Imamo umirovljenika koliko i zaposlenih, a broj uÄitelja dostigao je broj uÄenika. Å treberi su kreirani, jer lijeni i gramzivi uÄitelji provode represiju kroz testiranja i privatne instrukcije. Mjesto uÄenja treba biti Å¡kola! Pojam znanstvene discipline nije nastao sluÄajno
Mrki bradonja Boris Jokić iz kukurikularne balvan revolucije najedanput se preobrazio u dobrohotnog golobradog prosvjednika, koji uvodi novo pravilo da institucije trebaju odgovarati volonterima. Ne samo volonterima, Jokiću, nego svima nama! Jokić se ne može pomiriti sa odlukom saborskog Odbora za obrazovanje da se njegova “Ekspertna radna skupina kurikularne reforme†pojaÄa s desetak novih struÄnjaka, da se tako sprijeÄi nacionalno rastakanje kroz nacionalni sustav Å¡kolstva. Moć jugoslavenskog druÅ¡tvenog podzemlja gledali smo i u nedavnoj kampanji protiv naÅ¡ih katoliÄkih fakulteta.
Istina je da danas troÅ¡imo silna sredstva i velike ljudske resurse samo zato da snažnije Älanice Unije dobiju besplatnu, obrazovanu i adekvatnu radnu snagu. Ako domaće proizvodnje nema, ako imamo demografsku katastrofu, kome treba to naÅ¡e glomazno Å¡kolstvo sa praznim Å¡kolama i tisućama fakulteta za “druÅ¡tvene Å¡minkereâ€, kakve je prepoznao naÅ¡ meÄ‘unarodno potvrÄ‘eni znanstvenik i prirodoslovac Davor Pavuna? Za podrÅ¡ku “reformi†školstva pokrenuta je jugoslavenska mreža na svjetskoj razini. Kod nas je svaka reforma prikriveno brisanje pozitivnog. Da vas podsjetim, mirovinska reforma svela se na to da smo ostali kraći za 5 posto iz bruto plaća, koliko se svaki mjesec prebacuje stranim bankama.
Uvodno nakašljavanje
Broj uÄitelja i profesora dostigao je broj djece i studenata. Ono Å¡to trebamo nisu reforme, nego Å¡to jednostavnije odstranjivanje suviÅ¡nog. Suprotno naÅ¡im demografskim potrebama i prevladavanju ekonomske krize, famozni Program konvergencije Vlade RH vodi u jeftinu državu za milijun staraca. Kao na Bleiburgu, mladi paniÄno bježe od partizana. Napeto iÅ¡Äekujemo Å¡to će ovaj put Britanci odluÄiti. Usprkos naÅ¡oj potrebi za demografskom obnovom, pomoglo bi da ozbiljne projekte provode ozbiljni i iskusni struÄnjaci. Å kolstvo je osjetljiva formacijska razina.
Kada na raÄunalu pokrenete partizansku komandu “formatâ€, dobijete upozorenje da će sve biti izbrisano. Neoprezan reformator ispao je i relativno inteligentni Stipe Å uvar. Imao je u rukama sve poluge komunistiÄkog sustava, ukljuÄujući sve instrumente komunistiÄke represije, i joÅ¡ je odabrao koncepciju Å¡kolstva okrenutog proizvodnji, pa je ipak sve nesvjesno obrisao. Možete zamisliti njegov Å¡ok kada je ukopÄao da je kroz isto (re)formatiranje izbrisao operativni sustav komunizma. Možda je to drug Stipe proveo namjerno? Za razliku od iskusnog Å uvara, psiholog poÄetnik Jokić nije imao pojma Å¡to sve Äini jednu cjelovitu i konzistentnu reformu Å¡kolstva. Njegovi su izgubili izbore, pa sada paniÄno traži kako zblesirati operativni sustav. Nesvjesno nam pomaže, jer je ovo viÅ¡e djeÄji vrtić za delikvente nego ozbiljna država. Jokić je birao onu represiju koja je njemu dostupna – na zagrebaÄkom JelaÄić placu dobio je podrÅ¡ku aktivista rodne ideologije, protivnika pobaÄaja, prikrivenih pedofila, i sliÄnog druÅ¡tvenog oloÅ¡a. Jokić je prije godinu i pol hladno uÅ¡etao kod bivÅ¡eg ministra Vedrana Mornara i rijeÅ¡io ga brige koja je trebala biti ministrova. Politika se distancira kada želi izbjeći odgovornost za promaÅ¡aje.
