Sinovi povijesti

Čović o trećem entitetu i bošnjačkoj FBiH

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je kako osjeća veliko zadovoljstvo i čast što će u ime Bosne i Hercegovine u ponedjeljak u Bruxellesu predati zahtijev za članstvo u EU, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

-Duboko vjerujem da nakon 15. veljače možemo na jedan ozbiljan način govoriti o novom početku za BiH, u smislu sve intenzivnije posvećenosti europskim pitanjima. Napori koje smo uložili u proteklih godinu dana kako bismo došli u ovu poziciju učinili su nas boljim i odgovornijim. Zadovoljan sam svojom ulogom i osobnim doprinosom svemu tome. Taj čin je bez ikakve sumnje najsvečaniji u poratnoj bh. povijesti, svojevrsna karta za europsku budućnost, a ta perspektiva nam je u ovom trenutku potrebnija nego ikada prije. Bilo je tu i glasnih skeptika koji su javno upozoravali da sada nije pravi trenutak i da treba čekati! Čekati na što? Duboko sam uvjeren da je taj način razmišljanja pogrešan jer ne vodi ka uspjehu, izjavio je Čović za Dnevni avaz.

Pogodno vrijeme kakvo priželjkujemo, po njegovom mišljenju, nije nešto što dolazi neovisno od nas.

-Naprotiv, mi smo ti koji ga stvaramo i jedino takvo razmišljanje i djelovanje nas mogu odvesti do ostvarenja naših strateških ciljeva. U ponedjeljak to na svečan način i dokazujemo. Ako stvari sagledate na taj način, postaje jasno da zahtjev za članstvo ne predajemo rano, već kasno, s obzirom na to da je to trebalo učiniti znatno ranije. Sa mnom ili bez mene, potpuno je svejedno. Najvažnije je prihvatiti činjenicu da je europski put naš jedini mogući strateški izbor i način da ojačamo državotvorne procese te izgradimo pravnu, ekonomsku, socijalnu i svaku drugu vrstu sigurnosti u BiH. Zahtjev za članstvo jedan je od najznačajnijih koraka na tom planu, naglasio je.

Koga će “zaboljeti” reforme?

Upitan što će od najavljenih “bolnih reformi” najviše “zaboljeti” običnog čovjeka i kada će oni koji najteže žive osjetiti neka konkretna poboljšanja od približavanja BiH Uniji, Čović je kazao:

-Što se više budemo približavali EU imat ćemo i veće poticaje reformama, a efekti približavanja će biti sve vidljiviji u svim područjima života. Uopćeno govoreći, proces europskih integracija je strukturalni makroproces namijenjen transformaciji države u članicu EU. Tu bih izdvojio dva ključna momenta: usklađivanje bh. zakonodavstva s pravnom stečevinom EU i jačanje vladavine prava u smislu da se zakoni provode i jednako važe na sve. Tu dolazimo i do izričitog odgovora na Vaše pitanje. Logika europskih integracija je takva da što se brže budemo kretali na europskom putu postajemo sve uređenije društvo, a to je temelj zdravih ekonomskih aktivnosti koje su pretpostavka boljem životu građana. U ovom trenutku naš je problem što smo tek na početku i trebat će vremena, vjerujem nekih godinu dana do dvije, da učinci promjena postanu osjetni.

Komentirajući to što je usvojeni mehanizam izazvao burne reakcije Čović je kazao kako je od samog početka bilo jasno da mehanizam koordinacije, prije svega, mora biti temeljen na ustavima BiH, entiteta i županija.

-Sve izvan toga bi bilo improvizacija koja bi pojačala vertikalne međuinstitucionalne konflikte umjesto da ih kanalizira ili otkloni. Potpuno je jasno da koordinacija svih pitanja, pa tako i europskih, u visoko decentraliziranoj državi ustrojenoj na federalnim organizacijskim načelima ne može funkcionirati na centralizacijskim rješenjima. Tako oblikovan mehanizam koordinacije bio bi neustavan, a potom disfunkcionalan i samim tim neodrživ, jer snagu odluke Vijeća ministara koja definira ovo pitanje ne bismo mogli nametnuti snazi ustava bilo koje razine uključene u proces. Time bismo dobili nešto što nikome ne koristi, mehanizam stagnacija, umjesto koordinacije, pojasnio je Čović.

O koalici SDA- SBB- HDZ
.
Ocjenjujući trenutni rad koalicije SDA-HDZ-SBB i i odgovarajući na pitanje vjeruje li da će odoljeti izazovima koji je prate od uhićenja Fahrudina Radončića, lidera SBB-a, i zbivanja koja su uslijedila nakon toga Čović je kazao kako je “sasvim jasno da je ta koalicija prijetnja mnogima koji su navikli parazitirati na nestabilnosti BiH i čije su karijere na toj podlozi stasale”.

