza zabranu \u00c5\u00bealbe Visokom sudu. Slu\u00c4\u008daj se \u00c4\u008dinio zatvorenim iako su ga pratile brojne kontroverzije, koje se u to vrijeme nisu mogle probiti do australskih medija.<\/p>\n
A onda se, deset godina nakon presude, dogodio obrat. U kolovozu 1991. godine u srpskim dobrovolja\u00c4\u008dkim jedinicama iz BiH koje su ratovale na hrvatskim rati\u00c5\u00a1tima oko Nove Gradi\u00c5\u00a1ke i Oku\u00c4\u008dana, reporter australske televizije ABC Chris Masters prona\u00c5\u00a1ao je Vica Virkeza. Pravo mu je ime bilo Vitomir Misimovi\u00c4\u2021. Bio je Srbin iz Bosanske Gradi\u00c5\u00a1ke. Jo\u00c5\u00a1 ranih sedamdesetih godina pro\u00c5\u00a1log stolje\u00c4\u2021a jugoslavenska ga je obavje\u00c5\u00a1tajna slu\u00c5\u00beba kao devetnaestogodi\u00c5\u00a1njaka poslala u Australiju s la\u00c5\u00benim imenom i zadatkom da se infiltrira u hrvatsku emigrantsku zajednicu u Australiji. Po\u00c5\u00a1to je odradio \u00e2\u20ac\u0153hrvatsku \u00c5\u00a1estorku\u00e2\u20ac\u009d, poslije povratka u BiH od tada\u00c5\u00a1njih je vlasti za nagradu dobio farmu svinja.<\/p>\n
Oslobo\u00c4\u2018eni bez isprike<\/h5>\n
Reporta\u00c5\u00bea je objavljena u ABC-ovoj emisiji Four Corners. I otad po\u00c4\u008dinje postupna javna rehabilitacija \u00e2\u20ac\u0153hrvatske \u00c5\u00a1estorke\u00e2\u20ac\u009d u Australiji. \u00e2\u20ac\u0153Hrvatska \u00c5\u00a1estorka\u00e2\u20ac\u009d ubrzo je tiho pu\u00c5\u00a1tena iz zatvora prije isteka kazne. Ali ne uz ispriku ili poni\u00c5\u00a1tenje presude u montiranom procesu, ve\u00c4\u2021 zbog dobrog vladanja u zatvoru. Australskim institucijama uistinu i nije bilo jednostavno priznati \u00c5\u00a1to se zapravo dogodilo. Prema dr. Johnu Schindleru, biv\u00c5\u00a1em agentu CIA-e koji je radio u Hrvatskoj i BiH kao operativni direktor za elektroni\u00c4\u008dko prislu\u00c5\u00a1kivanje u ratu devedesetih godina pro\u00c5\u00a1log stolje\u00c4\u2021a i autoru vi\u00c5\u00a1e knjiga i \u00c4\u008dlanaka o tajnim slu\u00c5\u00bebama biv\u00c5\u00a1e Jugoslavije, UDBA je kroz ovaj slu\u00c4\u008daj uspjela diskreditirati cijelu hrvatsku zajednicu u Australiji\u00e2\u20ac\u009d. Ali Schindler ide i dalje od toga i u razgovoru za knjigu Hamisha McDonalda Optu\u00c5\u00beeni tvrdi:<\/p>\n
Udba je kroz slu\u00c4\u008daj hrvatska \u00c5\u00a1estorka uspjela paralizirati australsku vladu da kroz ASIO diskreditira cijeli obavje\u00c5\u00a1tajno podmetnuti slu\u00c4\u008daj. ASIO je sasvim sigurno znao da je pri\u00c4\u008da la\u00c5\u00bena, jer su imali snimke Misinovi\u00c4\u2021eva razgovora s jugoslavenskim konzulatom u kojem njima govori \u00c5\u00a1to \u00c4\u2021e u\u00c4\u008diniti, prije nego \u00c5\u00a1to je o tome obavijestio australsku policiju. A svaki slu\u00c5\u00bebenik ASIO-a koji je 70-ih radio na kontraterorizmu prema hrvatskoj iseljeni\u00c4\u008dkoj zajednici morao je znati da su hrvatske emigrantske grupe duboko penetrirane od strane Udbe, da su oni upravljali \u00c4\u008dak i nekim grupama Hrvata koje su provodile vojne treninge u Australiji. Agenti provokatori su standard udba\u00c5\u00a1ke taktike.\u00e2\u20ac\u009d (H. McDonald: Framed)\u00e2\u20ac\u00a6<\/p>\n
To je australski kontekst iz kojeg je, ljutita nakon raspu\u00c5\u00a1tanja, specijalna jedinica ASIO-a za lov na naciste, ideolo\u00c5\u00a1ki i politi\u00c4\u008dki bliska Komunisti\u00c4\u008dkoj partiji Australije, na \u00c4\u008delu s Grahamom Blewittom oti\u00c5\u00a1la u Haag na novi zadatak. Blewitt je oti\u00c5\u00a1ao na mjesto zamjenika glavnog tu\u00c5\u00beitelja u novoosnovani Ha\u00c5\u00a1ki sud \u00c4\u008dak i prije nego \u00c5\u00a1to je imenovan glavni tu\u00c5\u00beitelj Richard Goldstone, zapravo je formirao prvi ured ha\u00c5\u00a1kog tu\u00c5\u00beitelja. S njime su u Haag do\u00c5\u00a1li i prvaci specijalne jedinice za lov na naciste: Bob Reid, John Ralston i Grant Niemann. To su oni Australci za koje je jedan od prvih sudaca Ha\u00c5\u00a1kog suda prof. George Abi-Saab nakon ostavke govorio da su potpuno preuzeli tu\u00c5\u00beiteljstvo, koje je glasnogovornica tu\u00c5\u00beiteljice Florence Hartmann desetak godina kasnije spominjala kao Australce koji zauzimaju klju\u00c4\u008dne pozicije u tu\u00c5\u00beiteljstvu i me\u00c4\u2018u istra\u00c5\u00beiteljima i opstruiraju istragu protiv Milo\u00c5\u00a1evi\u00c4\u2021a i vrha JNA, za koje je Carla del Ponte pisala da nisu izvr\u00c5\u00a1avali njezine naloge i da im nije mogla vjerovati.<\/p>\n
Mark Aarons u svojoj knjizi Dobro do\u00c5\u00a1li, ratni zlo\u00c4\u008dinci pi\u00c5\u00a1e da je Blewitt jo\u00c5\u00a1 prije odlaska u Haag skupljao informacije o australskim dr\u00c5\u00beavljanima koji su \u00e2\u20ac\u0153uzeli oru\u00c5\u00beje i uklju\u00c4\u008dili se u bitke\u00e2\u20ac\u009d i bili \u00e2\u20ac\u0153izravno uklju\u00c4\u008deni u jugoslavenski genocid\u00e2\u20ac\u009d. I bio je ljutit \u00c5\u00a1to su australski sudovi odbijali pokretati postupke po toj njegovoj dokumentaciji. Prema tome kako je kasnije djelovao kao glavni operativac ha\u00c5\u00a1kog Tu\u00c5\u00beiteljstva bilo je razvidno da je za Blewitta komunisti\u00c4\u008dka Jugoslavija bila neupitna vrijednost, da je \u00c5\u00beelio sankcionirati one koji su tu \u00e2\u20ac\u0153vrijednost\u00e2\u20ac\u009d osporili i razbili, da su u sredi\u00c5\u00a1tu njegovih istraga Hrvati, koji su za njega bili nacisti. Ili posve otvoreno \u00e2\u20ac\u201c usta\u00c5\u00a1e.<\/p>\n
No nije to u tom trenutku bio samo Blewittov stav. Bio je to stav sukladan tada\u00c5\u00a1njoj politici dr\u00c5\u00beava britanske krune, uklju\u00c4\u008duju\u00c4\u2021i i Australiju, koje ni nakon posljednjeg rata i stvaranja novih dr\u00c5\u00beava nisu odustajale od svojeg jugoslavenskog balkanskog koncepta sa Srbijom kao regionalnim hegemonom. I bio je to stav posve u skladu s pozicijama biv\u00c5\u00a1ih jugoslavenskih i biv\u00c5\u00a1ih sovjetski obavje\u00c5\u00a1tajnih mre\u00c5\u00bea.<\/p>\n
\n
\n
\n
\n
$\"\"$ <\/div>\n
\n
Da bi se stvorila konstrukcija sustavnog svehrvatskog progona Muslimana u vrijeme muslimansko-hrvatskog rata, Tu\u00c5\u00beiteljstvo je trebalo ne primijetiti nekoliko tisu\u00c4\u2021a mud\u00c5\u00beahedina koji su dolazili u BiH na poziv Izetbegovi\u00c4\u2021a<\/h4>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/section>\n
\u00c5\u00a0estorka iz 2004.<\/h5>\n
Prije nego \u00c5\u00a1to je zbog neslaganja s tada\u00c5\u00a1njom glavnom tu\u00c5\u00beiteljicom Carlom del Ponte dao ostavku na mjesto njezina zamjenika, Graham Blewitt je u Haag\u00c2\u00a0 doveo novu \u00e2\u20ac\u201c hrvatsku \u00c5\u00a1estorku. Na temelju optu\u00c5\u00benice podnesene u travnju 2004., tu ha\u00c5\u00a1ku hrvatsku \u00c5\u00a1estorku \u00c4\u008dinili su: predsjednik samoraspu\u00c5\u00a1tene HR Herceg-Bosne dr. Jadranko Prli\u00c4\u2021, dvojica na\u00c4\u008delnika Glavnog sto\u00c5\u00beera HVO-a, generali Slobodan Praljak i Milivoj Petkovi\u00c4\u2021, ministar obrane u HR Herceg-Bosni Bruno Stoji\u00c4\u2021, \u00c5\u00a1ef vojne policije Valentin \u00c4\u2020ori\u00c4\u2021, i \u00c5\u00a1ef komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pu\u00c5\u00a1i\u00c4\u2021. Unato\u00c4\u008d neslaganju karaktera, glavna tu\u00c5\u00beiteljica nije imala ni\u00c5\u00a1ta protiv optu\u00c5\u00benice za hrvatsku \u00c5\u00a1estorku, koja je simbolizirala Herceg-Bosnu i Hrvate, o kojima je imala gotovo jednako mi\u00c5\u00a1ljenje kao i njezin zamjenik. Nije to skrivala ni u svojim memoarima: \u00c2\u00abJedan od tu\u00c5\u00beitelja ha\u00c5\u00a1kog tribunala, Kana\u00c4\u2018anin, u kuloarima poznat po svojim dosjetkama i naklapanjima, smislio je jednostavan aforizam kojim je opisao razliku izme\u00c4\u2018u Srba i Hrvata koji su poku\u00c5\u00a1avali onemogu\u00c4\u2021iti rad Tribunala. \u00e2\u20ac\u0153Srbi su kurvini sinovi\u00e2\u20ac\u009d, govorio bi, \u00e2\u20ac\u0153no Hrvati su podli kurvini sinovi\u00e2\u20ac\u009d (C. del Ponte, Gospo\u00c4\u2018a tu\u00c5\u00beiteljica, str. 239).<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Podlim kurvinim sinovima\u00e2\u20ac\u009d pripala je i jednako podla optu\u00c5\u00benica. Bila je to najop\u00c5\u00a1irnija optu\u00c5\u00benica\u00c2\u00a0 od svih koje je Ha\u00c5\u00a1ki sud ikada podnio, sadr\u00c5\u00beavala je 26 to\u00c4\u008daka, na osamdesetak stranica, obuhvativ\u00c5\u00a1i sve doga\u00c4\u2018aje koji su se ikada ikomu iz tu\u00c5\u00beiteljskog tima mogli u\u00c4\u008diniti kao ratni zlo\u00c4\u008din Hrvata nad Bo\u00c5\u00a1njacima\/Muslimanima, na teritoriju cijele Herceg-Bosne od njezina osnivanja 18. studenog 1991. do travnja 1994. godine, odnosno do potpisivanja hrvatsko-muslimanskog Washingtonskog sporazuma o stvaranju Federacije BiH. Sve doga\u00c4\u2018aje i zlo\u00c4\u008dine koji su se u to vrijeme dogodili na tom prostoru tu\u00c5\u00beiteljstvo je zbrojilo i spojilo u optu\u00c5\u00benici i kvalificiralo kao veliki svehrvatski-udru\u00c5\u00beeni zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dki pothvat progona Muslimana\/Bo\u00c5\u00a1njaka s prostora HZ\/HR Herceg-Bosne\u00e2\u20ac\u00a6<\/p>\n
Na popisu \u00c4\u008dlanova udru\u00c5\u00beenoga zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dkog pokreta nakon Tu\u00c4\u2018mana i \u00c5\u00a0u\u00c5\u00a1ka vode\u00c4\u2021a su mjesta pripadala jo\u00c5\u00a1 dvojici pokojnika: zapovjedniku Zdru\u00c5\u00beenog sto\u00c5\u00beera Hrvatske vojske Janku Bobetku i predsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mati Bobanu. Tek nakon njih slijedili su \u00c5\u00beivi optu\u00c5\u00beenici, ta nova, ha\u00c5\u00a1ka hrvatska \u00c5\u00a1estorka: Prli\u00c4\u2021, Stoji\u00c4\u2021, Praljak, Petkovi\u00c4\u2021, \u00c4\u2020ori\u00c4\u2021 i Pu\u00c5\u00a1i\u00c4\u2021. A nakon njih dolazio je sijaset \u00e2\u20ac\u0153ostalih\u00e2\u20ac\u009d sudionika udru\u00c5\u00beenog zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dkog pothvata. Tko su bili \u00e2\u20ac\u0153ostali\u00e2\u20ac\u009d?<\/p>\n
Cilj pothvata bio je: \u00e2\u20ac\u0153politi\u00c4\u008dki i vojno pod\u00c4\u008diniti te trajno ukloniti i etni\u00c4\u008dki o\u00c4\u008distiti bosanske Muslimane i druge nehrvate, kako bi se ostvarila velika Hrvatska u granicama nekada\u00c5\u00a1nje Banovine Hrvatske.<\/p>\n