Tajna raÄunica Borisa Jokića je da ga sve to ipak afirmira. Postao je meÄ‘unarodno poznat. Njemu je prosvjed zapravo feÅ¡ta. Dragutin Lesar je potroÅ¡en, Mirela Holy je nigdje, Božo Petrov odlazi, Vilibor SinÄić ne paÅ¡e liberalnom faÅ¡izmu, pa politiÄki inženjering kreira svjetski “proslavljenog reformatora†za novi “treći†put. Jokić zna da su mnogi isplivali visoko nakon Å¡to su se upustili u poslove kojima nisu dorasli. Netko priskoÄi u pomoć, rokovi se prolongiraju, novci se zamraÄe, a sa svakim novim danom sam Jokić prepoznaje neki novi problem i tako postaje relativno struÄan. Blizu je zacrtanog cilja – nudi se ministru Predragu Å ustaru za (plaćenog) savjetnika za reformu Å¡kolstva. Jokić je nametnuo sukob s vladajućom garniturom, koji će mu poslužiti kao alibi za neuspjeh.
Pravo na Å¡ansu
Doma, u Hrvatskoj, pratimo plemeniti trend Å¡kolovanja psihologa za kujice u fazi tjeranja, a Unija želi da Å¡kolujemo samo buduće gastarbajtere i da se takvi strukovno usavrÅ¡avaju o svome obiteljskom troÅ¡ku. Bruxelles traži da osobno ulažemo u podizanje svoje radne adekvatnosti na europskom tržiÅ¡tu rada i zabave. Nekada su naÅ¡i gastarbajteri doma slali doznake, jaÄali potroÅ¡nju i spaÅ¡avali Tita i Jugoslaviju, a danas iscrpljeni roditelji Å¡alju uÅ¡teÄ‘evinu svojoj djeci u inozemstvu, kako za život tako i za struÄno usavrÅ¡avanje za potrebe industrije domaćina. Unija mijenja i koncept privatnog vlasniÅ¡tva, pa će do 2020. svi rezultati znanstvenih istraživanja postati besplatno dostupni svima.
Nakon Å¡to je komunizam slomljen, SAD je preuzeo komunistiÄku koncepciju prava na Å¡kolovanje za svakoga, pa je tamo posljednjih godina u prvi plan izaÅ¡lo zanemareno javno Å¡kolstvo. Mi smo stekli naviku da pokvarimo ono Å¡to je sluÄajno ispalo pozitivno. Tranziciju iz komunizma u kapitalizam proveli smo tako Å¡to smo pokvarili sve ono Å¡to je bilo dobro u komunizmu i istovremeno zaustavili dolazak onoga Å¡to je bilo dobro u kapitalizmu. Tako se kod nas u odnosu na “privatizirani†Zapad pojavio suprotan trend privatnih Å¡kola i uÄiliÅ¡ta, sve u okvirima već kreirane nejednakosti, na bazi korupcije komunizma. Nikle su privatne imitacije fakulteta, koje preko noći pretvaraju tatine sinove u potvrÄ‘ene intelektualce i uspjeÅ¡ne menadžere. Privatnici su se dosjetili kako opravdati slabiju obrazovnu razinu svojih uÄenika i studenata: “UÄenike uÄimo misliti!â€
