BiH

Presuda hercegbosanskoj šestorci nije lista želja

Ne razmišljam o zadovoljavanju bošnjačkih žrtava niti zadovoljavanju Hrvata u BiH. Jedini zadovoljavajući scenarij je presuda temeljena na činjenicama koje su utvrđene dokazima. Presuda nije lista želja, izjavila je za Dnevnik.ba Nika Pinter, odvjetnica Slobodana Praljka, uoči izricanja presude hercegbosanskoj šestorci.

HaÅ¡ki sud  29. studenog izreći će drugostupanjsku, pravomoćnu presudu u predmetu “Prlić i ostali”, odnosno, hercegbosanskoj Å¡estorci nepravomoćno osuÄ‘enoj za “udruženi zločinački pothvat” protiv bosanskih Muslimana u BiH i sudjelovanje Republike Hrvatske u meÄ‘unarodnom oružanom sukobu u BiH.

Nika Pinter, odvjetnica Slobodana Praljka, nekadašnjeg načelnika glavnog stožera HVO-a, povodom  izricanja drugostupanjske presude hercegbosanskoj šestorci, za Dnevnik.ba, izjavila je kako je jedini zadovoljavajući scenarij presuda temeljena na činjenicama koje su utvrđene dokazima.

Pinter napominje kako presuda hercegbosanskoj šestorci nije lista želja.

“Uopće ne razmiÅ¡ljam o zadovoljavanju boÅ¡njačkih žrtava niti zadovoljavanju Hrvata u BiH. Jedini zadovoljavajući scenarij je presuda temeljena na činjenicama koje su utvrÄ‘ene dokazima. To je jedino Å¡to može i treba  zadovoljiti i žrtve BoÅ¡njaka, veliki broj žrtava Hrvata i žrtve Srba. Istinske žrtve traže da krivci za smrt i patnje odgovaraju. Presuda nije lista želja”, izjavila je Pinter.

Hercegbosansku Å¡estorku HaaÅ¡ko tužiteljstvo tereti  za progon muslimanskog stanovniÅ¡tva s teritorija Hrvatske Republike Herceg -  Bosne u okviru zajedničkog kriminalnog plana, odnosno, udruženog zločinačkog pothvata. HaÅ¡ko tužiteljstvo osnivanje Herceg-Bosne smatra nelegitimnim, HVO tretira kao ‘paravojsku’ koja je bila potpomognuta službenim Zagrebom, odnosno, Franjom TuÄ‘manom i Gojkom Å uÅ¡kom s ciljem da se prostore Hrvatske Republike Herceg- Bosne pripoji Republici Hrvatskoj koja je, prema HaÅ¡kom tužiteljstvu, nastojala ostvariti teritorij nekadaÅ¡nje Banovine. Republika Hrvatska u ovom postupku optužena je i za sudjelovanje u meÄ‘unarodnom oružanom sukobu, odnosno, agresiju na teritorij BiH.

MeÄ‘utim, glavni haaÅ¡ki sudac u predmetu “Prlić i ostali”, Jean Claude Antonetti, u izdvojenom miÅ¡ljenju iznio je djelomično suprotno miÅ¡ljenje. Antonneti smatra kako je HVO ostao dominantan u nekim malim zonama dok je Armija BiH osvajala teritorij, da Republika Hrvatska nije bila agresor u BiH te kako su teze o uspostavi “Banovine” ne stoje jer ona nije nikada bila dio ustavnog korpusa Republike Hrvatske niti TuÄ‘manov politički cilj.

Pinter o izdvojednom mišljenju glavnog sudca Antonnetija navodi kako je njegov stav formiran na temelju prezentiranih dokaza.

“Izdvojeno miÅ¡ljenje predsjedavajućeg sudca Antonettija u kojem elaborira postojanje, odnosno, nepostojanje UZP-a i meÄ‘unarodnog sukoba je miÅ¡ljenje formirano na temelju prezentiranih dokaza, ti dokazi nisu mu dali uporiÅ¡te za utvrÄ‘ivanje postojanja UZP-a i meÄ‘unarodnog sukoba”, izjavila je Pinter.

Hrvatska javnost u BiH već duže vrijeme upozorava da će, ako Haag presudi udruženi zločinački poduhvat u predmetu Prlić i ostali, političko Sarajevo koje kontrolira bh. pravosuđe, početi s pravosudnim progonom preostalih pripadnika HVO-a.

Pinter, pak, smatra da se to već događa, bez obzira na nadolazeću presudu i njene kvalifikacije.

“Bio presuÄ‘en UZP i meÄ‘unarodni sukob ili ne, progon protiv pripadnika HVO-a će se nastaviti jer su postupci već pokrenuti, a mislim da neće ni stati”, izjavila je Pinter.

Dodala je i kako očekuje postupke za zločine nad Hrvatima u BiH koje su počinili pripadnici Armije BiH.

“S nadom očekujem postupke za zločine koji su počinili odgovorni u Križančevu selu, Buhinim kućama, Stipića livadama,Uzdolu ,Bugojnu, Kaknju, Travniku i svim ostalm područjima na kojma su pripadnici ABIH i njihovi zapovjednici počinili zločine nad Hrvatima. No tu je, po mojoj ocjeni,  propust hrvatske strane Å¡to se nije angažirala da se  pokrenu sudski postupci i u sudskom postupku utvrde odgovorni za ubojstva, masakrirnje osoba, paljenje kuća i skrnjavljenje vjerskih objekata Hrvata”, smatra Pinter.

Podsjetimo, nepravomoćnom prvostupanjskom presudom čelnici Hrvatske Republike Herceg-Bosne osuÄ‘eni su na ukupno 111 godina zatvorske kazne dok ih 13 godina provedenih u pritvoru čini “optuženicima” s najduljim stažem u povijesti haaÅ¡kih ćelija.

Nijedan od  šestorice  nije prihvatio nepravomoćnu  presudu haaškog suda o „udruženom zločinačkom pothvatu“, no da jesu, većina njih bi već sada bila na slobodi zbog odsluženja dvije trećine dosuđenih kaznih.

Å estoricu bivÅ¡ih dužnosnika Herceg – Bosne, premijera HRHB Jadranka Prlića, ministra obrane HRHB Brunu Stojića, načelnika Glavnog stožera HVO-a Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, načelnika Vojne policije HVO-a Valentina Ćorića i voditelja Odjela za zatočeničke centre i razmjenu zatočenika HaaÅ¡ko tužiteljstvo  tereti da su u okviru „udruženog zločinačkog pothvata“ počinili kaznena djela progona, ubojstva, prisilnog premjeÅ¡tanja, zatvaranja i zločine protiv čovječnosti protiv, kako stoji u optužnici, bosanskih Muslimana na području Mostara, Stoca, LjubuÅ¡kog, Rame, ÄŒapljine, Uskoplja i VareÅ¡a.

Haško tužiteljstvo traži 40 godina za Jadranka Prlića, predsjednika Vlade HRHB, Slobodana Praljka, načelnika Glavnog stožera HVO-a, Brunu Stojića ministra obrane HRHB, Milivoja Petkovića. zamjenika Glavnog stožera HVO-a, Valentina Ćorića, načelnika Vojne policije HVO-a 35 i Berislava Pušića,voditelja Odjela za zatočeničke centre i razmjenu,na 25 godina.

Dnevnik.ba

Exit mobile version