Su\u00c4\u2018enje je po\u00c4\u008delo 2006. godine u Haagu. Svaki pravnik znade da ovakve optu\u00c5\u00benice kolektivizirane krivnje u civiliziranu svijetu ne postoje, kao \u00c5\u00a1to je svaki okrivljenik ili odvjetnik svjestan da je obrana od takve optu\u00c5\u00benice \u00e2\u20ac\u201c nemogu\u00c4\u2021a. Te da je cilj procesa ponajmanje individualizirati i utvrditi kaznenu odgovornost. Sasvim suprotno, optu\u00c5\u00benica je bila uvod u kolektiviziranje krivnje. U svehrvatsku krivnju.<\/p>\n
\n
\n
\n
\n
$\"\"$ <\/p>\n
Sr\u00c4\u2018an Vran\u00c4\u008di\u00c4\u2021 \/ HANZA MEDIA<\/div>\n<\/div>\n
\n
Osim medijski vrlo eksponiranih zlo\u00c4\u008dina u Ahmi\u00c4\u2021ima i Stupnom Dolu na podru\u00c4\u008dju sredi\u00c5\u00a1nje Bosne, na podru\u00c4\u008dju Hercegovine, u kojoj je djelovala hrvatska \u00c5\u00a1estorka, nije bilo ni likvidacija ratnih zarobljenika, a ni masovnih grobnica<\/h4>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/section>\n
Difamacija u Sydneyju i Haagu<\/h5>\n
Po ciljevima, metodama i rezultatima proces ha\u00c5\u00a1koj hrvatskoj \u00c5\u00a1estorci umnogome je podsje\u00c4\u2021ao na proces australskoj \u00e2\u20ac\u0153hrvatskoj \u00c5\u00a1estorci\u00e2\u20ac\u009d u Sydneyu. Oba su procesa bila konstrukcija istra\u00c5\u00beitelja i obavje\u00c5\u00a1tajnih slu\u00c5\u00bebi. U oba slu\u00c4\u008daja tu\u00c5\u00beiteljstvo je upotrebljavalo izmanipulirane i namjenski proizvedene dokaze, a suci su se pravili da to ne vide. U australskom je slu\u00c4\u008daju cilj bio difamirati kao teroristi\u00c4\u008dku cijelu hrvatsku iseljeni\u00c4\u008dku zajednicu u Australiji, uo\u00c4\u008di o\u00c4\u008dekivana raspada komunisti\u00c4\u008dke Jugoslavije. U ha\u00c5\u00a1kom je slu\u00c4\u008daju cilj bio difamirati hrvatsku dr\u00c5\u00beavu, difamirati Hrvate u BiH, osvetiti im se i kazniti ih za razbijanje stare i onemogu\u00c4\u2021ivanje stvaranja neke nove Jugoslavije.<\/p>\n
Op\u00c4\u2021ine s prete\u00c5\u00beito hrvatskim stanovni\u00c5\u00a1tvom povezale u HZ Herceg-Bosnu kako bi se organizirale za samoobranu. Za ha\u00c5\u00a1ko Tu\u00c5\u00beiteljstvo upravo tu po\u00c4\u008dinje udru\u00c5\u00beeni zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dki pothvat progona Muslimana\/Bo\u00c5\u00a1njaka, vo\u00c4\u2018en iz Zagreba, kako bi se stvorila tzv. velika Hrvatska u granicama nekada\u00c5\u00a1nje Banovine Hrvatske, nikad realiziranog hrvatsko-srpskog dogovora iz 1939., uo\u00c4\u008di ratnog raspada prve Jugoslavije.<\/p>\n
Da bi se mogla iskonstruirati teza o svehrvatskom pothvatu progona Muslimana\/Bo\u00c5\u00a1njaka, valjalo je proglasiti nebitnim i ni\u00c5\u00a1tavnim odnos hrvatskog vodstva prema BiH i prema Muslimanima\/Bo\u00c5\u00a1njacima prije izbijanja me\u00c4\u2018usobnog rata u BiH: kako politi\u00c4\u008dki odnos, tako i konkretnu savezni\u00c4\u008dku pomo\u00c4\u2021. Zahvaljuju\u00c4\u2021i Hrvatima u BiH uspio je referendum o samostalnosti, koji su bosanski Srbi bojkotirali. Tek nakon uspjelog referenduma, BiH je uop\u00c4\u2021e dobila priliku postati dr\u00c5\u00beava. Uz to: Hrvatska je bila prva dr\u00c5\u00beava koja je diplomatski priznala BiH. Prva je prihvatila sve me\u00c4\u2018unarodne mirovne planove njezina preustrojstva \u00e2\u20ac\u201c Cutilleirov plan, Vance-Owenov plan, Owen-Stoltenbergov plan kao i kasniji plan tzv. kontaktne skupine predvo\u00c4\u2018ene SAD-om, koji je rezultirao Daytonskim mirovnim sporazumom. Ba\u00c5\u00a1 na svakom dokumentu Hrvatske zajednice i kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne u zaglavlju stoji ime dr\u00c5\u00beave Bosne i Hercegovine. Konkretne oblike pomo\u00c4\u2021i pregledno je sistematizirao optu\u00c5\u00beeni general Slobodan Praljak u svojoj zavr\u00c5\u00a1noj rije\u00c4\u008di obrane pred Ha\u00c5\u00a1kim sudom:<\/p>\n
Obuka policajaca iz BiH u Hrvatskoj, a koje \u00c5\u00a1alje SDA jo\u00c5\u00a1 1991. godine, obuka pilota ABiH u Republici Hrvatskoj, obuka i opremanje \u00c4\u008ditavih postrojba ABiH u Hrvatskoj, zbrinjavanje stotina tisu\u00c4\u2021a muslimanskih izbjeglica u RH, organiziranje eksteritorijalnog \u00c5\u00a1kolstva za muslimane izbjeglice u RH i to na, tada jo\u00c5\u00a1 nepostoje\u00c4\u2021em, bosanskom jeziku, vremenski neprekinuto naoru\u00c5\u00beavanje ABiH, municija, nafta i lijekovi, i hrana i ostala potrebna logistika ABiH za vo\u00c4\u2018enje rata, lije\u00c4\u008denje vi\u00c5\u00a1e od 10.000 ranjenih boraca ABiH u hrvatskim bolnicama, omogu\u00c4\u2021avanje dolaska vi\u00c5\u00a1e tisu\u00c4\u2021a mud\u00c5\u00beahedina u ABiH, regularni logisti\u00c4\u008dki centri ABiH u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Samoboru, tijekom cijelog rata. I sve to besplatno\u00e2\u20ac\u00a6<\/p>\n
Nabrajaju\u00c4\u2021i sve oblike pomo\u00c4\u2021i, Praljak je konstatirao:<\/p>\n
Nikada u povijesti ratovanja jedan narod \u00e2\u20ac\u201c (Hrvati) \u00e2\u20ac\u201c nije tako i toliko pomogao drugi narod \u00e2\u20ac\u201c (Bo\u00c5\u00a1njaci\/Muslimani) \u00e2\u20ac\u201c i onda kada su potonji okrenuli svoju vojsku \u00e2\u20ac\u201c (ABiH) \u00e2\u20ac\u201c protiv Hrvata \u00e2\u20ac\u201c (HVO) \u00e2\u20ac\u201c u BiH. Nikada u povijesti ratovanja zapovjednik jedne vojske (HVO-a) nije propu\u00c5\u00a1tao konvoje oru\u00c5\u00beja (i ostalog) drugoj vojsci (ABiH) i onda kada je ta vojska (ABiH) to oru\u00c5\u00beje (i ostalo) koristila za napade na one koji su joj to propustili (transkript Prli\u00c4\u2021 i ostali, str. 52510-52511).<\/p>\n
\n
\n
\n
\n
$\"\"$ <\/div>\n
\n
Glavni su krimen bila lo\u00c5\u00a1a postupanja u zato\u00c4\u008deni\u00c4\u008dkim logorima za bo\u00c5\u00a1nja\u00c4\u008dke ratne zarobljenike (Dretelj, Helidrom, Gabela, Vojno, Stolac), a najve\u00c4\u2021i me\u00c4\u2018u njima izvo\u00c4\u2018enje zarobljenika na kopanje rovova, pri \u00c4\u008demu je vi\u00c5\u00a1e zarobljenika poginulo<\/h4>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/section>\n
Ofenzive ABiH<\/h5>\n
Tu\u00c5\u00beiteljstvu je to sve bilo nebitno. Smatralo je da su pru\u00c5\u00beanjem pomo\u00c4\u2021i Hrvati samo dobro prikrivali svoje prave zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dke namjere.<\/p>\n
Da bi se stvorila konstrukcija sustavnog svehrvatskog progona Muslimana\/Bo\u00c5\u00a1njaka u vrijeme muslimansko-hrvatskog rata, tu\u00c5\u00beiteljstvo je trebalo ne vidjeti ratne operacije i odnos snaga na terenu. Trebalo je ne vidjeti da u vrijeme velike srpske proljetne ofenzive potkraj o\u00c5\u00beujka i na po\u00c4\u008detku travnja 1993. godine muslimanska ABiH gomila svoje korpuse na podru\u00c4\u008dju sredi\u00c5\u00a1nje Bosne i po\u00c4\u008dinje kopati rovove prema formalnim saveznicima HVO-u. Trebalo je ne primijetiti da je sve ve\u00c4\u2021e ofenzivne operacije u muslimansko-hrvatskom ratu vodila Armija BiH a da se HVO uglavnom branio, ondje gdje je bio, u gradovima i selima u kojima je imao ve\u00c4\u2021inu i politi\u00c4\u008dku vlast u skladu s rezultatima prvih vi\u00c5\u00a1estrana\u00c4\u008dkih izbora. Trebalo je ne primijetiti nekoliko tisu\u00c4\u2021a stranih islamskih boraca, tzv. mud\u00c5\u00beahedina koji su dolazili u BiH na poziv Alije Izetbegovi\u00c4\u2021a i vodstva islamske zajednice BiH, a potom postali sastavni dio Armije BiH. Trebalo je smatrati neva\u00c5\u00benim da su uvjeti za rat stvarani tako \u00c5\u00a1to su predstavnici muslimanske stranke SDA Alije Izetbegovi\u00c4\u2021a po\u00c4\u008deli napu\u00c5\u00a1tati legalne organe lokalnih vlasti, ondje gdje su dijelili vlast s HDZ-om i po\u00c4\u008deli stvarati svoje paralelne organe vlasti. I, naposljetku, trebalo je vjerovati da se otvaraju\u00c4\u2021i frontu prema Hrvatima Alija Izetbegovi\u00c4\u2021 uistinu bori \u00e2\u20ac\u0153za gra\u00c4\u2018ansku republiku BiH\u00e2\u20ac\u009d, kako je to javno govorio, da je njegova Islamska deklaracija iz 1970. godine tek romanti\u00c4\u008darski esej, a ne, kao \u00c5\u00a1to joj i sam naslov i podnaslov ka\u00c5\u00beu: Jedan program islamizacije Muslimana i muslimanskih naroda. Na\u00c5\u00a1 cilj: islamizacija Muslimana, na\u00c5\u00a1a deviza: vjerovati i boriti se. I trebalo je previdjeti da svojom politikom devedesetih Izetbegovi\u00c4\u2021 po\u00c4\u008dinje provoditi ono \u00c5\u00a1to je prije tridesetak godina napisao mladi pravnik Alija Izetbegovi\u00c4\u2021 .<\/p>\n
Bin Ladenova \u00e2\u20ac\u0153akademija\u00e2\u20ac\u009d<\/h5>\n
Dok se javno zauzimao za unitarnu gra\u00c4\u2018ansku dr\u00c5\u00beavu BiH, ili se na me\u00c4\u2018unarodnim pregovorima u \u00c5\u00bdenevi predstavljao kao skromni i pomalo naivni gra\u00c4\u2018anski intelektualac, u Be\u00c4\u008du je u\u00c5\u00beivao u luksuzu. Za njega i suradnike bila su zakupljena dva kata jednoga luksuznog hotela, gdje je s dr. Fatihom al Hasaneninijem planirao i dogovarao islamizaciju BiH, tj. sijanje sjemena globalnog d\u00c5\u00beihadizma. Sudanac s globalnim opsegom djelovanja, dr. Hasanenini (prema nekim informacijama tako\u00c4\u2018er jedan od biv\u00c5\u00a1ih polaznika Pan\u00c4\u008deva\u00c4\u008dke akademije KOS-a) u to je vrijeme za sebe tvrdio da je on pravi \u00e2\u20ac\u0153ministar financija u vladi Alije Izetbegovi\u00c4\u2021a\u00e2\u20ac\u009d. Bio je blizak suradnik Osame bin Ladena, a slu\u00c5\u00bebeno je vodio me\u00c4\u2018unarodnu nevladinu organizaciju Third World Relief Agency (TWRA), sa sjedi\u00c5\u00a1tem u Be\u00c4\u008du, koja je nakon napada na New York 11. rujna 2001. godine stavljena na listu teroristi\u00c4\u008dkih organizacija. TWRA je bila glavni financijer i podupiratelj islamizacije BiH i dolaska stranih islamskih boraca, mud\u00c5\u00beahedina u BiH. Alija Izetbegovi\u00c4\u2021 bio je njihov glavni suradnik i sugovornik njihovih vo\u00c4\u2018a.<\/p>\n