“Reforma†školstva za nagomilane prosvjetare, druÅ¡tvene Å¡minkere, tatine sinove i rubne druÅ¡tvene skupine, kod nas se dogaÄ‘a u vrijeme kada u svijetu “pravo na Å¡ansu za svakoga†odreÄ‘uje sve moderne reforme svih sustava. Na istom je tragu svjetski trend povratka kvalitetnoj edukaciji u samoj Å¡koli ili na fakultetu, umjesto represivnog testiranja i tako nametnutih privatnih instrukcija. To je jedini put za prevladavanje “štreberskog Å¡kolstvaâ€. Ako Hrvatska želi u svome Å¡kolstvu aplicirati “pravo na Å¡ansuâ€, mora napustiti koncentraciju na Zagreb, kako u rasporedu ministarstava, tako i u disperziji jakih fakulteta, kao Å¡to je to provedeno u SAD-u, NjemaÄkoj, Britaniji i brojnim drugim zemljama. U Poljskoj je Warshawa ostala ekonomsko srediÅ¡te, lijepi naÅ¡ Krakow (Hrvat) je zaista najljepÅ¡i, dok je nova edukacijska meka Wroclaw.
Moderno Å¡temanje
Prihvatljiva reforma naÅ¡eg Å¡kolstva može se jednostavno provesti kroz zasebno financiranje prirodoslovnog i tehnoloÅ¡kog podsustava. ProraÄun za naÅ¡e Å¡kolstvo jednostavno se prepolovi, pa se vi druÅ¡tveni Å¡minkeri kotite i namirite iz svoje polovice. U svijetu je matematika prvi kriterij za odreÄ‘ivanje razine Å¡kolstva – posve prirodno, od pamtivijeka. Informatizaciju cjelokupnog stanovniÅ¡tva danas provode “pametni telefoniâ€, koji se pojavljuju u rukama djeteta odmah nakon njegovog raÄ‘anja. Za potrebe komunikacije sa svojim najdražim unukom, android koriste i stare bakice. Danas u svijetu nikome ne pada na pamet opremiti Å¡kole raÄunalima za spas nekog proizvoÄ‘aÄa ili trgovca. Nije kvaka u tome hoće li Samsung opremiti naÅ¡e Å¡kole, nego u tome tko je u RH glavni dobavljaÄ za Samsungove proizvode. I kroz bivÅ¡u vlast i kroz sadaÅ¡nju prolazi isti uvozni lobi, zapravo viÅ¡e takvih. BivÅ¡i ministar Vedran Mornar ponosan je Å¡to je s njim razgovarao netko na razini potpredsjednika Samsunga. Koji jadnik! S nekim naÅ¡im ministrima, premijerima i predsjednicima razgovarali su vlasnici tvornica oružja.
Na internetskoj stranici kurikulum.hr domaćini su korektno prezentirali izdvojena miÅ¡ljenja docenta Matka GlunÄića i profesorice Željke Milun Å ipuÅ¡. Oboje ukazuju na svjetski trend prirodno i prirodoslovno usmjerenog Å¡kolstva, Å¡to je naznaÄio i Hrvatski sabor 17. listopada 2014. „Budući da je EU suoÄena s novim kompetitivnim gospodarskim, ali i kulturoloÅ¡kim te drugim druÅ¡tvenim izazovima, u dokumentu EK vezanom uz strateÅ¡ko promiÅ¡ljanje obrazovanja naglaÅ¡ava se izmeÄ‘u ostalog da je od najranije dobi važno podjednako usvajati transverzalna i temeljna znanja i vjeÅ¡tine iz prirodoslovlja, tehnologije inženjerstva i matematike (STEM)“. U tom smislu oglasila se i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, iako nije Å¡temerica nego druÅ¡tvena Å¡minkerica. Na PantovÄaku je postignut dogovor predsjednice Kolinde, ministra Å ustara i volontera Jokića da kukurikularna reforma ide dalje bez uplitanja politike, dakle da propadne. Å ustar je Å¡krto izjavio da “cijeli proces moramo vratiti tamo gdje mu je mjesto, a to su institucije hrvatskog druÅ¡tvaâ€.
