Za uloženi trud i svaku prolivenu kap znoja, za nagradu vrh Cincara nam je podario nezaboravni pogled na okolne planine Tušnicu, Kamešnicu, Dinaru, Vitorog, Malovan i ostale vrhove.
Imajući u vidu Äinjenicu da na Cincar planini ima minirani predjela i da idemo na uspon bez vodiÄa, temeljito smo pripremili plan uspona i stazu kojom ćemo se penjati.
Družina iz Gruda, Posušja i Splita ovaj vikend ostvarila je uspon na Livanjski „dvotisućnjak“ Cincar, na kojem se zavijorila grudska zastava.
Nakon okupljanja u PosuÅ¡ju, uputili smo se u pravcu Livna i u selu SuhaÄa skrenuli desno, makadamskom cestomi vozili se joÅ¡ 9 km na visoravan do planinarskog doma Kruzi na na 1256 m n/v, gdje ostavljamo vozila.
Dan prekrasan, sunÄan, idealan za uspon koji smo zapoÄeli odmah od doma, zapadnom stranom uz sami rub GlamoÄkog polja i to starom cestom, kojom su se nekad dovozili borovi i jelovi trupci iz Å¡ume za potrebe Livanjske Å¡umarije.
Nakon 5 km hoda, staza se oÅ¡tro diže sjeverozapadnom stranom planine, preko Jarma, nastavljamo travnatom goleti, preko nepreglednih livada, pored bunkera iz zadnjeg rata. Dalje preko grebena po kamenitom i travnatom terenu te do naÅ¡eg cilja, Äunjasto-piramidalnog vrha Cincar ili Cincer ili Ćinćer 2006 m n/v, a poznat je po svojoj „bijeloj kapi“ koju nosi Å¡est mjeseci u godini.
Zaista, za uloženi trud i svaku prolivenu kap znoja, za nagradu vrh Cincara nam je podario nezaboravni pogled na okolne planine TuÅ¡nicu, KameÅ¡nicu, Dinaru, Vitorog, Malovan i ostale vrhove, kao i pogled na BuÅ¡ko jezero, te preljepi pogled na Äetiri polja: GlamoÄko, Livanjsko, Duvanjsko i KupreÅ¡ko, na južne i jugozapadne nepregledne padine obrasle planinskim paÅ¡njacima, a sa sjeverne strane obrasle gustom uglavnom crnogoriÄnom Å¡umom.
Umorni, ali zadovoljni postignutim i oÄarani viÄ‘enim spuÅ¡tamo se južnom, travnato-kamenitom stranom planine i ubrzo stižemo do zapuÅ¡tenih i poruÅ¡enih Å vabinih staja.
A ove Å¡tale su prava povijest, naime u vrijeme Austro-ugarske Monarhije toÄnije 1886. godine Austrijska uprava osnovala je stoÄnu stanicu radi promicanja suvremene poljoprivrede. U sklopu stanice oformljeno je i planinsko gazdinstvo od državnog zemljiÅ¡ta smjeÅ¡tenog južno od Velikog Cincara na kojem su do tada seljaci iz Livanjskog i GlamoÄkog polja napasali stoku.
Kako na tom podruÄju nije bilo vode,Å¡to milom Å¡to silom, otkupljeno je zemljiÅ¡te zvano BegovaÄa na kojem se nalazi izvor a koji je ranije pripadao begovskoj obitelji Firdus. Oko izvora su sagraÄ‘ene staje za stanovanje, sirana i staje za krupnu i sitnu stoku.
Prije 130 godina predstavnici monarhije su utvrdili da na ovom podruÄju postoje idealni uvjeti za proizvodnju tvrdog sira od ovÄijeg mlijeka.
Ovdje je zaÄetak proizvodnje Livanjskog sira, koji je od prvih godina proizvodnje stekao ugled i dobro ime na stolovima Å¡irom tadaÅ¡nje monarhije, sve ostalo je povijest! A danas, sve je to zapuÅ¡teno!!
Zatim nastavljamo markiranom travnatom stazom do polazne toÄke planinarski dom Kruzi, gdje nas Äekaju naÅ¡i dragi domaćini iz PD Cincar: Dragica, Ipka, Matko-Babura, Tunjo, Josip i Ivica, s toplim Uvinim Äajem.
Obogogaćeni novim iskustvom i oÄarani ljepotoma planine Cincar upućujemo se svatko u svom pravcu.
Tropolje.info
bpz.ba