Na prostorima sredi\u00c5\u00a1nje Bosne, koje su Muslimani\/Bo\u00c5\u00a1njaci dijelili s Hrvatima, daleko od ratnih linija sukoba sa Srbima, uz pomo\u00c4\u2021 nekoliko tisu\u00c4\u2021a stranih mud\u00c5\u00beahedina, zapo\u00c4\u008deo je projekt uspostave islamskog poretka u malim lokalnim zajednicama, najprije u selima iznad Travnika, Zenice, Bugojna, Konjica, da bi se, po\u00c5\u00a1to je pokret oja\u00c4\u008dao, spustili i u gradove. Ba\u00c5\u00a1 kao \u00c5\u00a1to je Izetbegovi\u00c4\u2021 napisao u Islamskoj deklaraciji: najprije su bili propovjednici, da bi potom postali vojnici, kao dio Armije BiH. Ondje je primijenjeno na\u00c4\u008delo iz Deklaracije da su islam i neislamski poredci me\u00c4\u2018usobno nespojivi jer \u00e2\u20ac\u0153nema mira ni koegzistencije izme\u00c4\u2018u islamske vjere i neislamskih dru\u00c5\u00a1tava i politi\u00c4\u008dkih institucija\u00e2\u20ac\u009d. Kako je to izgledalo u brdima iznad Travnika, opisao je pred Ha\u00c5\u00a1kim sudom jedan od mud\u00c5\u00beahedinskih zapovjednika, Ali Hamad, podrijetlom iz Bahraina, koji je u to vrijeme imao bosanskohercegova\u00c4\u008dko dr\u00c5\u00beavljanstvo, koje su mu na temelju ratnih zasluga dodijelile strukture Alije Izetbegovi\u00c4\u2021a, bio je u zeni\u00c4\u008dkom zatvoru osu\u00c4\u2018en za teroristi\u00c4\u008dki akt podmetanja autobombe u Mostaru 1997. godine. Svoje je d\u00c5\u00beihadisti\u00c4\u008dke vje\u00c5\u00a1tine Ali Hamad stjecao u Afganistanu tri puta, me\u00c4\u2018u ostalim i u d\u00c5\u00beihadisti\u00c4\u008dkoj \u00e2\u20ac\u0153akademiji\u00e2\u20ac\u009d koju je osobno vodio Osama bin Laden:<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153U suradnji s ABiH , moja je jedinica, ba\u00c5\u00a1 kao i druge jedinice s podru\u00c4\u008dja Travnika, dobila zapovijed da o\u00c4\u008disti podru\u00c4\u008dje od Gu\u00c4\u008de Gore do Travnika, od svih Hrvata, kako vojnika tako i civila. A mud\u00c5\u00beahedini koji su bili u vojnom logoru Mehuri\u00c4\u2021i, kao i sve druge jedinice ABiH s podru\u00c4\u008dja Zenice, dobile su zadatak o\u00c4\u008distiti podru\u00c4\u008dje od Mehuri\u00c4\u2021a do Gu\u00c4\u008de Gore. U\u00c4\u008dinili smo to istovremeno, tako da smo se ja iz Travnika i Bijelog Bu\u00c4\u008dja i mud\u00c5\u00beahedini iz Mehuri\u00c4\u2021a, sastali u Gu\u00c4\u008doj Gori. Time je cesta Travnik-Zenica bila potpuno o\u00c4\u008di\u00c5\u00a1\u00c4\u2021ena od svih Hrvata, kako vojnika tako i civila.\u00e2\u20ac\u009d (transkript Deli\u00c4\u2021, str. 16).<\/p>\n
\n
\n
\n
\n
$\"\"$ <\/div>\n
\n
Svjedo\u00c4\u008denje Stipe Mesi\u00c4\u2021a u Haagu kao za\u00c5\u00a1ti\u00c4\u2021enog svjedoka na su\u00c4\u2018enju Tihomiru Bla\u00c5\u00a1ki\u00c4\u2021u do danas je ostalo slu\u00c5\u00bebeno za\u00c5\u00a1ti\u00c4\u2021eno. Jedan od njegovih prvih poteza kao predsjednika bilo je otvaranje cijelog Tu\u00c4\u2018manova arhiva ha\u00c5\u00a1kim istra\u00c5\u00beiteljima<\/h4>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/section>\n
Dekapitacije<\/h5>\n
U tom \u00e2\u20ac\u0153\u00c4\u008di\u00c5\u00a1\u00c4\u2021enju\u00e2\u20ac\u009d mud\u00c5\u00beahedini su ritualnim odrubljivanjem glava ubili 36 zarobljenih vojnika HVO-a i hrvatskih civila. No sve se to nije smjelo vidjeti, \u00c4\u008duti, znati, primijetiti u postupku protiv \u00e2\u20ac\u0153hrvatske \u00c5\u00a1estorke\u00e2\u20ac\u009d, koji je vo\u00c4\u2018en u zavr\u00c5\u00a1noj fazi ha\u00c5\u00a1kih su\u00c4\u2018enja, kao \u00c5\u00a1to se to nije smjelo znati u postupcima protiv Hrvata iz La\u00c5\u00a1vanske doline u prvim su\u00c4\u2018enjima pred Ha\u00c5\u00a1kim sudom. Razlika je bila u tome \u00c5\u00a1to su u prvim postupcima suci jedva dopu\u00c5\u00a1tali bilo kakvo spominjanje mud\u00c5\u00beahedina. Na su\u00c4\u2018enju \u00e2\u20ac\u0153hrvatskoj \u00c5\u00a1estorci\u00e2\u20ac\u009d, koje je vo\u00c4\u2018eno nakon 11. rujna, po\u00c5\u00a1to su dokazi o mud\u00c5\u00beahedinima i njihovim zlo\u00c4\u008dinima predo\u00c4\u008deni u su\u00c4\u2018enjima zapovjednicima ABiH: Enveru Had\u00c5\u00beihasanovi\u00c4\u2021u, Amiru Kuburi i Rasimu Deli\u00c4\u2021u, i po\u00c5\u00a1to je BiH u zapadnim sigurnosnim agencijama percipirana kao kolijevka modernog d\u00c5\u00beihadizma \u00e2\u20ac\u201c mud\u00c5\u00beahedini su se smjeli spomenuti. Ali kao da i nisu. Njihov je utjecaj bio posve banaliziran. Uostalom, \u00c4\u008dak i na su\u00c4\u2018enju zapovjednicima ABiH njihov su utjecaj banalizirali svjedoci kojima su suci Ha\u00c5\u00a1kog suda najvi\u00c5\u00a1e vjerovali, zapovjednici britanskog bataljuna UNPROFOR-a.<\/p>\n
Tako je zapovjednik britanskog bataljuna UNPROFOR-a u vrijeme ovog \u00e2\u20ac\u0153\u00c4\u008di\u00c5\u00a1\u00c4\u2021enja\u00e2\u20ac\u009d, general Alastair Duncan, koji je u srpnju osobno zapovjedio svojim vojnicima da zapucaju na mud\u00c5\u00beahedine koji su nadirali prema crkvi u Gu\u00c4\u008doj Gori u kojoj su skloni\u00c5\u00a1te prona\u00c5\u00a1li hrvatski civili, u svibnju 2004. godine, na su\u00c4\u2018enju zapovjedniku 3. korpusa ABiH, Enveru Had\u00c5\u00beihasanovi\u00c4\u2021u, svjedo\u00c4\u008dio ne\u00c5\u00a1to posve druk\u00c4\u008dije:<\/p>\n
Informacije o mud\u00c5\u00beahedinima je vjerojatno bilo najte\u00c5\u00bee dokazati i najte\u00c5\u00bee provjeriti. Jer, nikad nisam uistinu znao, postoje li oni ili ne. Razmi\u00c5\u00a1ljao sam, bez obzira na to postoje li ili ne, trebalo bi ih izmisliti, jer njihova prisutnost je sama po sebi bila iznimno efektno oru\u00c5\u00beje.<\/p>\n
Kad su ljudi znali da dolaze mud\u00c5\u00beahedini, ta bi se sela odmah ispraznila. Oni su imali ogroman efekt. I vjerujem da ih je 3. korpus koristio kao vrlo zna\u00c4\u008dajno sredstvo propagande. Bili su ne\u00c5\u00a1to \u00c5\u00a1to uvijek mo\u00c5\u00beete negirati, a zapravo podupirati. I bili su vrlo va\u00c5\u00beno oru\u00c5\u00beje, jer na kraju dana bitku dobivate kada porazite duh naroda, a ne njegovo fizi\u00c4\u008dko bi\u00c4\u2021e. Mud\u00c5\u00beahedini su za to bili upravo izvrsno oru\u00c5\u00beje.<\/p>\n
U vrijeme svjedo\u00c4\u008denja general Duncan vodio je britanski centar kopnenog ratovanja obu\u00c4\u008davaju\u00c4\u2021i britansku vojsku ratovanju u Afganistanu.<\/p>\n
Ni tu\u00c5\u00beitelje, a u skladu s time ni suce uop\u00c4\u2021e nije zanimala individualna ili zapovjedna odgovornost bilo kojeg od optu\u00c5\u00beenika \u00e2\u20ac\u0153hrvatske \u00c5\u00a1estorke\u00e2\u20ac\u009d, ve\u00c4\u2021 samo njihovo sudjelovanje u udru\u00c5\u00beenom projektu progona. Sve je bilo napravljeno tako da se optu\u00c5\u00beeni ne mogu obraniti. Cilj i nisu bili pojedinci, ve\u00c4\u2021 Herceg-Bosna i Hrvatska.<\/p>\n
Usta\u00c5\u00a1e i glazbenici<\/h5>\n
Uza sve to, Hrvate je uvijek pratila kvalifikacija \u00e2\u20ac\u201c usta\u00c5\u00a1a. U ve\u00c4\u2021ini ratnih zapovijedi oficira ABiH, od prvog \u00c5\u00a1efa ABiH Sefera Halilovi\u00c4\u2021a nadalje, oni za HVO uistinu rabe naziv \u00e2\u20ac\u201c usta\u00c5\u00a1e. No istu su terminologiju pred sudom upotrebljavali i brojni strani svjedoci: britanski zapovjednici UNPROFOR-a, pripadnici Europske promatra\u00c4\u008dke misije (EUMM), novinari\u00e2\u20ac\u00a6<\/p>\n
Osobito je slikovito bilo svjedo\u00c4\u008denje o temi \u00e2\u20ac\u0153usta\u00c5\u00a1a\u00e2\u20ac\u009d u Uskoplju\/Gornjem Vakufu jedne vojne lije\u00c4\u008dnice iz britanske mobilne ambulante. Lije\u00c4\u008dnici i lije\u00c4\u008dnice iz britanskih terenskih ambulanti u svih poznavatelja rata u BiH uvijek izazivaju posebne asocijacije. Anegdotalno je poznata bila pri\u00c4\u008da o britanskim ambulantnim kolima, kao klasiku britanske vojne \u00c5\u00a1pijuna\u00c5\u00bee u BiH, u kojima od instrumenata za elektroni\u00c4\u008dku \u00c5\u00a1pijuna\u00c5\u00beu nema mjesta ni za jedna nosila.<\/p>\n
Dr. Jacqueline Carter u svojoj je ambulanti prokrstarila mnoga boji\u00c5\u00a1ta u BiH i kasnije na Kosovu. Imala je specijalizaciju iz ginekologije, \u00c5\u00a1to je bilo malo neobi\u00c4\u008dno s obzirom na prete\u00c5\u00beito mu\u00c5\u00a1ki sastav britanskog bataljuna UNPROFOR-a. S njom su u mobilnoj ambulanti, prema njezinim rije\u00c4\u008dima, bili i \u00c4\u008dlanovi glazbenog sastava britanske vojske, koji su privremeno slu\u00c5\u00beili kao bolni\u00c4\u008dari. Doktorica Carter je sa svojim glazbenicima i svojim ambulantnim kolima bila uvijek ondje gdje bi uskoro potom zaratilo. Tako se potkraj 1992. i na po\u00c4\u008detku 1993. godine na\u00c5\u00a1la u Uskoplju\/Gornjem Vakufu, u kojem je u sije\u00c4\u008dnju 1993. godine izbio prvi muslimansko-hrvatski sukob. Po ustaljenoj matrici i doktorica je Carter uzrok sukoba, koji joj je objasnio Hrvat koji se zvao Avdo, vidjela u \u00e2\u20ac\u0153usta\u00c5\u00a1koj zastavi\u00e2\u20ac\u009d, koja je bila izvje\u00c5\u00a1ena u Uskoplju. Odvjetnica generala Petkovi\u00c4\u2021a, Vesna Alaburi\u00c4\u2021 , u unakrsnom je ispitivanju propitala o usta\u00c5\u00a1ama i njihovoj zastavi. Na \u00c5\u00a1to to\u00c4\u008dno misli kada govori o usta\u00c5\u00a1ama?<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Usta\u00c5\u00a1a \u00e2\u20ac\u201c to je bila zastava, zastava kojom su se koristili\u00e2\u20ac\u00a6\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Ispri\u00c4\u008davam se, ali ne pitam vas o usta\u00c5\u00a1koj zastavi, nego tko su bili usta\u00c5\u00a1e?\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Koliko sam ja razumjela, usta\u00c5\u00a1e su bili militantni dijelovi HVO-a. Ma ne HVO-a\u00e2\u20ac\u00a6 Oni su bili vojni element. Imali su vojno zna\u00c4\u008denje.\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Hvala. A recite nam kako je izgledala usta\u00c5\u00a1ka zastava? Koju je vrstu zastave upotrebljavao taj vojni element?\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Ne mogu se sjetiti zastave, ba\u00c5\u00a1 same zastave\u00e2\u20ac\u00a6 Kao \u00c5\u00a1to sam rekla, nisam bila na terenu tih dana\u00e2\u20ac\u00a6\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Rekli ste da su prema va\u00c5\u00a1em shva\u00c4\u2021anju usta\u00c5\u00a1e bili ekstremno krilo HVO-a, je li tako?\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Ne. Ispravila sam se kazav\u00c5\u00a1i da su prema mome shva\u00c4\u2021anju usta\u00c5\u00a1e bili \u00e2\u20ac\u201c bili su jedan ekstrem \u00e2\u20ac\u201c ne nu\u00c5\u00beno ekstrem HVO-a, nego jedan ba\u00c5\u00a1 ekstremni element. Ne nu\u00c5\u00beno HVO-a.\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Ekstremni element \u00c4\u008dega?\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Pa\u00e2\u20ac\u00a6 jedne organizacije.\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Ali ne znate koje organizacije?\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Pa\u00e2\u20ac\u00a6 U tom kontekstu, sje\u00c4\u2021anje mi govori, da su imali veze s HVO-om, ali ne jednozna\u00c4\u008dno\u00e2\u20ac\u00a6\u00e2\u20ac\u009d (transkript Prli\u00c4\u2021 i ostali, str. 3407-3408, str. 3410).<\/p>\n