Jokić i prirodoslovci
Zbog ulaska mobilne i IT tehnologije u naÅ¡ svakodnevni život, porasla je potražnja za odgovarajućim profesionalcima, pa je FER ponovno “inâ€. Dekan FER-a postao je ministar u kuriku i kukuriku vladi. Porasla je potražnja i za matematiÄarima! U bankama! Divovska trgovaÄka mreža lijekova podigla je potražnju za farmaceutima. Na tome se zaustavila modernizacija naÅ¡eg Å¡kolskog sustava. Dalje od toga, u naÅ¡em obrazovnom sustavu nastavlja se potiskivanje prirodoslovnih znanosti, viÅ¡e nego u komunizmu. NeÅ¡to bolja situacija bila je u sovjetskom imperiju, koji je bio ukljuÄen u tehnoloÅ¡ku utrku protiv klasnog neprijatelja. Nevjerojatno je koliko druÅ¡tvena formacija utjeÄe na religioznu svijest znanstvenika. Trend znanstvenika ateista se preokrenuo, pa su danas najveći prirodoslovni znanstvenici istovremeno najveći vjernici. Eto opravdanog razloga da Jokić prirodoslovce ignorira.
Nije baÅ¡ sve u naÅ¡em Å¡kolstvu za odbaciti. UÄenici MIOC-a pobijedili su na meÄ‘unarodnom natjecanju u poznavanju raÄunalstva i programiranja. TeÅ¡ko se oteti dojmu da je ovakva “reforma†školstva zapravo ideoloÅ¡ki okvir za formiranje nove skupe kaste partijskih komesara. Umjesto da je okrenuto interesima zajednice, države, nacije, obitelji i svakog konkretnog pojedinca, Å¡kolstvo se Å¡iri za egzistencijalne potrebe one relativno jalove uÄiteljske i profesorske populacije koja je daleko od konkretnih prirodoslovnih znanosti i tehnoloÅ¡kog pomaka na bolje. Zanimljivo, u timu koji radi na kukurikularnoj reformi nema prirodoslovnih znanstvenika, osim ako u takve ubrajate samog psihologa Jokića jer je “u osnovnoj Å¡koli bio državni prvak u astronomijiâ€.
Ovakva kukurikularna “reforma†nabacanih principa i potroÅ¡enih floskula ipak će pojaÄati postojeće neravnoteže u druÅ¡tvu, na Å¡tetu proizvodnje. Toliko je neodreÄ‘ena da može skrenuti u svim pravcima, pa i prema Å¡erijatskom pravu. Ovakve prosvjede-feÅ¡te gledali smo nedavno u Arapskom proljeću. Sa sliÄnim ispraznim pozivanjem na civilizacijske vrijednosti nametnuti su i Hitlerovi rasni zakoni. Već naÄinjeni “dokumenti†kukurikularne reforme sami po sebi prezentiraju pristup koji u naÅ¡em Å¡kolstvu i životnoj praksi trebamo odbaciti. Jedina konkretna mjera je satnica za osnovne Å¡kole, koja za “hrvatski†jezik propisuje godiÅ¡nje 175 sati, a za matematiku 140 sati.