-Upadljivo je da, što je pozicija BiH čvršća i bliža EU, to su reakcije tih snaga energičnije, čime jasno pokazuju svoje krajnje upitne namjere i lice. Što je u konačnici i dobro, jer javnost može vidjeti tko je otvoren za europski put BiH, a tko drži fige u džepu. Ipak, teret takvog djelovanja osjećamo svi mi koji dajemo svoj najveći doprinos da napravimo iskorak ka EU. Na osobnoj razini takve tendencije me osnažuju i daju mi pouzdanje u ispravnost političkog pristupa koji integraciju BiH u EU projicira kao okvir za rješavanje svih naših problema. Štoviše, to mi daje inspiraciju da ustrajem na europskom putu jer on neminovno vodi promjeni i zakonitosti političkog djelovanja i unapređenju kvaliteta javnosti, koja će tako postati otpornija na manipulacije, kazao je Čović.

Radončić je nastupio zrelo i odgovorno

Čović je kazao i kako je “u ovom trenutku sasvim jasno da postojeća koalicija nema alternative i to s moglo vidjeti i u vrlo odmjerenoj i sabranoj reakciji gospodina Radončića nakon njegovog uhićenja”.

-Bilo je nužno i u općem interesu razdvojiti situaciju u kojoj se našao gospodin Radončić s političkim djelovanjem stranke kojoj je na čelu, a to je jedino on mogao učiniti. Uvjeren sam da je postupio zrelo i odgovorno, čime je istovremeno podržao stabilnost koalicije i rasteretio nadležne pravosudne institucije uključene u njegov predmet. Sada su na potezu te institucije da u pravičnom i do kraja nepristranom postupku rasvijetle sve okolnosti optužbe koje se stavljaju na teret gospodinu Radončiću, kazao je.

Upitan je li njegov odgovor na često mu postavljano pitanje želi li uvesti treći entitet i dalje odrečan Čović je odgovorio:

– Čak i da imam tu namjeru, ne vidim kako bi se ona mogla provesti, jer je za pitanja tog ranga potrebna suglasnost sva tri naroda, a u Federaciji BiH napose Hrvata i Bošnjaka. S druge strane ima i onih koji bi rado željeli da Bošnjaci imaju svoj entitet u kojem su politički dominanti i manje-više samostalno mogu odlučivati o svim pitanjima, na način da se ishode transformacijski procesi u Federaciji BiH koji bi vodili tom epilogu. Važno je imati u vidu da, na isti način kao što Bošnjake uznemirava priča o trećem entitetu, tako i Hrvate uznemirava “bauk” bošnjačke Federacije u kojoj Hrvati nisu relevantan politički faktor.

O trećem entitetu

Važno je prepoznati i uvažiti te strahove, ali i procijeniti njihov objektivan značaj i težinu. Tek na relaciji između te dvije suprotstavljene, ali u suštini veoma slične projekcije, koje jedni drugima spočitavamo, možemo doći do šire, kazao bih i jedinstvene slike ovog problema i njegovih uzroka. Naime, treći entitet je posljedica naslijeđenih problema i odnosa koji se održavaju u okolnostima neprirodno visoke razine politiziranosti i samim tim političke osjetljivosti bh. javnosti i društva. Iznenadili biste se kada bih Vam kazao da zahtjev za trećim entitetom zapravo i nije patent hrvatskih političkih snaga u BiH. Dakako, stvari funkcioniraju i obratno.

Samim tim zahtjev za trećim entitetom se javljao i bivao sve glasniji u pravilu onda kada su uzurpirana politička prava Hrvata i kada su hrvatski politički predstavnici isključivani iz središta političkog odlučivanja u Sarajevu. Na to Hrvati nikada svojevoljno nisu pristajali i to cijeloj priči daje karakter institucionalnog i političkog nasilja, uvijenog u proceduralne okvire privida demokratskog odlučivanja. Dakle, oni koji su proteklih godina smišljali kako na razne načine potkopati institucionalnu poziciju Hrvata kao jednog od tri konstitutivna i ravnopravna naroda i koji su podržavali takve zavjereničke projekte bilo kroz izborne inženjeringe, izmjene izbornih pravila, razne platforme i alijanse prava su adresa za traženje odgovora na pitanje o trećem entitetu.

Kao prirodna i logična posljedica isključivanja Hrvata iz središta odlučivanja i sukcesivnog ograničavanja opsega njihovog sudjelovanja u tamošnjim procesima, rastao je zahtjev za autonomnim odlučivanjem Hrvata u dijelovima Federacije BiH u kojima su većina. Treći entitet je samo nominalni izraz tog političkog zahtjeva koji je do danas, nipošto slučajno i nenamjerno, evoluirao u jednu od najvećih kontroverzi, izjavio je Čović u intervju Dnevnom avazu.bpz.ba

Exit mobile version