Uz cijelu pripremljenu konstrukciju, za hrvatski zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dki pothvat tako visoke razine nedostajalo je dovoljno velikih zlo\u00c4\u008dina koji bi upozoravali na sustavan plan ili onih koji bi bili izravno povezani s nekim od optu\u00c5\u00beenika iz \u00e2\u20ac\u0153hrvatske \u00c5\u00a1estorke\u00e2\u20ac\u009d iz kojih bi se mogla izvesti individualna ili izravna zapovjedna odgovornost.<\/p>\n
Pet godina rasprave<\/h5>\n
Osim medijski vrlo eksponiranih zlo\u00c4\u008dina u Ahmi\u00c4\u2021ima i Stupnom Dolu na podru\u00c4\u008dju sredi\u00c5\u00a1nje Bosne, na podru\u00c4\u008dju Herceg-Bosne, odnosno Hercegovine, u kojoj je djelovala hrvatska \u00c5\u00a1estorka nije bilo ni likvidacija ratnih zarobljenika za koje bi se mogla tra\u00c5\u00beiti visoka zapovjedna odgovornost, a ni masovnih grobnica. Glavni su krimen bila lo\u00c5\u00a1a postupanja u zato\u00c4\u008deni\u00c4\u008dkim logorima za bo\u00c5\u00a1nja\u00c4\u008dke\/ muslimanske ratne zarobljenike (Dretelj, Helidrom, Gabela, Vojno, Stolac), a najve\u00c4\u2021i me\u00c4\u2018u njima izvo\u00c4\u2018enje zarobljenika na kopanje rovova, pri \u00c4\u008demu je vi\u00c5\u00a1e zarobljenika poginulo. No iz toga graditi zapovjednu odgovornost prema cijelom politi\u00c4\u008dkom i vojnom vrhu Herceg-Bosne i implicirati kaznenu odgovornost prema cijelom dr\u00c5\u00beavnom i vojnom vrhu Hrvatske i prema cijelom hrvatskom narodu ipak je bila vrlo preuveli\u00c4\u008dana zada\u00c4\u2021a.<\/p>\n
Zato su u nedostatku uvjerljive kaznene supstance i optu\u00c5\u00benica i proces oti\u00c5\u00a1li u \u00c5\u00a1irinu: iz evidencije bo\u00c5\u00a1nja\u00c4\u008dko\/muslimanske obavje\u00c5\u00a1tajne slu\u00c5\u00bebe AID-a te iz evidencija UNPROFOR-a i Europske promatra\u00c4\u008dke misije preuzeti su gotovo statisti\u00c4\u008dki svi pojedina\u00c4\u008dni zlo\u00c4\u008dini i ekscesi po\u00c4\u008dinjeni bilo gdje na teritoriju Herceg-Bosne, u kojima su sudjelovali pripadnici HVO-a. Potom se o njima raspravljalo godinama u sudnici, u dosad najve\u00c4\u2021em i najduljem procesu me\u00c4\u2018unarodnog kaznenog pravosu\u00c4\u2018a. Od predaje hrvatske \u00c5\u00a1estorke Ha\u00c5\u00a1kom sudu do pravomo\u00c4\u2021ne presude pro\u00c5\u00a1lo je trinaest i pol godina. Sama je sudska rasprava trajala pet godina.<\/p>\n
U nedostatku reprezentativnih zlo\u00c4\u008dina tu\u00c5\u00beiteljstvo je poja\u00c4\u008dalo dokazivanje politi\u00c4\u008dke namjere hrvatskog dr\u00c5\u00beavnog vodstva da podijeli BiH. Iz tog je navodnog Tu\u00c4\u2018manova glavnog plana tu\u00c5\u00beiteljstvo izvodilo cijeli koncept progona Bo\u00c5\u00a1njaka\/Muslimana u svehrvatskom zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dkom pothvatu, \u00c4\u008dinjenicama usprkos. U tome je na\u00c5\u00a1lo mnogo saveznika i u Hrvatskoj, me\u00c4\u2018u kojima je najpoznatiji biv\u00c5\u00a1i predsjednik dr\u00c5\u00beave Stipe Mesi\u00c4\u2021. Njegovo svjedo\u00c4\u008denje kao za\u00c5\u00a1ti\u00c4\u2021enog svjedoka na su\u00c4\u2018enju Tihomiru Bla\u00c5\u00a1ki\u00c4\u2021u do danas je ostalo slu\u00c5\u00bebeno za\u00c5\u00a1ti\u00c4\u2021eno unato\u00c4\u008d tomu \u00c5\u00a1to je u dva mandata bio predsjednik dr\u00c5\u00beave. Po\u00c5\u00a1to je u\u00c5\u00a1ao u Ured predsjednika, jedan od prvih poteza predsjednika Mesi\u00c4\u2021a bilo je otvaranje cijelog arhiva prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu\u00c4\u2018mana ha\u00c5\u00a1kim istra\u00c5\u00beiteljima.<\/p>\n
Politi\u00c4\u008dki cilj<\/h5>\n
Proces i prvostupanjska presuda \u00e2\u20ac\u0153hrvatskoj \u00c5\u00a1estorci\u00e2\u20ac\u009d i prije pravomo\u00c4\u2021ne presude ostvarili su velik dio politi\u00c4\u008dkog cilja. Hrvati su politi\u00c4\u008dki posve marginalizirani u BiH, ohrabrena je daljnja islamizacija bo\u00c5\u00a1nja\u00c4\u008dko-hrvatske Federacije BiH. Kombinacijom kaznenih i politi\u00c4\u008dkih progona uni\u00c5\u00a1ten je cijeli ratni zapovjedni kadar HVO-a, jedine vojske u BiH, koja nije imala ishodi\u00c5\u00a1te u komunisti\u00c4\u008dkoj JNA, koja je sebe vidjela u NATO-u, a ne u savezu s Crvenom armijom, niti je mud\u00c5\u00beahedine do\u00c5\u00beivljavala kao svoju bra\u00c4\u2021u. Svi su zapovjednici HVO-a pod istragama ili ve\u00c4\u2021 imaju pravomo\u00c4\u2021ne optu\u00c5\u00benice tu\u00c5\u00beiteljstva za ratne zlo\u00c4\u008dine pred lokalnim sudovima u BiH. Me\u00c4\u2018u tu\u00c5\u00beiteljima su i biv\u00c5\u00a1i vojni tu\u00c5\u00beitelji i suci ABiH s podru\u00c4\u008dja Travnika i Zenice, koji su u ratu primjenjivali \u00c5\u00a1erijatski zakon. Zahvaljuju\u00c4\u2021i institucionalnoj samobitnosti Republike Srpske, Srbi su uspjeli donekle parirati muslimansko\/bo\u00c5\u00a1nja\u00c4\u008dkoj dominaciji pred lokalnim sudovima. A ponovo imaju i zajedni\u00c4\u008dki politi\u00c4\u008dki cilj: oslabiti, marginalizirati i istisnuti Hrvate i preko procesa za ratne zlo\u00c4\u008dine.<\/p>\n
Bez obzira na to kakva bila pravomo\u00c4\u2021na presuda hrvatskoj \u00c5\u00a1estorci pred Ha\u00c5\u00a1kim sudom, politi\u00c4\u008dko -sudska\u00c2\u00a0<\/p>\n<\/div>\n<\/section>\n<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/section>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
Vi\u00c5\u00a1nja Stare\u00c5\u00a1ina, ugledna novinarka i publicistkinja, koja sustavno, od njegova osnutka, prati rad Me\u00c4\u2018unarodnog suda za ratne zlo\u00c4\u008dine po\u00c4\u008dinjene na podru\u00c4\u008dju biv\u00c5\u00a1e Jugoslavije, upravo priprema za objavu novu knjigu – Hrvati pod Kosovim krilom: zavr\u00c5\u00a1ni ra\u00c4\u008dun Haa\u00c5\u00a1kog suda, u kojoj detaljno, na temelju brojnih dokumenata i vi\u00c5\u00a1egodi\u00c5\u00a1njeg istra\u00c5\u00beivanja, rasvjetljuje duboku povijesnu, politi\u00c4\u008dku i obavje\u00c5\u00a1tajnu pozadinu su\u00c4\u2018enja u Haagu \u00c5\u00a1estorici Hrvata iz Herceg-Bosne, optu\u00c5\u00beenih za etni\u00c4\u008dko \u00c4\u008di\u00c5\u00a1\u00c4\u2021enje Muslimana\/Bo\u00c5\u00a1njaka i poku\u00c5\u00a1aj stvaranja \u00e2\u20ac\u0153velike Hrvatske\u00e2\u20ac\u009d.<\/p>\n
Uo\u00c4\u008di kona\u00c4\u008dne presude, koju Ha\u00c5\u00a1ki sud izri\u00c4\u008de 29. studenoga, nakon trinaest i pol godina koliko je pro\u00c5\u00a1lo od dizanja optu\u00c5\u00benice i 11 godina od po\u00c4\u008detka su\u00c4\u2018enja, Globus donosi ulomke iz Stare\u00c5\u00a1inine knjige u kojima se iznose na vidjelo \u00c4\u008dinjenice, javnosti dosad potpuno nepoznate, \u00c5\u00a1to su imale klju\u00c4\u008dnu ulogu u sastavljanju najop\u00c5\u00a1irnije optu\u00c5\u00benice u povijesti me\u00c4\u2018unarodnog kaznenog pravosu\u00c4\u2018a. Neke od njih bacaju tamnu sjenu na ovaj posljednji ha\u00c5\u00a1ki proces i poti\u00c4\u008du opravdano pitanje: jesu li tu\u00c5\u00beitelji doista bili vo\u00c4\u2018eni samo \u00c5\u00beeljom da se ustanovi istina ili su i sami bili kontaminirani politi\u00c4\u008dkim motivima i ideolo\u00c5\u00a1kim predrasudama?<\/p>\n<\/div>\n<\/section>\n<\/div>\n
Da bi se razumjele ha\u00c5\u00a1ke istrage zlo\u00c4\u008dina koje su vo\u00c4\u2018ene protiv politi\u00c4\u008dkog i vojnog vrha Hrvata u Hrvatskoj i u BiH te optu\u00c5\u00benice kojima su one okon\u00c4\u008dane, va\u00c5\u00beno je poznavati prethodnu profesionalnu biografiju dugogodi\u00c5\u00a1njega zamjenika glavnog tu\u00c5\u00beitelja \u00e2\u20ac\u201c Australca Grahama Blewitta. Jednako je va\u00c5\u00beno poznavati i djelovanje jugoslavenskih obavje\u00c5\u00a1tajnih slu\u00c5\u00bebi prema hrvatskoj iseljeni\u00c4\u008dkoj zajednici u Australiji, uklju\u00c4\u008duju\u00c4\u2021i i njihovu ulogu u jednom od najpoznatijih sudskih procesa u Australiji poznatom kao \u00e2\u20ac\u201c hrvatska \u00c5\u00a1estorka.<\/p>\n
Prije dolaska u Haag na mjesto prvog operativca u uredu tu\u00c5\u00beitelja, Graham Blewitt sedam je godina bio zamjenik voditelja, a potom i voditelj specijalne istra\u00c5\u00beiteljske jedinice (SIU) osnovane u sklopu Australske obavje\u00c5\u00a1tajne agencije (ASIO) kako bi prikupila dokaze za ratne zlo\u00c4\u008dine protiv nacisti\u00c4\u008dkih ratnih zlo\u00c4\u008dinaca iz Drugog svjetskog rata. SIU je 1987. godine osnovala vlada australskog premijera, laburista Boba Hawkea. Njegovo je osnivanje zapravo isprovocirala serija radiodokumentaraca emitirana 1986. godine, koji su navodno razotkrivali kako se niz nacisti\u00c4\u008dkih zlo\u00c4\u008dinaca iz razdoblja Drugog svjetskog rata skriva (i) u Australiji. Jedan od suautora tih radiodokumentaraca bio je Mark Aarons, koji je istodobno bio i aktivist Komunisti\u00c4\u008dke partije Australije.<\/p>\n
Specijalna jedinica<\/h5>\n
No \u00c4\u008dak ni u akti\u00c2\u00advisti\u00c4\u008dkom zanosu Aarons nije mogao prikriti \u00c4\u008dinjenice, koje su bile porazne za Blewittovu jedinicu i njezine istrage. U sedam godina postojanja Blewittova specijalna jedinica istra\u00c5\u00beivala je 800 slu\u00c4\u008dajeva mahom navodnih nacisti\u00c4\u008dkih zlo\u00c4\u008dinaca iz balti\u00c4\u008dkih dr\u00c5\u00beava biv\u00c5\u00a1eg SSSR-a: Estonije, Latvije i Letonije. Od svih tih istraga uspjela je podnijeti samo tri optu\u00c5\u00bena prijedloga australskom dr\u00c5\u00beavnom odvjetni\u00c5\u00a1tvu, a nijedan od njih nije prihva\u00c4\u2021en ni procesuiran.<\/p>\n
<\/div>\n
U vrijeme kada je laburisti\u00c4\u008dki premijer Keating raspustio Blewittovu specijalnu jedinicu za lov na naciste, australski se ASIO suo\u00c4\u008davao sa spoznajama i posljedicama ozbiljne penetracije obavje\u00c5\u00a1tajnih slu\u00c5\u00bebi nekada\u00c5\u00a1njih komunisti\u00c4\u008dkih dr\u00c5\u00beava u australski sustav: SSSR-a, Jugoslavije, \u00c4\u0152ehoslova\u00c4\u008dke, Bugarske, Isto\u00c4\u008dne Njema\u00c4\u008dke. Kako u svojoj knjizi Tajni hladni rat \u00e2\u20ac\u201c Slu\u00c5\u00bebena povijest ASIA 1975-1979 navodi dr. John Blaxland, ASIO je tijekom osamdesetih bio svjestan da sovjetske obavje\u00c5\u00a1tajne slu\u00c5\u00bebe KGB i GRU pove\u00c4\u2021avaju broj agenata u Australiji i poku\u00c5\u00a1avaju penetrirati u sustav, dr\u00c5\u00beali su ih na oku, ali nisu uspijevali odgonetnuti njihove motive i nisu nalazili na\u00c4\u008din da im pariraju.<\/p>\n
Iako su 40 godina prou\u00c4\u008davali djelovanja agenata ruskih obavje\u00c5\u00a1tajnih slu\u00c5\u00bebi, imali pod nadzorom njihove agente, kako pra\u00c4\u2021enjem tako i prislu\u00c5\u00a1kivanjem komunikacija veleposlanstava, iako su to\u00c4\u008dno znali koji su njihovi prioriteti djelovanja, ASIO nije bio u stanju uhvatiti niti jednog od tih agenata na djelu.<\/p>\n