No land for normal old man
Imamo nevjerojatnu Äinjenicu da su zaklade nama “prijateljske†NjemaÄke i drugih “demokratskih†zemalja dodjeljivale stipendije Å¡tićenicima jugoslavenskog režima, koji se gledao kao prihvatljiv zbog sovjetske opasnosti. Zaprepastila me izjava Ernesta Baurea da su Nijemci testirali stipendiste na odanost Jugoslaviji, izbjegavajući tako Å¡kolovanje hrvatskih nacionalista, koji bi mogli donijeti probleme u odnosima s Beogradom. Tako se dogodilo da naÅ¡i “saveznici†znanstveno nakite protuhrvatske aktiviste, odnosno najgori titoistiÄki oloÅ¡, koji danas apsolutistiÄki nastupa pod aureolom svjetski priznatih znanstvenih titula. Sve je to u okvirima loÅ¡e zapadne politike u 20. stoljeću. Krasno je Zapad poticao komunistiÄku konkurenciju u odnosu na sovjete, ali su nama tako zasjeli za vrat najgori druÅ¡tveni nametnici i naÅ¡i nacionalni neprijatelji.
Kako je reformator postao Boris Jokić? Pa, “jedini se javio na javni poziv ministra Vedrana Mornaraâ€. Koji tvrdi suprotno: “Raspisan je javni poziv, ocjenjivala se motivacija i vizija svakog sudionika reformeâ€. Tako je bivÅ¡i dekan FER-a pokrenuo reformu Å¡kolstva suprotnu potrebama FER-a! Mornar konstatira kako danaÅ¡nja djeca teÅ¡ko Äitaju Marulića i Hektorovića, a netko mu treba objasniti da je to posljedica promaÅ¡enih partijskih reformi Å¡kolstva, kao i pogreÅ¡nog hrvatskog jeziÄnog standarda. “Nije joÅ¡ niÅ¡ta definirano†– konstatira ovih dana Mornar. Na prazno niÅ¡ta do sada je utroÅ¡eno oko 11 milijuna kuna, “nakon Å¡to pojedinim uÄiteljima nisu isplaćeni putni nalozi, nakon Å¡to su Älanovi struÄne skupine radili volonterskiâ€. Zar cijeli projekt nije zamiÅ¡ljen kao volonterski? Tko je pobrao milijune? Ops! Iz Europskog socijalnog fonda trebalo bi stići 255 milijuna kuna. Ipak se sve vrti oko novca. Na stranici kurikulum.hr ovog prvog dana lipnja 2016. proÄitao sam priliÄno Äudnu informaciju: “Preostala 32 dokumenta bit će objavljena na stranicama Cjelovite kurikularne reforme i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u ponedjeljak, 29. veljaÄe 2016.†Netko se gubi u vremenu i kalendaru preuzetih obveza.
Ponor neznanja
Kome treba zapoÅ¡ljavanje novih državnih službenika koji će smanjiti broj državnih službenika? NeÅ¡to mi tu ne Å¡tima. Tko treba uÄitelje koji će poduÄavati neroÄ‘enu djecu u duhu abortusa? Tko treba druÅ¡tvene arbitre u raljama pedofilije? ProÅ¡li tjedan nije oznaÄio stranaÄki sabor HDZ-a, nego genijalni naslov Marcela Holjevca u proÅ¡lom broju 7dnevno: “Svi zagovornici pobaÄaja već su roÄ‘eniâ€. Nije pozitivan smisao zabrana abortusa, nego oni druÅ¡tveni i socijalni uvjeti koji će navesti majku da rodi dijete, bez obzira hoće li ga zadržati ili krenuti dalje. Nije dovoljno uvjeriti majku da će dijete koje rodi dobiti svu skrb, nego to zaista treba provesti, a demografska situacija toliko je katastrofalna da moramo financijski poticati i one majke koje ostavljaju novoroÄ‘enÄad u skrb države, odnosno na brigu svima nama. To je prva reforma koju trebamo provesti, ako treba i uz opasno formatiranje. ZaÅ¡to Legendarni Stiv Culej pita zaÅ¡to u Jokićevoj radnoj skupini nema hrvatskih branitelja, niti branitelje bilo tko konzultira. Zar glede Domovinskog rata nije postignut politiÄki konsenzus?
Autor: Tvrtko Dolić / 7Dnevno /  tropolje.info
