Connect with us

BiH

BiH nije ostalo mnogo vremena

Boravak Frank-Waltera Steinmeiera i Philipa Hammonda u Sarajevu predstavljaju njemačko-britanski podstrek za BiH na putu ka EU.

Njemačka štampa ocjenjuje da BiH nije preostalo još mnogo vremena.

Autor: Zorica Ilić

„To je vjerojatno naša posljednja šansa.“ Ovako glasi tenor u medijima u BiH nakon posjete njemačkog i britanskog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera i Philipa Hammonda Sarajevu. I ljudi ponovo imaju nadu. Oni se raduju da Njemačka, Velika Britanija i time EU konačno ponovo upiru pogled na BiH. „Bez poticaja iz vana ovdje se neće ništa pokrenuti.“ Ovo mišljenje se može čuti na ulicama od pekara, preko prodavača novina do profesora i penzionera. Četiri godine stagnacije svima su došle do kosti. Očajanje stanovništva je došlo do izražaja u proljeće 2014. godine tokom militantnih demonstracija koje ipak nije dovelo do temeljitih promjena“, ocjenjuje Tageszeitung koji navodi da Steinmeier i Hammond nisu ostavili mjesta sumnji da je ovo posljednja šansa za integraciju BiH u EU. Vremenski period koji smo ostavili je mali, rekao je Steinmeier i poručio: „Iskoristite priliku.“

Tageszeitung piše da nije poznato šta su Steinmeier i Hammond rekli tokom zajedničkog ručka sa liderima političkih stranaka u BiH, ali je na koncu bilo jasno da bi lideri mogli potpisati modificirani tekst memoranduma koji je u sklopu Njemačko-britanske inicijative za BiH. „Sigurno je sljedeće: Promjena ustava, koju svi bosanski eksperti smatraju neophodnom, nije predviđena. Steinmeier i Hammond su već unaprijed odustali od toga da provođenje presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci, s kojom se odugovlači, postave kao preduvjet za razgovore. Kod njih se radilo o tome da dobiju pismenu izjavu stranačkih lidera i članova Predsjedništva BiH prije svega za poboljšanje ekonomskih uvjeta u zemlji. „Mora međutim biti postignut mehanizam kako bi se moglo kontrolirati provođenje reformi“, izjavio je Steinmeier. Uspjeh njemačko-britanske inicijative zavisiti će od toga kako će taj mehanizam izgledati“, piše Tageszeitung.

Pomoć hrvatskim domaćinstvima

Neue Zuercher Zeitung piše o odluci hrvatske vlade o fiksiranju kursa kune prema švicarskom franku kojom su rasterećeni građani koji imaju kredite u frankama.

„Oko 60 000 hrvatskih domaćinstava, koja su podigla kredite u švicarskim frankama, mogu prodisati. Kako je obznanio premijer Zoran Milanović dugovanja će tokom naredne godine biti obračunata u kunama. Razlog je pad franka nakon odluke Švicarske nacionalne banke o promjeni kursa, nakon čega je došlo do povećanja dugovanja. Milanović koji nije odolio populističkom tonu uoči izbora, koji se održavaju ove godine, je rekao da sada desetine hiljada porodica mogu mirno spavati i ne moraju sa strahom pratiti promjene kursa. Troškovi ovih upitnih mjera su odmah natovareni bankama koje u narednih 12 mjeseci moraju podnijeti promjene kursa. Predsjednik hrvatskog Udruženja bankara Zoran Bohaček izrazio je začuđenost zbog, kako je rekao, unilateralnog koraka“, piše Neue Zuercher Zeitung.

Dodatna mobilizacija u Ukrajini

Ukrajina je izvršila mobilizaciju dodatnih 50 000 vojnika za borbu protiv proruskih separatista. Za list Volksstimme je to jasan signal: „Kijev želi odluku u ratu protiv separatista na istoku zemlje. Čini se da je prilika povoljna. U odmetničkim područjima vlada siromaštvo i nevolja koje je zbog zime pojačano. A Rusija, kao neko ko kumuje separatističkim republikama, se teško nosi sa borbom protiv ekonomske krize u vlastitoj zemlji.“

Westfaelische Nachrichten u konfliktu u Ukrajini vidi slijepu ulicu: „Do mirovnog plana ne dolazi i zbog toga jer Moskva tvrdokorno zastupa stav da ona nema utjecaja na pobunjenike. Šef Kremlja Vladimir Putin vani sebe predstavlja kao nekoga ko je miroljubiv, a pri tome hladno cilja na dugoročnu destabilizaciju zapadnog susjeda. To nisu promijenile ni sankcije Zapada. Naprotiv. Putin se može nadati da će EU uskoro popustiti zavrtnje.“

DW

Continue Reading