Mo\u00c5\u00beda su naknadno otkrili da je jedan od motiva bio i difamirati iseljenike iz biv\u00c5\u00a1ih pribalti\u00c4\u008dkih dr\u00c5\u00beava u Australiji i sprije\u00c4\u008diti njihovo osamostaljenje nakon predvidivog sloma komunizma i raspada Sovjetskog Saveza. Sovjetske, ba\u00c5\u00a1 kao i jugoslavenske obavje\u00c5\u00a1tajne slu\u00c5\u00bebe bile su korak ispred predvidjev\u00c5\u00a1i raspad i pripremaju\u00c4\u2021i se za nj.<\/p>\n
\n
\n
\n
\n
$\"\"$ <\/p>\n
Oleg Moskaljov \/ HANZA MEDIA<\/div>\n<\/div>\n
\n
Prije nego \u00c5\u00a1to je postao zamjenik glavnog tu\u00c5\u00beitelja Ha\u00c5\u00a1kog suda Graham Blewitt bio je na \u00c4\u008delu specijalne jedinice Australske obavje\u00c5\u00a1tajne agencije (ASIO) za \u00e2\u20ac\u0153lov na naciste\u00e2\u20ac\u009d. S podacima kojima je izvor bila jugoslavenska tajna slu\u00c5\u00beba 1979. predvodio je akciju uhi\u00c4\u2021enja \u00c5\u00a1estorice Hrvata iz okolice Sydneya pod optu\u00c5\u00bebom da planiraju podmetnuti bombe u sydneyski vodovod<\/h4>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/section>\n
Hrvatska \u00c5\u00a1estorka 80-ih<\/h5>\n
ASIO je znao, konstatira dr. Blaxland, da jugoslavenske obavje\u00c5\u00a1tajne slu\u00c5\u00bebe nastoje prodrijeti u hrvatske emigrantske zajednice, da planiraju ubojstva Hrvata, od kojih su barem dva uspjeli i sprije\u00c4\u008diti. No u to su vrijeme bili suo\u00c4\u008deni i s najve\u00c4\u2021im porazom australskog sigurnosnog, policijskog i pravosudnog sustava na tzv. antiteroristi\u00c4\u008dkom slu\u00c4\u008daju koji je bio poznat kao slu\u00c4\u008daj \u00e2\u20ac\u0153hrvatska \u00c5\u00a1estorka\u00e2\u20ac\u009d.<\/p>\n
Slu\u00c4\u008daj \u00e2\u20ac\u0153hrvatska \u00c5\u00a1estorka\u00e2\u20ac\u009d dobio je naziv po \u00c5\u00a1estorici australskih Hrvata: Maksimilijanu Maksu Bebi\u00c4\u2021u, Vjekoslavu Vicu Brajkovi\u00c4\u2021u, bra\u00c4\u2021i Joeu i Iliji Kokotovi\u00c4\u2021u, Antonu Zviroti\u00c4\u2021u i Mili Neki\u00c4\u2021u. \u00c5\u00bdivjeli su i radili u gradi\u00c4\u2021u Lightgowu u okolici Sydneya, u pokrajini New South Wales (NSW), sve dok u ve\u00c4\u008dernjim satima 8. velja\u00c4\u008de 1979. godine u njihove ku\u00c4\u2021e nisu upale specijalne postrojbe savezne australske policije i uhitile ih zbog sumnji da spremaju veliki teroristi\u00c4\u008dki napad u Australiji.<\/p>\n
Bila je to antiteroristi\u00c4\u008dka operacija desetlje\u00c4\u2021a u Australiji. Navodno planirani teroristi\u00c4\u008dki napad nekoliko je sati ranije australskoj policiji prijavio njihov navodni urotni\u00c4\u008dki kompanjon u teroristi\u00c4\u008dkom planu i navodni Hrvat Vico Virkez, koji se predomislio prije navodno planiranog napada. Prema Virkezovoj dojavi policiji, hrvatski su ekstremisti planirali podmetnuti bombe u glavnu razvodnu stanicu vodovoda u Sydneyu, u Elizabetanski teatar u kojem je tih dana trebao gostovati jedan jugoslavenski pjeva\u00c4\u008dko-plesni ansambl, na glavni kolodvor i u lokalni jugoslavenski klub, \u00c5\u00a1to je uvijek bio sinonim za ispostavu jugoslavenskih tajnih slu\u00c5\u00bebi.<\/p>\n
Hrvatska \u00c5\u00a1estorka optu\u00c5\u00beena je za bomba\u00c5\u00a1ku urotu. Vico Virkez bio je svjedok optu\u00c5\u00bebe, imao je zasebno su\u00c4\u2018enje, osu\u00c4\u2018en je na 15 mjeseci zatvora, pu\u00c5\u00a1ten nakon odslu\u00c5\u00beenih 10 mjeseci kazne, a potom se vratio u tada\u00c5\u00a1nju Jugoslaviju. Proces hrvatskoj \u00c5\u00a1estorci bio je najdulji i najve\u00c4\u2021i kazneni proces u povijesti Australije. Nakon deset mjeseci su\u00c4\u2018enja, tijekom kojih je ispitano 111 svjedoka, pojedini i po nekoliko puta, na su\u00c4\u2018enju \u00c4\u008diji su transkripti imali vi\u00c5\u00a1e od 5000 stranica teksta, sudac Victor Maxwell 1981. godine osudio je svakog \u00c4\u008dlana hrvatske \u00c5\u00a1estorke na 15 godina zatvora. Godinu dana kasnije \u00c5\u00bealbeni je sud potvrdio i presude i kazne, uza zabranu \u00c5\u00bealbe Visokom sudu. Slu\u00c4\u008daj se \u00c4\u008dinio zatvorenim iako su ga pratile brojne kontroverzije, koje se u to vrijeme nisu mogle probiti do australskih medija.<\/p>\n
A onda se, deset godina nakon presude, dogodio obrat. U kolovozu 1991. godine u srpskim dobrovolja\u00c4\u008dkim jedinicama iz BiH koje su ratovale na hrvatskim rati\u00c5\u00a1tima oko Nove Gradi\u00c5\u00a1ke i Oku\u00c4\u008dana, reporter australske televizije ABC Chris Masters prona\u00c5\u00a1ao je Vica Virkeza. Pravo mu je ime bilo Vitomir Misimovi\u00c4\u2021. Bio je Srbin iz Bosanske Gradi\u00c5\u00a1ke. Jo\u00c5\u00a1 ranih sedamdesetih godina pro\u00c5\u00a1log stolje\u00c4\u2021a jugoslavenska ga je obavje\u00c5\u00a1tajna slu\u00c5\u00beba kao devetnaestogodi\u00c5\u00a1njaka poslala u Australiju s la\u00c5\u00benim imenom i zadatkom da se infiltrira u hrvatsku emigrantsku zajednicu u Australiji. Po\u00c5\u00a1to je odradio \u00e2\u20ac\u0153hrvatsku \u00c5\u00a1estorku\u00e2\u20ac\u009d, poslije povratka u BiH od tada\u00c5\u00a1njih je vlasti za nagradu dobio farmu svinja.<\/p>\n
Oslobo\u00c4\u2018eni bez isprike<\/h5>\n
Reporta\u00c5\u00bea je objavljena u ABC-ovoj emisiji Four Corners. I otad po\u00c4\u008dinje postupna javna rehabilitacija \u00e2\u20ac\u0153hrvatske \u00c5\u00a1estorke\u00e2\u20ac\u009d u Australiji. \u00e2\u20ac\u0153Hrvatska \u00c5\u00a1estorka\u00e2\u20ac\u009d ubrzo je tiho pu\u00c5\u00a1tena iz zatvora prije isteka kazne. Ali ne uz ispriku ili poni\u00c5\u00a1tenje presude u montiranom procesu, ve\u00c4\u2021 zbog dobrog vladanja u zatvoru. Australskim institucijama uistinu i nije bilo jednostavno priznati \u00c5\u00a1to se zapravo dogodilo. Prema dr. Johnu Schindleru, biv\u00c5\u00a1em agentu CIA-e koji je radio u Hrvatskoj i BiH kao operativni direktor za elektroni\u00c4\u008dko prislu\u00c5\u00a1kivanje u ratu devedesetih godina pro\u00c5\u00a1log stolje\u00c4\u2021a i autoru vi\u00c5\u00a1e knjiga i \u00c4\u008dlanaka o tajnim slu\u00c5\u00bebama biv\u00c5\u00a1e Jugoslavije, UDBA je kroz ovaj slu\u00c4\u008daj uspjela diskreditirati cijelu hrvatsku zajednicu u Australiji\u00e2\u20ac\u009d. Ali Schindler ide i dalje od toga i u razgovoru za knjigu Hamisha McDonalda Optu\u00c5\u00beeni tvrdi:<\/p>\n
Udba je kroz slu\u00c4\u008daj hrvatska \u00c5\u00a1estorka uspjela paralizirati australsku vladu da kroz ASIO diskreditira cijeli obavje\u00c5\u00a1tajno podmetnuti slu\u00c4\u008daj. ASIO je sasvim sigurno znao da je pri\u00c4\u008da la\u00c5\u00bena, jer su imali snimke Misinovi\u00c4\u2021eva razgovora s jugoslavenskim konzulatom u kojem njima govori \u00c5\u00a1to \u00c4\u2021e u\u00c4\u008diniti, prije nego \u00c5\u00a1to je o tome obavijestio australsku policiju. A svaki slu\u00c5\u00bebenik ASIO-a koji je 70-ih radio na kontraterorizmu prema hrvatskoj iseljeni\u00c4\u008dkoj zajednici morao je znati da su hrvatske emigrantske grupe duboko penetrirane od strane Udbe, da su oni upravljali \u00c4\u008dak i nekim grupama Hrvata koje su provodile vojne treninge u Australiji. Agenti provokatori su standard udba\u00c5\u00a1ke taktike.\u00e2\u20ac\u009d (H. McDonald: Framed)\u00e2\u20ac\u00a6<\/p>\n
To je australski kontekst iz kojeg je, ljutita nakon raspu\u00c5\u00a1tanja, specijalna jedinica ASIO-a za lov na naciste, ideolo\u00c5\u00a1ki i politi\u00c4\u008dki bliska Komunisti\u00c4\u008dkoj partiji Australije, na \u00c4\u008delu s Grahamom Blewittom oti\u00c5\u00a1la u Haag na novi zadatak. Blewitt je oti\u00c5\u00a1ao na mjesto zamjenika glavnog tu\u00c5\u00beitelja u novoosnovani Ha\u00c5\u00a1ki sud \u00c4\u008dak i prije nego \u00c5\u00a1to je imenovan glavni tu\u00c5\u00beitelj Richard Goldstone, zapravo je formirao prvi ured ha\u00c5\u00a1kog tu\u00c5\u00beitelja. S njime su u Haag do\u00c5\u00a1li i prvaci specijalne jedinice za lov na naciste: Bob Reid, John Ralston i Grant Niemann. To su oni Australci za koje je jedan od prvih sudaca Ha\u00c5\u00a1kog suda prof. George Abi-Saab nakon ostavke govorio da su potpuno preuzeli tu\u00c5\u00beiteljstvo, koje je glasnogovornica tu\u00c5\u00beiteljice Florence Hartmann desetak godina kasnije spominjala kao Australce koji zauzimaju klju\u00c4\u008dne pozicije u tu\u00c5\u00beiteljstvu i me\u00c4\u2018u istra\u00c5\u00beiteljima i opstruiraju istragu protiv Milo\u00c5\u00a1evi\u00c4\u2021a i vrha JNA, za koje je Carla del Ponte pisala da nisu izvr\u00c5\u00a1avali njezine naloge i da im nije mogla vjerovati.<\/p>\n
Mark Aarons u svojoj knjizi Dobro do\u00c5\u00a1li, ratni zlo\u00c4\u008dinci pi\u00c5\u00a1e da je Blewitt jo\u00c5\u00a1 prije odlaska u Haag skupljao informacije o australskim dr\u00c5\u00beavljanima koji su \u00e2\u20ac\u0153uzeli oru\u00c5\u00beje i uklju\u00c4\u008dili se u bitke\u00e2\u20ac\u009d i bili \u00e2\u20ac\u0153izravno uklju\u00c4\u008deni u jugoslavenski genocid\u00e2\u20ac\u009d. I bio je ljutit \u00c5\u00a1to su australski sudovi odbijali pokretati postupke po toj njegovoj dokumentaciji. Prema tome kako je kasnije djelovao kao glavni operativac ha\u00c5\u00a1kog Tu\u00c5\u00beiteljstva bilo je razvidno da je za Blewitta komunisti\u00c4\u008dka Jugoslavija bila neupitna vrijednost, da je \u00c5\u00beelio sankcionirati one koji su tu \u00e2\u20ac\u0153vrijednost\u00e2\u20ac\u009d osporili i razbili, da su u sredi\u00c5\u00a1tu njegovih istraga Hrvati, koji su za njega bili nacisti. Ili posve otvoreno \u00e2\u20ac\u201c usta\u00c5\u00a1e.<\/p>\n
No nije to u tom trenutku bio samo Blewittov stav. Bio je to stav sukladan tada\u00c5\u00a1njoj politici dr\u00c5\u00beava britanske krune, uklju\u00c4\u008duju\u00c4\u2021i i Australiju, koje ni nakon posljednjeg rata i stvaranja novih dr\u00c5\u00beava nisu odustajale od svojeg jugoslavenskog balkanskog koncepta sa Srbijom kao regionalnim hegemonom. I bio je to stav posve u skladu s pozicijama biv\u00c5\u00a1ih jugoslavenskih i biv\u00c5\u00a1ih sovjetski obavje\u00c5\u00a1tajnih mre\u00c5\u00bea.<\/p>\n
\n
\n
\n
\n
$\"\"$ <\/div>\n
\n
Da bi se stvorila konstrukcija sustavnog svehrvatskog progona Muslimana u vrijeme muslimansko-hrvatskog rata, Tu\u00c5\u00beiteljstvo je trebalo ne primijetiti nekoliko tisu\u00c4\u2021a mud\u00c5\u00beahedina koji su dolazili u BiH na poziv Izetbegovi\u00c4\u2021a<\/h4>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/section>\n
\u00c5\u00a0estorka iz 2004.<\/h5>\n
