BiH carine na izvoz, prijete kazne i za manja kršenja ljudskih prava

Europska komisija ponudila je BiH novu inicijativu prema kojoj će se vlasti u BiH prije svega usredotočiti na ekonomske probleme i reforme, dok će se politička pitanja,

poput izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH koje se moraju napraviti kako bi se provele presude Europskoga suda za ljudska prava u predmetima “Sejdić – Finci” i “Zorlak”, ostaviti neko vrijeme po strani.

Piše: Predrag Zvijerac

Ako bh. vlasti potpišu dokument kojim se na to obvezuju, EU je spreman uskoro staviti na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruženju između BiH i EU-a. Taj sporazum potpisan je 2008. godine i preduvjet je za kandidaturu za članstvo. Ratificiran je u svim zemljama članicama i “zamrznut” budući da BiH nije provela spomenute presude.

No, prije nekoliko dana je Vijeće za vanjske poslove Europskog parlamenta Odboru za međunarodnu trgovinu tog parlamenta uputilo nacrt mišljenja koji bi, ako ga Europski parlament usvoji, mogao zakomplicirati situaciju. O njemu će se, kako doznaje Dnevni list, glasovati 25. veljače, Odbor za međunarodnu trgovinu će se izjasniti 19. ožujka, a Europski parlament u travnju, na plenarnoj sjednici čiji datum još nije zakazan.

Izvoz u EU

Naime, Europska komisija je u lipnju prošle godine predložila produljenje trgovinskih povlastica zemljama koje imaju potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju za još pet godina, osim za BiH. Budući da naš SSP nije stupio na snagu, na snazi je privremeni sporazum kojim se regulira pitanje trgovine, uključujući i trgovinske povlastice.

No, BiH bi mogla izgubiti ove povlastice od 1. siječnja iduće godine, ako ove godine ne pristane na uvođenje preferencijalne tradicionalne trgovine s Hrvatskom, koja je 2013. godine izišla iz CEFTA-e i postala članicom EU-a. Sadašnje bh. vlasti na to ne pristaju i kažu da bi to bio izuzetak samo prema Hrvatskoj koja bi imala više pogodnosti za izvoz u BiH od drugih zemalja članica EU-a te tvrde bi to bila katastrofa za, najprije, naše poljoprivrednike koji proizvode rajčicu, krastavce, stolno grožđe, jabuke, kruške, marelice, nektarine i šljive, a radi se o izvozu koji se procjenjuje na otprilike četiri milijuna maraka. No, zbog neispunjavanja standarda, mi te proizvode gotovo i ne izvozimo.

Dakle, ako BiH ne postigne sporazum s Europskom komisijom, od 1. siječnja iduće godine neće imati trgovinske povlastice ni za izvoz ostalih proizvoda, na njih će se plaćati carina i bit će samim tim manje konkurentni na tržištu EU-a. Moguće je i uvođenje kvota za izvoz, koje sad postoje samo na vino, teletinu i ribu.

Ljudska prava

Uz ovu odluku Europske komisije, koja neće od tog odustati, stiže i još jedan prijedlog amandmana u spomenutom nacrtu mišljenja Vijeća za vanjske poslove Europskog parlamenta upućenog Odboru za međunarodnu trgovinu tog parlamenta. Naime, Europska komisija navodi kako regulativa iz 2009. godine ne pruža mogućnost privremenog suspendiranja iznimnih trgovinskih povlastica u slučaju “‘ozbiljnog i sustavnog kršenja’ osnovnih principa ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u zemljama koje imaju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om i predlaže da se to uvede”.
U nacrtu mišljenja Vijeća za vanjske poslove imamo amandman, a koji ima velike šanse za usvajanje, u kojem se navodi kako bi se sporazum mogao privremeno suspendirati u “slučaju kršenja”, koje, dakle, ne mora biti “ozbiljno i sustavno”. Što bi to kad se, a velike su šanse da hoće, amandman usvoji značilo za BiH, teško je procijeniti. No, sigurno je kako su ove dvije inicijative, jedna vezana za trgovinu i druga vezana poštivanje ljudskih prava, dodatni zadatak za buduće vlasti u BiH koje još uvijek nisu konstituirane.

Dnevni list