Prije nego \u00c5\u00a1to je zbog neslaganja s tada\u00c5\u00a1njom glavnom tu\u00c5\u00beiteljicom Carlom del Ponte dao ostavku na mjesto njezina zamjenika, Graham Blewitt je u Haag\u00c2\u00a0 doveo novu \u00e2\u20ac\u201c hrvatsku \u00c5\u00a1estorku. Na temelju optu\u00c5\u00benice podnesene u travnju 2004., tu ha\u00c5\u00a1ku hrvatsku \u00c5\u00a1estorku \u00c4\u008dinili su: predsjednik samoraspu\u00c5\u00a1tene HR Herceg-Bosne dr. Jadranko Prli\u00c4\u2021, dvojica na\u00c4\u008delnika Glavnog sto\u00c5\u00beera HVO-a, generali Slobodan Praljak i Milivoj Petkovi\u00c4\u2021, ministar obrane u HR Herceg-Bosni Bruno Stoji\u00c4\u2021, \u00c5\u00a1ef vojne policije Valentin \u00c4\u2020ori\u00c4\u2021, i \u00c5\u00a1ef komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pu\u00c5\u00a1i\u00c4\u2021. Unato\u00c4\u008d neslaganju karaktera, glavna tu\u00c5\u00beiteljica nije imala ni\u00c5\u00a1ta protiv optu\u00c5\u00benice za hrvatsku \u00c5\u00a1estorku, koja je simbolizirala Herceg-Bosnu i Hrvate, o kojima je imala gotovo jednako mi\u00c5\u00a1ljenje kao i njezin zamjenik. Nije to skrivala ni u svojim memoarima: \u00c2\u00abJedan od tu\u00c5\u00beitelja ha\u00c5\u00a1kog tribunala, Kana\u00c4\u2018anin, u kuloarima poznat po svojim dosjetkama i naklapanjima, smislio je jednostavan aforizam kojim je opisao razliku izme\u00c4\u2018u Srba i Hrvata koji su poku\u00c5\u00a1avali onemogu\u00c4\u2021iti rad Tribunala. \u00e2\u20ac\u0153Srbi su kurvini sinovi\u00e2\u20ac\u009d, govorio bi, \u00e2\u20ac\u0153no Hrvati su podli kurvini sinovi\u00e2\u20ac\u009d (C. del Ponte, Gospo\u00c4\u2018a tu\u00c5\u00beiteljica, str. 239).<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Podlim kurvinim sinovima\u00e2\u20ac\u009d pripala je i jednako podla optu\u00c5\u00benica. Bila je to najop\u00c5\u00a1irnija optu\u00c5\u00benica\u00c2\u00a0 od svih koje je Ha\u00c5\u00a1ki sud ikada podnio, sadr\u00c5\u00beavala je 26 to\u00c4\u008daka, na osamdesetak stranica, obuhvativ\u00c5\u00a1i sve doga\u00c4\u2018aje koji su se ikada ikomu iz tu\u00c5\u00beiteljskog tima mogli u\u00c4\u008diniti kao ratni zlo\u00c4\u008din Hrvata nad Bo\u00c5\u00a1njacima\/Muslimanima, na teritoriju cijele Herceg-Bosne od njezina osnivanja 18. studenog 1991. do travnja 1994. godine, odnosno do potpisivanja hrvatsko-muslimanskog Washingtonskog sporazuma o stvaranju Federacije BiH. Sve doga\u00c4\u2018aje i zlo\u00c4\u008dine koji su se u to vrijeme dogodili na tom prostoru tu\u00c5\u00beiteljstvo je zbrojilo i spojilo u optu\u00c5\u00benici i kvalificiralo kao veliki svehrvatski-udru\u00c5\u00beeni zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dki pothvat progona Muslimana\/Bo\u00c5\u00a1njaka s prostora HZ\/HR Herceg-Bosne\u00e2\u20ac\u00a6<\/p>\n
Na popisu \u00c4\u008dlanova udru\u00c5\u00beenoga zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dkog pokreta nakon Tu\u00c4\u2018mana i \u00c5\u00a0u\u00c5\u00a1ka vode\u00c4\u2021a su mjesta pripadala jo\u00c5\u00a1 dvojici pokojnika: zapovjedniku Zdru\u00c5\u00beenog sto\u00c5\u00beera Hrvatske vojske Janku Bobetku i predsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mati Bobanu. Tek nakon njih slijedili su \u00c5\u00beivi optu\u00c5\u00beenici, ta nova, ha\u00c5\u00a1ka hrvatska \u00c5\u00a1estorka: Prli\u00c4\u2021, Stoji\u00c4\u2021, Praljak, Petkovi\u00c4\u2021, \u00c4\u2020ori\u00c4\u2021 i Pu\u00c5\u00a1i\u00c4\u2021. A nakon njih dolazio je sijaset \u00e2\u20ac\u0153ostalih\u00e2\u20ac\u009d sudionika udru\u00c5\u00beenog zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dkog pothvata. Tko su bili \u00e2\u20ac\u0153ostali\u00e2\u20ac\u009d?<\/p>\n
Cilj pothvata bio je: \u00e2\u20ac\u0153politi\u00c4\u008dki i vojno pod\u00c4\u008diniti te trajno ukloniti i etni\u00c4\u008dki o\u00c4\u008distiti bosanske Muslimane i druge nehrvate, kako bi se ostvarila velika Hrvatska u granicama nekada\u00c5\u00a1nje Banovine Hrvatske.<\/p>\n
Su\u00c4\u2018enje je po\u00c4\u008delo 2006. godine u Haagu. Svaki pravnik znade da ovakve optu\u00c5\u00benice kolektivizirane krivnje u civiliziranu svijetu ne postoje, kao \u00c5\u00a1to je svaki okrivljenik ili odvjetnik svjestan da je obrana od takve optu\u00c5\u00benice \u00e2\u20ac\u201c nemogu\u00c4\u2021a. Te da je cilj procesa ponajmanje individualizirati i utvrditi kaznenu odgovornost. Sasvim suprotno, optu\u00c5\u00benica je bila uvod u kolektiviziranje krivnje. U svehrvatsku krivnju.<\/p>\n
\n
\n
\n
\n
$\"\"$ <\/p>\n
Sr\u00c4\u2018an Vran\u00c4\u008di\u00c4\u2021 \/ HANZA MEDIA<\/div>\n<\/div>\n
\n
Osim medijski vrlo eksponiranih zlo\u00c4\u008dina u Ahmi\u00c4\u2021ima i Stupnom Dolu na podru\u00c4\u008dju sredi\u00c5\u00a1nje Bosne, na podru\u00c4\u008dju Hercegovine, u kojoj je djelovala hrvatska \u00c5\u00a1estorka, nije bilo ni likvidacija ratnih zarobljenika, a ni masovnih grobnica<\/h4>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/section>\n
Difamacija u Sydneyju i Haagu<\/h5>\n
Po ciljevima, metodama i rezultatima proces ha\u00c5\u00a1koj hrvatskoj \u00c5\u00a1estorci umnogome je podsje\u00c4\u2021ao na proces australskoj \u00e2\u20ac\u0153hrvatskoj \u00c5\u00a1estorci\u00e2\u20ac\u009d u Sydneyu. Oba su procesa bila konstrukcija istra\u00c5\u00beitelja i obavje\u00c5\u00a1tajnih slu\u00c5\u00bebi. U oba slu\u00c4\u008daja tu\u00c5\u00beiteljstvo je upotrebljavalo izmanipulirane i namjenski proizvedene dokaze, a suci su se pravili da to ne vide. U australskom je slu\u00c4\u008daju cilj bio difamirati kao teroristi\u00c4\u008dku cijelu hrvatsku iseljeni\u00c4\u008dku zajednicu u Australiji, uo\u00c4\u008di o\u00c4\u008dekivana raspada komunisti\u00c4\u008dke Jugoslavije. U ha\u00c5\u00a1kom je slu\u00c4\u008daju cilj bio difamirati hrvatsku dr\u00c5\u00beavu, difamirati Hrvate u BiH, osvetiti im se i kazniti ih za razbijanje stare i onemogu\u00c4\u2021ivanje stvaranja neke nove Jugoslavije.<\/p>\n
Op\u00c4\u2021ine s prete\u00c5\u00beito hrvatskim stanovni\u00c5\u00a1tvom povezale u HZ Herceg-Bosnu kako bi se organizirale za samoobranu. Za ha\u00c5\u00a1ko Tu\u00c5\u00beiteljstvo upravo tu po\u00c4\u008dinje udru\u00c5\u00beeni zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dki pothvat progona Muslimana\/Bo\u00c5\u00a1njaka, vo\u00c4\u2018en iz Zagreba, kako bi se stvorila tzv. velika Hrvatska u granicama nekada\u00c5\u00a1nje Banovine Hrvatske, nikad realiziranog hrvatsko-srpskog dogovora iz 1939., uo\u00c4\u008di ratnog raspada prve Jugoslavije.<\/p>\n
Da bi se mogla iskonstruirati teza o svehrvatskom pothvatu progona Muslimana\/Bo\u00c5\u00a1njaka, valjalo je proglasiti nebitnim i ni\u00c5\u00a1tavnim odnos hrvatskog vodstva prema BiH i prema Muslimanima\/Bo\u00c5\u00a1njacima prije izbijanja me\u00c4\u2018usobnog rata u BiH: kako politi\u00c4\u008dki odnos, tako i konkretnu savezni\u00c4\u008dku pomo\u00c4\u2021. Zahvaljuju\u00c4\u2021i Hrvatima u BiH uspio je referendum o samostalnosti, koji su bosanski Srbi bojkotirali. Tek nakon uspjelog referenduma, BiH je uop\u00c4\u2021e dobila priliku postati dr\u00c5\u00beava. Uz to: Hrvatska je bila prva dr\u00c5\u00beava koja je diplomatski priznala BiH. Prva je prihvatila sve me\u00c4\u2018unarodne mirovne planove njezina preustrojstva \u00e2\u20ac\u201c Cutilleirov plan, Vance-Owenov plan, Owen-Stoltenbergov plan kao i kasniji plan tzv. kontaktne skupine predvo\u00c4\u2018ene SAD-om, koji je rezultirao Daytonskim mirovnim sporazumom. Ba\u00c5\u00a1 na svakom dokumentu Hrvatske zajednice i kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne u zaglavlju stoji ime dr\u00c5\u00beave Bosne i Hercegovine. Konkretne oblike pomo\u00c4\u2021i pregledno je sistematizirao optu\u00c5\u00beeni general Slobodan Praljak u svojoj zavr\u00c5\u00a1noj rije\u00c4\u008di obrane pred Ha\u00c5\u00a1kim sudom:<\/p>\n
Obuka policajaca iz BiH u Hrvatskoj, a koje \u00c5\u00a1alje SDA jo\u00c5\u00a1 1991. godine, obuka pilota ABiH u Republici Hrvatskoj, obuka i opremanje \u00c4\u008ditavih postrojba ABiH u Hrvatskoj, zbrinjavanje stotina tisu\u00c4\u2021a muslimanskih izbjeglica u RH, organiziranje eksteritorijalnog \u00c5\u00a1kolstva za muslimane izbjeglice u RH i to na, tada jo\u00c5\u00a1 nepostoje\u00c4\u2021em, bosanskom jeziku, vremenski neprekinuto naoru\u00c5\u00beavanje ABiH, municija, nafta i lijekovi, i hrana i ostala potrebna logistika ABiH za vo\u00c4\u2018enje rata, lije\u00c4\u008denje vi\u00c5\u00a1e od 10.000 ranjenih boraca ABiH u hrvatskim bolnicama, omogu\u00c4\u2021avanje dolaska vi\u00c5\u00a1e tisu\u00c4\u2021a mud\u00c5\u00beahedina u ABiH, regularni logisti\u00c4\u008dki centri ABiH u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Samoboru, tijekom cijelog rata. I sve to besplatno\u00e2\u20ac\u00a6<\/p>\n
Nabrajaju\u00c4\u2021i sve oblike pomo\u00c4\u2021i, Praljak je konstatirao:<\/p>\n
Nikada u povijesti ratovanja jedan narod \u00e2\u20ac\u201c (Hrvati) \u00e2\u20ac\u201c nije tako i toliko pomogao drugi narod \u00e2\u20ac\u201c (Bo\u00c5\u00a1njaci\/Muslimani) \u00e2\u20ac\u201c i onda kada su potonji okrenuli svoju vojsku \u00e2\u20ac\u201c (ABiH) \u00e2\u20ac\u201c protiv Hrvata \u00e2\u20ac\u201c (HVO) \u00e2\u20ac\u201c u BiH. Nikada u povijesti ratovanja zapovjednik jedne vojske (HVO-a) nije propu\u00c5\u00a1tao konvoje oru\u00c5\u00beja (i ostalog) drugoj vojsci (ABiH) i onda kada je ta vojska (ABiH) to oru\u00c5\u00beje (i ostalo) koristila za napade na one koji su joj to propustili (transkript Prli\u00c4\u2021 i ostali, str. 52510-52511).<\/p>\n
\n
\n
\n
\n
$\"\"$ <\/div>\n
\n
Glavni su krimen bila lo\u00c5\u00a1a postupanja u zato\u00c4\u008deni\u00c4\u008dkim logorima za bo\u00c5\u00a1nja\u00c4\u008dke ratne zarobljenike (Dretelj, Helidrom, Gabela, Vojno, Stolac), a najve\u00c4\u2021i me\u00c4\u2018u njima izvo\u00c4\u2018enje zarobljenika na kopanje rovova, pri \u00c4\u008demu je vi\u00c5\u00a1e zarobljenika poginulo<\/h4>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/section>\n
Ofenzive ABiH<\/h5>\n
Tu\u00c5\u00beiteljstvu je to sve bilo nebitno. Smatralo je da su pru\u00c5\u00beanjem pomo\u00c4\u2021i Hrvati samo dobro prikrivali svoje prave zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dke namjere.<\/p>\n
Da bi se stvorila konstrukcija sustavnog svehrvatskog progona Muslimana\/Bo\u00c5\u00a1njaka u vrijeme muslimansko-hrvatskog rata, tu\u00c5\u00beiteljstvo je trebalo ne vidjeti ratne operacije i odnos snaga na terenu. Trebalo je ne vidjeti da u vrijeme velike srpske proljetne ofenzive potkraj o\u00c5\u00beujka i na po\u00c4\u008detku travnja 1993. godine muslimanska ABiH gomila svoje korpuse na podru\u00c4\u008dju sredi\u00c5\u00a1nje Bosne i po\u00c4\u008dinje kopati rovove prema formalnim saveznicima HVO-u. Trebalo je ne primijetiti da je sve ve\u00c4\u2021e ofenzivne operacije u muslimansko-hrvatskom ratu vodila Armija BiH a da se HVO uglavnom branio, ondje gdje je bio, u gradovima i selima u kojima je imao ve\u00c4\u2021inu i politi\u00c4\u008dku vlast u skladu s rezultatima prvih vi\u00c5\u00a1estrana\u00c4\u008dkih izbora. Trebalo je ne primijetiti nekoliko tisu\u00c4\u2021a stranih islamskih boraca, tzv. mud\u00c5\u00beahedina koji su dolazili u BiH na poziv Alije Izetbegovi\u00c4\u2021a i vodstva islamske zajednice BiH, a potom postali sastavni dio Armije BiH. Trebalo je smatrati neva\u00c5\u00benim da su uvjeti za rat stvarani tako \u00c5\u00a1to su predstavnici muslimanske stranke SDA Alije Izetbegovi\u00c4\u2021a po\u00c4\u008deli napu\u00c5\u00a1tati legalne organe lokalnih vlasti, ondje gdje su dijelili vlast s HDZ-om i po\u00c4\u008deli stvarati svoje paralelne organe vlasti. I, naposljetku, trebalo je vjerovati da se otvaraju\u00c4\u2021i frontu prema Hrvatima Alija Izetbegovi\u00c4\u2021 uistinu bori \u00e2\u20ac\u0153za gra\u00c4\u2018ansku republiku BiH\u00e2\u20ac\u009d, kako je to javno govorio, da je njegova Islamska deklaracija iz 1970. godine tek romanti\u00c4\u008darski esej, a ne, kao \u00c5\u00a1to joj i sam naslov i podnaslov ka\u00c5\u00beu: Jedan program islamizacije Muslimana i muslimanskih naroda. Na\u00c5\u00a1 cilj: islamizacija Muslimana, na\u00c5\u00a1a deviza: vjerovati i boriti se. I trebalo je previdjeti da svojom politikom devedesetih Izetbegovi\u00c4\u2021 po\u00c4\u008dinje provoditi ono \u00c5\u00a1to je prije tridesetak godina napisao mladi pravnik Alija Izetbegovi\u00c4\u2021 .<\/p>\n
Bin Ladenova \u00e2\u20ac\u0153akademija\u00e2\u20ac\u009d<\/h5>\n
Dok se javno zauzimao za unitarnu gra\u00c4\u2018ansku dr\u00c5\u00beavu BiH, ili se na me\u00c4\u2018unarodnim pregovorima u \u00c5\u00bdenevi predstavljao kao skromni i pomalo naivni gra\u00c4\u2018anski intelektualac, u Be\u00c4\u008du je u\u00c5\u00beivao u luksuzu. Za njega i suradnike bila su zakupljena dva kata jednoga luksuznog hotela, gdje je s dr. Fatihom al Hasaneninijem planirao i dogovarao islamizaciju BiH, tj. sijanje sjemena globalnog d\u00c5\u00beihadizma. Sudanac s globalnim opsegom djelovanja, dr. Hasanenini (prema nekim informacijama tako\u00c4\u2018er jedan od biv\u00c5\u00a1ih polaznika Pan\u00c4\u008deva\u00c4\u008dke akademije KOS-a) u to je vrijeme za sebe tvrdio da je on pravi \u00e2\u20ac\u0153ministar financija u vladi Alije Izetbegovi\u00c4\u2021a\u00e2\u20ac\u009d. Bio je blizak suradnik Osame bin Ladena, a slu\u00c5\u00bebeno je vodio me\u00c4\u2018unarodnu nevladinu organizaciju Third World Relief Agency (TWRA), sa sjedi\u00c5\u00a1tem u Be\u00c4\u008du, koja je nakon napada na New York 11. rujna 2001. godine stavljena na listu teroristi\u00c4\u008dkih organizacija. TWRA je bila glavni financijer i podupiratelj islamizacije BiH i dolaska stranih islamskih boraca, mud\u00c5\u00beahedina u BiH. Alija Izetbegovi\u00c4\u2021 bio je njihov glavni suradnik i sugovornik njihovih vo\u00c4\u2018a.<\/p>\n
Na prostorima sredi\u00c5\u00a1nje Bosne, koje su Muslimani\/Bo\u00c5\u00a1njaci dijelili s Hrvatima, daleko od ratnih linija sukoba sa Srbima, uz pomo\u00c4\u2021 nekoliko tisu\u00c4\u2021a stranih mud\u00c5\u00beahedina, zapo\u00c4\u008deo je projekt uspostave islamskog poretka u malim lokalnim zajednicama, najprije u selima iznad Travnika, Zenice, Bugojna, Konjica, da bi se, po\u00c5\u00a1to je pokret oja\u00c4\u008dao, spustili i u gradove. Ba\u00c5\u00a1 kao \u00c5\u00a1to je Izetbegovi\u00c4\u2021 napisao u Islamskoj deklaraciji: najprije su bili propovjednici, da bi potom postali vojnici, kao dio Armije BiH. Ondje je primijenjeno na\u00c4\u008delo iz Deklaracije da su islam i neislamski poredci me\u00c4\u2018usobno nespojivi jer \u00e2\u20ac\u0153nema mira ni koegzistencije izme\u00c4\u2018u islamske vjere i neislamskih dru\u00c5\u00a1tava i politi\u00c4\u008dkih institucija\u00e2\u20ac\u009d. Kako je to izgledalo u brdima iznad Travnika, opisao je pred Ha\u00c5\u00a1kim sudom jedan od mud\u00c5\u00beahedinskih zapovjednika, Ali Hamad, podrijetlom iz Bahraina, koji je u to vrijeme imao bosanskohercegova\u00c4\u008dko dr\u00c5\u00beavljanstvo, koje su mu na temelju ratnih zasluga dodijelile strukture Alije Izetbegovi\u00c4\u2021a, bio je u zeni\u00c4\u008dkom zatvoru osu\u00c4\u2018en za teroristi\u00c4\u008dki akt podmetanja autobombe u Mostaru 1997. godine. Svoje je d\u00c5\u00beihadisti\u00c4\u008dke vje\u00c5\u00a1tine Ali Hamad stjecao u Afganistanu tri puta, me\u00c4\u2018u ostalim i u d\u00c5\u00beihadisti\u00c4\u008dkoj \u00e2\u20ac\u0153akademiji\u00e2\u20ac\u009d koju je osobno vodio Osama bin Laden:<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153U suradnji s ABiH , moja je jedinica, ba\u00c5\u00a1 kao i druge jedinice s podru\u00c4\u008dja Travnika, dobila zapovijed da o\u00c4\u008disti podru\u00c4\u008dje od Gu\u00c4\u008de Gore do Travnika, od svih Hrvata, kako vojnika tako i civila. A mud\u00c5\u00beahedini koji su bili u vojnom logoru Mehuri\u00c4\u2021i, kao i sve druge jedinice ABiH s podru\u00c4\u008dja Zenice, dobile su zadatak o\u00c4\u008distiti podru\u00c4\u008dje od Mehuri\u00c4\u2021a do Gu\u00c4\u008de Gore. U\u00c4\u008dinili smo to istovremeno, tako da smo se ja iz Travnika i Bijelog Bu\u00c4\u008dja i mud\u00c5\u00beahedini iz Mehuri\u00c4\u2021a, sastali u Gu\u00c4\u008doj Gori. Time je cesta Travnik-Zenica bila potpuno o\u00c4\u008di\u00c5\u00a1\u00c4\u2021ena od svih Hrvata, kako vojnika tako i civila.\u00e2\u20ac\u009d (transkript Deli\u00c4\u2021, str. 16).<\/p>\n
\n
\n
\n
\n
$\"\"$ <\/div>\n
\n
Svjedo\u00c4\u008denje Stipe Mesi\u00c4\u2021a u Haagu kao za\u00c5\u00a1ti\u00c4\u2021enog svjedoka na su\u00c4\u2018enju Tihomiru Bla\u00c5\u00a1ki\u00c4\u2021u do danas je ostalo slu\u00c5\u00bebeno za\u00c5\u00a1ti\u00c4\u2021eno. Jedan od njegovih prvih poteza kao predsjednika bilo je otvaranje cijelog Tu\u00c4\u2018manova arhiva ha\u00c5\u00a1kim istra\u00c5\u00beiteljima<\/h4>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/section>\n
Dekapitacije<\/h5>\n
U tom \u00e2\u20ac\u0153\u00c4\u008di\u00c5\u00a1\u00c4\u2021enju\u00e2\u20ac\u009d mud\u00c5\u00beahedini su ritualnim odrubljivanjem glava ubili 36 zarobljenih vojnika HVO-a i hrvatskih civila. No sve se to nije smjelo vidjeti, \u00c4\u008duti, znati, primijetiti u postupku protiv \u00e2\u20ac\u0153hrvatske \u00c5\u00a1estorke\u00e2\u20ac\u009d, koji je vo\u00c4\u2018en u zavr\u00c5\u00a1noj fazi ha\u00c5\u00a1kih su\u00c4\u2018enja, kao \u00c5\u00a1to se to nije smjelo znati u postupcima protiv Hrvata iz La\u00c5\u00a1vanske doline u prvim su\u00c4\u2018enjima pred Ha\u00c5\u00a1kim sudom. Razlika je bila u tome \u00c5\u00a1to su u prvim postupcima suci jedva dopu\u00c5\u00a1tali bilo kakvo spominjanje mud\u00c5\u00beahedina. Na su\u00c4\u2018enju \u00e2\u20ac\u0153hrvatskoj \u00c5\u00a1estorci\u00e2\u20ac\u009d, koje je vo\u00c4\u2018eno nakon 11. rujna, po\u00c5\u00a1to su dokazi o mud\u00c5\u00beahedinima i njihovim zlo\u00c4\u008dinima predo\u00c4\u008deni u su\u00c4\u2018enjima zapovjednicima ABiH: Enveru Had\u00c5\u00beihasanovi\u00c4\u2021u, Amiru Kuburi i Rasimu Deli\u00c4\u2021u, i po\u00c5\u00a1to je BiH u zapadnim sigurnosnim agencijama percipirana kao kolijevka modernog d\u00c5\u00beihadizma \u00e2\u20ac\u201c mud\u00c5\u00beahedini su se smjeli spomenuti. Ali kao da i nisu. Njihov je utjecaj bio posve banaliziran. Uostalom, \u00c4\u008dak i na su\u00c4\u2018enju zapovjednicima ABiH njihov su utjecaj banalizirali svjedoci kojima su suci Ha\u00c5\u00a1kog suda najvi\u00c5\u00a1e vjerovali, zapovjednici britanskog bataljuna UNPROFOR-a.<\/p>\n
Tako je zapovjednik britanskog bataljuna UNPROFOR-a u vrijeme ovog \u00e2\u20ac\u0153\u00c4\u008di\u00c5\u00a1\u00c4\u2021enja\u00e2\u20ac\u009d, general Alastair Duncan, koji je u srpnju osobno zapovjedio svojim vojnicima da zapucaju na mud\u00c5\u00beahedine koji su nadirali prema crkvi u Gu\u00c4\u008doj Gori u kojoj su skloni\u00c5\u00a1te prona\u00c5\u00a1li hrvatski civili, u svibnju 2004. godine, na su\u00c4\u2018enju zapovjedniku 3. korpusa ABiH, Enveru Had\u00c5\u00beihasanovi\u00c4\u2021u, svjedo\u00c4\u008dio ne\u00c5\u00a1to posve druk\u00c4\u008dije:<\/p>\n
Informacije o mud\u00c5\u00beahedinima je vjerojatno bilo najte\u00c5\u00bee dokazati i najte\u00c5\u00bee provjeriti. Jer, nikad nisam uistinu znao, postoje li oni ili ne. Razmi\u00c5\u00a1ljao sam, bez obzira na to postoje li ili ne, trebalo bi ih izmisliti, jer njihova prisutnost je sama po sebi bila iznimno efektno oru\u00c5\u00beje.<\/p>\n
Kad su ljudi znali da dolaze mud\u00c5\u00beahedini, ta bi se sela odmah ispraznila. Oni su imali ogroman efekt. I vjerujem da ih je 3. korpus koristio kao vrlo zna\u00c4\u008dajno sredstvo propagande. Bili su ne\u00c5\u00a1to \u00c5\u00a1to uvijek mo\u00c5\u00beete negirati, a zapravo podupirati. I bili su vrlo va\u00c5\u00beno oru\u00c5\u00beje, jer na kraju dana bitku dobivate kada porazite duh naroda, a ne njegovo fizi\u00c4\u008dko bi\u00c4\u2021e. Mud\u00c5\u00beahedini su za to bili upravo izvrsno oru\u00c5\u00beje.<\/p>\n
U vrijeme svjedo\u00c4\u008denja general Duncan vodio je britanski centar kopnenog ratovanja obu\u00c4\u008davaju\u00c4\u2021i britansku vojsku ratovanju u Afganistanu.<\/p>\n
Ni tu\u00c5\u00beitelje, a u skladu s time ni suce uop\u00c4\u2021e nije zanimala individualna ili zapovjedna odgovornost bilo kojeg od optu\u00c5\u00beenika \u00e2\u20ac\u0153hrvatske \u00c5\u00a1estorke\u00e2\u20ac\u009d, ve\u00c4\u2021 samo njihovo sudjelovanje u udru\u00c5\u00beenom projektu progona. Sve je bilo napravljeno tako da se optu\u00c5\u00beeni ne mogu obraniti. Cilj i nisu bili pojedinci, ve\u00c4\u2021 Herceg-Bosna i Hrvatska.<\/p>\n
Usta\u00c5\u00a1e i glazbenici<\/h5>\n
Uza sve to, Hrvate je uvijek pratila kvalifikacija \u00e2\u20ac\u201c usta\u00c5\u00a1a. U ve\u00c4\u2021ini ratnih zapovijedi oficira ABiH, od prvog \u00c5\u00a1efa ABiH Sefera Halilovi\u00c4\u2021a nadalje, oni za HVO uistinu rabe naziv \u00e2\u20ac\u201c usta\u00c5\u00a1e. No istu su terminologiju pred sudom upotrebljavali i brojni strani svjedoci: britanski zapovjednici UNPROFOR-a, pripadnici Europske promatra\u00c4\u008dke misije (EUMM), novinari\u00e2\u20ac\u00a6<\/p>\n
Osobito je slikovito bilo svjedo\u00c4\u008denje o temi \u00e2\u20ac\u0153usta\u00c5\u00a1a\u00e2\u20ac\u009d u Uskoplju\/Gornjem Vakufu jedne vojne lije\u00c4\u008dnice iz britanske mobilne ambulante. Lije\u00c4\u008dnici i lije\u00c4\u008dnice iz britanskih terenskih ambulanti u svih poznavatelja rata u BiH uvijek izazivaju posebne asocijacije. Anegdotalno je poznata bila pri\u00c4\u008da o britanskim ambulantnim kolima, kao klasiku britanske vojne \u00c5\u00a1pijuna\u00c5\u00bee u BiH, u kojima od instrumenata za elektroni\u00c4\u008dku \u00c5\u00a1pijuna\u00c5\u00beu nema mjesta ni za jedna nosila.<\/p>\n
Dr. Jacqueline Carter u svojoj je ambulanti prokrstarila mnoga boji\u00c5\u00a1ta u BiH i kasnije na Kosovu. Imala je specijalizaciju iz ginekologije, \u00c5\u00a1to je bilo malo neobi\u00c4\u008dno s obzirom na prete\u00c5\u00beito mu\u00c5\u00a1ki sastav britanskog bataljuna UNPROFOR-a. S njom su u mobilnoj ambulanti, prema njezinim rije\u00c4\u008dima, bili i \u00c4\u008dlanovi glazbenog sastava britanske vojske, koji su privremeno slu\u00c5\u00beili kao bolni\u00c4\u008dari. Doktorica Carter je sa svojim glazbenicima i svojim ambulantnim kolima bila uvijek ondje gdje bi uskoro potom zaratilo. Tako se potkraj 1992. i na po\u00c4\u008detku 1993. godine na\u00c5\u00a1la u Uskoplju\/Gornjem Vakufu, u kojem je u sije\u00c4\u008dnju 1993. godine izbio prvi muslimansko-hrvatski sukob. Po ustaljenoj matrici i doktorica je Carter uzrok sukoba, koji joj je objasnio Hrvat koji se zvao Avdo, vidjela u \u00e2\u20ac\u0153usta\u00c5\u00a1koj zastavi\u00e2\u20ac\u009d, koja je bila izvje\u00c5\u00a1ena u Uskoplju. Odvjetnica generala Petkovi\u00c4\u2021a, Vesna Alaburi\u00c4\u2021 , u unakrsnom je ispitivanju propitala o usta\u00c5\u00a1ama i njihovoj zastavi. Na \u00c5\u00a1to to\u00c4\u008dno misli kada govori o usta\u00c5\u00a1ama?<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Usta\u00c5\u00a1a \u00e2\u20ac\u201c to je bila zastava, zastava kojom su se koristili\u00e2\u20ac\u00a6\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Ispri\u00c4\u008davam se, ali ne pitam vas o usta\u00c5\u00a1koj zastavi, nego tko su bili usta\u00c5\u00a1e?\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Koliko sam ja razumjela, usta\u00c5\u00a1e su bili militantni dijelovi HVO-a. Ma ne HVO-a\u00e2\u20ac\u00a6 Oni su bili vojni element. Imali su vojno zna\u00c4\u008denje.\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Hvala. A recite nam kako je izgledala usta\u00c5\u00a1ka zastava? Koju je vrstu zastave upotrebljavao taj vojni element?\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Ne mogu se sjetiti zastave, ba\u00c5\u00a1 same zastave\u00e2\u20ac\u00a6 Kao \u00c5\u00a1to sam rekla, nisam bila na terenu tih dana\u00e2\u20ac\u00a6\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Rekli ste da su prema va\u00c5\u00a1em shva\u00c4\u2021anju usta\u00c5\u00a1e bili ekstremno krilo HVO-a, je li tako?\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Ne. Ispravila sam se kazav\u00c5\u00a1i da su prema mome shva\u00c4\u2021anju usta\u00c5\u00a1e bili \u00e2\u20ac\u201c bili su jedan ekstrem \u00e2\u20ac\u201c ne nu\u00c5\u00beno ekstrem HVO-a, nego jedan ba\u00c5\u00a1 ekstremni element. Ne nu\u00c5\u00beno HVO-a.\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Ekstremni element \u00c4\u008dega?\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Pa\u00e2\u20ac\u00a6 jedne organizacije.\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Ali ne znate koje organizacije?\u00e2\u20ac\u009d<\/p>\n
\u00e2\u20ac\u0153Pa\u00e2\u20ac\u00a6 U tom kontekstu, sje\u00c4\u2021anje mi govori, da su imali veze s HVO-om, ali ne jednozna\u00c4\u008dno\u00e2\u20ac\u00a6\u00e2\u20ac\u009d (transkript Prli\u00c4\u2021 i ostali, str. 3407-3408, str. 3410).<\/p>\n
Uz cijelu pripremljenu konstrukciju, za hrvatski zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dki pothvat tako visoke razine nedostajalo je dovoljno velikih zlo\u00c4\u008dina koji bi upozoravali na sustavan plan ili onih koji bi bili izravno povezani s nekim od optu\u00c5\u00beenika iz \u00e2\u20ac\u0153hrvatske \u00c5\u00a1estorke\u00e2\u20ac\u009d iz kojih bi se mogla izvesti individualna ili izravna zapovjedna odgovornost.<\/p>\n
Pet godina rasprave<\/h5>\n
Osim medijski vrlo eksponiranih zlo\u00c4\u008dina u Ahmi\u00c4\u2021ima i Stupnom Dolu na podru\u00c4\u008dju sredi\u00c5\u00a1nje Bosne, na podru\u00c4\u008dju Herceg-Bosne, odnosno Hercegovine, u kojoj je djelovala hrvatska \u00c5\u00a1estorka nije bilo ni likvidacija ratnih zarobljenika za koje bi se mogla tra\u00c5\u00beiti visoka zapovjedna odgovornost, a ni masovnih grobnica. Glavni su krimen bila lo\u00c5\u00a1a postupanja u zato\u00c4\u008deni\u00c4\u008dkim logorima za bo\u00c5\u00a1nja\u00c4\u008dke\/ muslimanske ratne zarobljenike (Dretelj, Helidrom, Gabela, Vojno, Stolac), a najve\u00c4\u2021i me\u00c4\u2018u njima izvo\u00c4\u2018enje zarobljenika na kopanje rovova, pri \u00c4\u008demu je vi\u00c5\u00a1e zarobljenika poginulo. No iz toga graditi zapovjednu odgovornost prema cijelom politi\u00c4\u008dkom i vojnom vrhu Herceg-Bosne i implicirati kaznenu odgovornost prema cijelom dr\u00c5\u00beavnom i vojnom vrhu Hrvatske i prema cijelom hrvatskom narodu ipak je bila vrlo preuveli\u00c4\u008dana zada\u00c4\u2021a.<\/p>\n
Zato su u nedostatku uvjerljive kaznene supstance i optu\u00c5\u00benica i proces oti\u00c5\u00a1li u \u00c5\u00a1irinu: iz evidencije bo\u00c5\u00a1nja\u00c4\u008dko\/muslimanske obavje\u00c5\u00a1tajne slu\u00c5\u00bebe AID-a te iz evidencija UNPROFOR-a i Europske promatra\u00c4\u008dke misije preuzeti su gotovo statisti\u00c4\u008dki svi pojedina\u00c4\u008dni zlo\u00c4\u008dini i ekscesi po\u00c4\u008dinjeni bilo gdje na teritoriju Herceg-Bosne, u kojima su sudjelovali pripadnici HVO-a. Potom se o njima raspravljalo godinama u sudnici, u dosad najve\u00c4\u2021em i najduljem procesu me\u00c4\u2018unarodnog kaznenog pravosu\u00c4\u2018a. Od predaje hrvatske \u00c5\u00a1estorke Ha\u00c5\u00a1kom sudu do pravomo\u00c4\u2021ne presude pro\u00c5\u00a1lo je trinaest i pol godina. Sama je sudska rasprava trajala pet godina.<\/p>\n
U nedostatku reprezentativnih zlo\u00c4\u008dina tu\u00c5\u00beiteljstvo je poja\u00c4\u008dalo dokazivanje politi\u00c4\u008dke namjere hrvatskog dr\u00c5\u00beavnog vodstva da podijeli BiH. Iz tog je navodnog Tu\u00c4\u2018manova glavnog plana tu\u00c5\u00beiteljstvo izvodilo cijeli koncept progona Bo\u00c5\u00a1njaka\/Muslimana u svehrvatskom zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dkom pothvatu, \u00c4\u008dinjenicama usprkos. U tome je na\u00c5\u00a1lo mnogo saveznika i u Hrvatskoj, me\u00c4\u2018u kojima je najpoznatiji biv\u00c5\u00a1i predsjednik dr\u00c5\u00beave Stipe Mesi\u00c4\u2021. Njegovo svjedo\u00c4\u008denje kao za\u00c5\u00a1ti\u00c4\u2021enog svjedoka na su\u00c4\u2018enju Tihomiru Bla\u00c5\u00a1ki\u00c4\u2021u do danas je ostalo slu\u00c5\u00bebeno za\u00c5\u00a1ti\u00c4\u2021eno unato\u00c4\u008d tomu \u00c5\u00a1to je u dva mandata bio predsjednik dr\u00c5\u00beave. Po\u00c5\u00a1to je u\u00c5\u00a1ao u Ured predsjednika, jedan od prvih poteza predsjednika Mesi\u00c4\u2021a bilo je otvaranje cijelog arhiva prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu\u00c4\u2018mana ha\u00c5\u00a1kim istra\u00c5\u00beiteljima.<\/p>\n
Politi\u00c4\u008dki cilj<\/h5>\n
Proces i prvostupanjska presuda \u00e2\u20ac\u0153hrvatskoj \u00c5\u00a1estorci\u00e2\u20ac\u009d i prije pravomo\u00c4\u2021ne presude ostvarili su velik dio politi\u00c4\u008dkog cilja. Hrvati su politi\u00c4\u008dki posve marginalizirani u BiH, ohrabrena je daljnja islamizacija bo\u00c5\u00a1nja\u00c4\u008dko-hrvatske Federacije BiH. Kombinacijom kaznenih i politi\u00c4\u008dkih progona uni\u00c5\u00a1ten je cijeli ratni zapovjedni kadar HVO-a, jedine vojske u BiH, koja nije imala ishodi\u00c5\u00a1te u komunisti\u00c4\u008dkoj JNA, koja je sebe vidjela u NATO-u, a ne u savezu s Crvenom armijom, niti je mud\u00c5\u00beahedine do\u00c5\u00beivljavala kao svoju bra\u00c4\u2021u. Svi su zapovjednici HVO-a pod istragama ili ve\u00c4\u2021 imaju pravomo\u00c4\u2021ne optu\u00c5\u00benice tu\u00c5\u00beiteljstva za ratne zlo\u00c4\u008dine pred lokalnim sudovima u BiH. Me\u00c4\u2018u tu\u00c5\u00beiteljima su i biv\u00c5\u00a1i vojni tu\u00c5\u00beitelji i suci ABiH s podru\u00c4\u008dja Travnika i Zenice, koji su u ratu primjenjivali \u00c5\u00a1erijatski zakon. Zahvaljuju\u00c4\u2021i institucionalnoj samobitnosti Republike Srpske, Srbi su uspjeli donekle parirati muslimansko\/bo\u00c5\u00a1nja\u00c4\u008dkoj dominaciji pred lokalnim sudovima. A ponovo imaju i zajedni\u00c4\u008dki politi\u00c4\u008dki cilj: oslabiti, marginalizirati i istisnuti Hrvate i preko procesa za ratne zlo\u00c4\u008dine.<\/p>\n
Bez obzira na to kakva bila pravomo\u00c4\u2021na presuda hrvatskoj \u00c5\u00a1estorci pred Ha\u00c5\u00a1kim sudom, politi\u00c4\u008dko -sudska arena se\u00c2\u00a0 samo premje\u00c5\u00a1ta iz Haaga u BiH.<\/p>\n<\/div>\n<\/section>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Graham Blewitt, ha\u00c5\u00a1ki tu\u00c5\u00beitelj koji je \u00c5\u00a1estoricu Hrvata iz Herceg-Bosne optu\u00c5\u00beio za svehrvatski udru\u00c5\u00beeni zlo\u00c4\u008dina\u00c4\u008dki pothvat, 80-ih je u Australiji vodio veliki lov na naciste: u to je vrijeme najpoznatiji \u00e2\u20ac\u0153teroristi\u00c4\u008dki\u00e2\u20ac\u009d slu\u00c4\u008daj bio slu\u00c4\u008daj hrvatske \u00c5\u00a1estorke za koji se pokazalo da je montiran te da je klju\u00c4\u008dni svjedok optu\u00c5\u00bebe bio agent Udbe VEZANE VIJESTI PRESUDA […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10286,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[100,1],"tags":[],"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11108"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11108"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11108\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10286"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11108"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11108"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tropolje.info\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11108"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}